Jedan od najvećih izazova na nacionalnoj i međunarodnoj razini je osiguravanje ekološki prihvatljive opskrbe energijom koja uz to podržava lokalna područja.
REGEA već niz godina provodi međunarodne projekte koji su usko povezani sa iskorištavanjem obnovljivih izvora energije. Upravo projektima Europske unije želi pridonijeti razvoju inovativnih koncepata financiranja energetskih projekata i pružiti dodatnu potporu u njihovom razvoju i provedbi na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.
Jedan od takvih projekata je projekt ENTRAIN čiji je glavni cilj poboljšanje vještina i kapaciteta javnih vlasti i lokalnih dionika u energetskom planiranju. Svrha ovog projekta je ‘otključati’ snažan potencijal obnovljivih izvora energije prvenstveno drvne biomase i promicati njezinu održivu uporabu kao energetske sirovine. Uspješno korištenje biomase leži u malim projektima, u velikom broju korisnika i dobroj organizaciji. Ogrjevno drvo nije ništa novo i ono se danas koristi u svim zemljama, ali biomasa u težnji za razvijenom i uspješnom Europom znači mnogo više. Kada govorimo o biomasi, misli se na potpuno automatizirane kotlove i peći na pelete, male, srednje ili velike toplane koje će zagrijavati čitava sela ili manje gradove, kao i na kogeneracijska postrojenja u drvnoj industriji, sagorijevanje biomase u konvencionalnim toplanama na ugljen i slično. Suština održivosti bioenergetskih projekata promatrana iz stajališta društva jest kako su oni prihvaćeni od društva i kakve koristi od tih aktivnosti imaju različita društva. Emisije ugljika, zaštita okoliša, sigurnost opskrbe energijom na nacionalnoj razini ili druga ”velika pitanja” su za lokalno stanovništvo dodana vrijednost, ali primarni pokretač je zapošljavanje ili otvaranje novih radnih mjesta, doprinos regionalnom gospodarstvu i povećanje dobiti. Prema tome, takve pogodnosti će dovesti do povećane socijalne kohezije i stabilnosti što proizlaze iz izvora stvaranja prihoda i povećanja zaposlenosti.
Kroz projekt ENTRAIN razvijaju se i strateški dokumenti (akcijski planovi) kojima bi se potaknula upotreba lokalno dostupnih obnovljivih izvora energije u sustavima područnog grijanja. Na području Hrvatske projektom su obuhvaćene tri županije: Karlovačka, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija uz mogućnost proširenja diljem Hrvatske. Regionalni akcijski plan je koncipiran kao „živi“ dokument koji će se mijenjati tijekom vremena provedbe kako bi bolje odražavao postojeće stanje te izmjene u strateškom, regulatornom i financijskom okviru područja. S obzirom na očekivane izmjene u financijskom i strateškom okviru na nacionalnoj razini uslijed nove financijske perspektive 2021. – 2027., izmjene i dopune postojećih mjera Regionalnog akcijskog plana su izgledne.
Od ožujka 2020. godine REGEA je postala član Šumarske radne skupine za razvoj Operativnog programa Ruralni razvoj za razdoblje 2021.-2027. godine, u okviru koje će se razrađivati intervencije i mjere u području šumarstva u sklopu Strateškog plana za poljoprivredu. Osim sudjelovanja u radnoj skupini za izradu Operativnog programa Ruralni razvoj za razdoblje 2021.-2027. godine, REGEA je i članica radne skupine za izradu Nacionalnog programa za korištenje energije iz biomase.
Jedna od mjera spomenutog akcijskog plana je informiranje šire javnosti o mjerama energetske učinkovitosti i mogućnostima korištenja obnovljivih izvora u lokalnim sustavima područnog grijanja kroz predavanja i radionice.
U skladu s tim 30. rujna 2020. organizirali smo prvo u nizu predavanje posvećeno poticanju razvoju malih centralnih toplinskih sustava na obnovljive izvore energije s naglaskom na biomasu. Tijekom predavanja sudionici su imali priliku čuti više o koristima centraliziranih toplinskih sustava na obnovljive izvore energije za lokalnu zajednicu, ugovornoj prodaji topline te na što je sve potrebno obratiti pozornost prilikom planiranja i pokretanja takvog projekta. Prezentirano je i trenutno stanje na razini Republike Hrvatske po pitanju potencijala drva kao energenta te je najavljeno pokretanje nacionalnog strateškog projekta izgradnje sabirno logističkih centara za biomasu, sabirnih stanica za otkup biomase od građana i pravnih osoba te izgradnju kotlovnica na biomasu a u skladu s tim i izradu nacionalnog programa uporabe energije šumske biomase u javnom sektoru od strane Hrvatskih šuma.
Ovakvim aktivnim i ciljanim pristupom sudionici će steći uvid u tehnički i ekonomski aspekt lokalnih područnih sustava grijanja na obnovljive izvore energije kao i razmotriti pozitivne utjecaje ovakvih sustava na kvalitetu zraka, smanjenje emisije stakleničkih plinova i na povećanje ekonomske aktivnosti u regiji. Pozitivni primjeri iz prakse potaknut će predstavnike jedinica lokalne samouprave na umrežavanje i poticanje lokalnih poduzetnika na uključivanje u razvoj visokoučinkovitih sustava područnog grijanja na obnovljive izvor energije što će dugoročno rezultirati suradnjom i na drugim projektima. Samim time jačaju se interni kapaciteti javnih tijela koja su najčešće pokretači novih inicijativa i pilot projekata. Pravovremenim planiranjem potreba energetskog sustava i ulaganjima u daljnji održivi razvoj započet će se sa pripremom koncepta uvođenja pilot projekta područnog grijanja na obnovljive izvore energije u odabranim regijama.
Projekti izgradnje lokalnih kotlovnica i malih toplana na biomasu veliki su izazov, ali i razvojna mogućnost za ciljane regije kao i za ostale hrvatske regije. Kod planiranja i pokretanja ovakvih projekata važno je voditi brigu o isplativosti investicije kao i o njezinoj dugoročnoj održivosti. Njihov smisao je uvijek nešto širi od same ekonomske dobiti jer se njima ostvaruju brojni pozitivni učinci kao što su otvaranje novih i zadržavanje postojećih radnih mjesta, zaštita okoliša te povećanje konkurentnosti šumarstva i drvne industrije. Za učinkovitu akciju koja je usmjerena na pokretanje izgradnje kotlovnica i područnih toplana na biomasu, potrebno je uložiti puno truda i vremena u njezinu pripremu, odnosno planiranje. Aktivno sudjelovanje relevantnih dionika, jedna je od ključnih aktivnosti provedbe ovakvog tipa projekata. Pravilnim prepoznavanjem i uključivanjem relevantnih dionika u provedbu aktivnosti projektni tim osigurava usklađivanje projektnih rezultata i ciljeva s društvenim potrebama i očekivanjima što u konačnici doprinosi održivosti projekta.
Za kraj, sustavnim i učinkovitim energetskim planiranjem možemo izgraditi sustave područnog grijanja na obnovljive izvore energije koji će pokrenuti energetsku tranziciju u Hrvatskoj.
Autor: Martina Krizmanić Pećnik, voditeljica projekata
