Dana 12. lipnja 2015. godine u prostorima Gospodarske komore u Krapini održana je prva stručna radionica u sklopu međunarodnog projekta EE CULTURE, na temu Projekti energetske obnove i revitalizacije kulturne baštine – primjeri dobre prakse, koju je organizirala partner Krapinsko-zagorska županija u suradnji sa koordinatorom projekta REGEA-om.
Prvo predavanje održala je Ivana Horvat iz REGEA-e, koja je ukratko predstavila projekt EE CULTURE, planirane aktivnosti i ciljeve te rezultate projekta. Navedenim projektom obuhvaćena je energetska rekonstrukcija dva objekta kulturne baštine – Vile Rože u Velenju (SLO) i Županijske palače u Krapini (HR). Prisutnima su iznijete sve informacije, na koji način je došlo do ostvarivanja prekogranične suradnje sa ostalim partnerima i kako je zajednički projekt bio kandidiran na otvoreni natječaj za pridobivanje financijskih sredstava iz Operativnog programa Slovenija-Hrvatska 2007- 2013.
Srećko Vrček iz REGEA-e temom Energetska obnova zgrada upisanih u Registar kulturnih dobara RH: primjeri i praksa, istaknuo je vrijedan pilot projekt Agencije u Zagrebu, Revitalizacija i energetska obnova Donjeg grada gdje je zadatak provesti energetsku obnovu na petnaest pilot građevina koje su smještene u jedinstvenom bloku. Pri energetskoj obnovi zgrada predmetnog pilot bloka bitnu odrednicu čini pravni status zaštite kulturnih dobara. Izvedbeni detalji energetske obnove građevina,uključuju obnovu pročelja, izvedbu toplinsko-izolacijskih fasadnih slojeva ili sustava na pročeljima i krovu odnosno krovištu građevine,stropovima podruma te obnovu (rekonstrukciju) stolarije, odnosno bravarije otvora, limarije i pokrova. Implementacija mjera energetske obnove na zaštićenim građevinama je moguća,ali uz prisustvovanje i odobrenje Konzervatorskog Zavoda, gdje se traži istovjetno oblikovanje izvorne vrste materijala. Nakon isticanja važnosti fizikalnih svojstava zgrada te potencijala energetskih i troškovnih ušteda, Vrček je na temelju mnogobrojnih odabranih primjera iz hrvatske i europske arhitektonske baštine, detaljno naglasio da su iskustva u Hrvatskoj izuzetno skromna te da ne postoje javno dostupne smjernice za energetsku obnovu tipskih zaštićenih zgrada.
Nadovezujući se na prethodnu prezentaciju, Lana Križaj, pročelnica Konzervatorskog odjela u Krapini, temu svog predavanja Kulturna baština i energetska obnova proširila je primjerima dobre prakse dvorca Bračak u Zaboku te Županijske palače u Krapini. Problematizirala je njihovu primjenu na suvremenim primjerima obnove nepokretne baštine i njihovom nastojanju da se očuvaju zatečene arhitektonske vrijednosti u skladu s održivim građenjem. Detaljno je prikazala tipologiju prozora na dvorcu Bračak, kao višestruko važnim dijelovima arhitektonske cjeline zgrade, prozorima je pri obnovi važno posvetiti osobitu pažnju kod planiranja, projektiranja i same izvedbe. Osim što svojim oblicima i materijalima govore o funkciji zgrada, prozori prema tipologiji i detaljima izrade svjedoče i o vremenu izgradnje. Za kraj je konstatirala da mjere energetske učinkovitostine mogu biti primijenjene u zgradama koje su okarakterizirane kao kulturna baština i zaštićene kao kulturna dobra, no pomnim planiranjem i sve naprednijim tehnologijama i rješenjima moguće je povećati energetsku učinkovitost zaštićenih objekata. Postoje dobri primjeri gdje su pomireni strogi zahtjevi konzervatora sa suvremenim rješenjima koja štede energiju.
Na izlaganje stručnjakinje iz Konzervatorskog odjela u Krapini, nadovezao se arhitekt Alan Braun iz Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, problematikom obnove graditeljskog nasljeđa s aspekta energetske učinkovitosti. Braun je izložio i predstavio Projekt obnove stambenog sklopa arhitekta Ivana Vitića u Laginjoj ulici u Zagrebu. Kompleks u Laginjinoj ulici projektirao je šibenski arhitekt Ivan Vitić, a građen je od 1958. do 1962. godine. Sastoji se od tri zgrade: nebodera i dviju nižih katnica, trokatnice i četverokatnice, a naziv šareni drveni neboder dobio je zbog svog mondrianovski obojenog pročelja, odnosno žutih, plavih, zelenih i crvenih ploha te drvenih grilja. Iako impresivan, čim mu se približite Vitićev neboder danas i ne izgleda baš reprezentativno: zidovi su oronuli, fasada je propala, a mondrianovske boje na njegovu pročelju djeluju isprano i izblijedjelo. Međutim, taj je koloristički efekt dodatno razigran i dinamiziran horizontalno kliznim crnim griljama visina etaže, koje stanari pomiču po volji u konstantnoj mijeni izgleda pročelja. Detalj karakterističan za priobalje u punoj je funkciji na osunčanoj južnoj fasadi zagrebačkog nebodera, dok su ostali stanovi u potpunosti u mraku. Ovim izlaganjem cilj je bio ukazati da tehnička praksa mora biti tretirana u skladu sa podnebljem čija obnova treba poštovati načela konzervatorske struke, tj. originalno arhitektonsko rješenje. Njegova buduća obnova trebala bi ići u smjeru valorizacije arhitektonske urbanističke vrijednosti sklopa uvažajući glavni problem nefunkcionalnih drvenih brisoleja.
Nakon predavanja uslijedila je diskusija u kojoj su predavači zajedno s posjetiteljima nastavili, na temelju vlastitog iskustva, iznositi mogućnosti i sveprisutne probleme vezane uz hrvatsku konzervatorsku praksu. Na temelju izabranih primjera obnova, povijesnih i suvremenih, analizirana su negativna i pozitivna ostvarenja u Hrvatskoj s jedinstvenim zaključkom, potrebno je napraviti javno dostupnu detaljnu bazu smjernica za energetsku obnovu zaštićenih građevina te prenositi primjere dobre prakse, uz suradnju svih relevantnih dionika, ustanova za upravljanje kulturnim dobrima, projektantskom i građevinskom strukom.
