Koliki je potencijal, a kolika iskorištenost ovog prirodnog resursa u energetske svrhe?
Ukupna površina šuma i šumskih zemljišta u RH iznosi 2.688.687 ha, što je 47% ukupne kopnene površine RH, unutar kojih postoji potencijal od 2.750.000 m3 šumske biomase godišnje za proizvodnju energije, a koja nije niti približno iskorištena. Da bi se ta situacija popravila potrebno je poticati instalaciju kotlova na pelete u kućanstvima, područnih toplana u ruralnim dijelovima te osnivanje sabirno logističkih centara za biomasu po uzoru na Austriju.
Zašto je biomasa dobar izvor energije i za što se sve može koristiti?
Biomasa je obnovljivi izvor energije čiji je potencijal u Republici Hrvatskoj zaista značajan. Za proizvodnju energenata iz biomase, osim stablovine, mogu se koristiti otpadne sirovine kao što su ostaci iz drvne industrije, šumski ostaci od rezidbe stabala, poljoprivredna biomasa i sl. Trenutno najpopularnije gorivo iz drvne biomase je pelet koji je svoju širu primjenu pronašao u kućanstvima za grijanje prostora. Prednost mu je što omogućava jednak komfor korisniku kao i fosilni energenti. Ipak, još uvijek najkorištenije gorivo iz drvne biomase u Hrvatskoj je kratko cijepano drvo dok drvna sječka svoju primjenu pronalazi u grijanju većih javnih objekata te u energetskim postrojenjima za kombiniranu proizvodnju električne i toplinske energije.
Koliko ste do sad ovakvih i sličnih projekata proveli?
Samo na području Karlovačke županije provedeno je šest ovakvih projekata ukupne snage kotlovnica na biomasu 1,85 MW. Ukupan iznos investicija je oko 8,2 mil kn, a korišteno je sedam različitih izvora financiranja.
Zašto su vaši projekti toliko uspješni i zašto ih uz javni sektor vole i poduzetnici?
Javni sektor podržava ovakve projekte budući da u svom vlasništvu ima veći broj dotrajalih kotlovnica na lož ulje. Provedbom ovakvih projekata smanjuje im se operativni trošak za održavanje i nabavu goriva, a nerijetko u kapitalnoj investiciji sudjeluju s vrlo malim ili nikakvim postotkom financiranja. Mi se brinemo za financijsku konstrukciju projekta te kroz različite programe i natječaje pronalazimo bespovratna sredstva za financiranje investicija. Poduzetnicima, prvenstveno onima koji se bave proizvodnjom biomase, ovakvi projekti su zanimljivi iz razloga što njihov proizvod dobiva dodanu vrijednost, a ujedno si i dugoročno osiguravaju tržište.
Je li i zašto ovakav model ugovaranja budućnost?
Prije pet godina kada smo proveli prvi pilot projekt, ovakav je model bio potpuna nepoznanica, danas je toplinarsko poduzetništvo prepoznato i na nacionalnoj razini u Republici Hrvatskoj te je kao jedan od modela po prvi puta navedeno i u nacionalnom strateškom dokumentu – Dugoročnoj strategiji obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine. Prednost ovog modela je što se o kotlovnici brine specijalizirana tvrtka dok korisnik samo plaća grijanje prema stvarnoj potrošnji te u budućem razdoblju možemo očekivati sve veći broj ovakvih projekata. Da bi se model dodatno potaknuo potrebno je omogućiti u nacionalnim programima i natječajima za sufinanciranje obnovljivih izvora energije mogućnost kombinacije bespovratnih sredstava i privatnog kapitala kako bi npr. javne ustanove kroz model toplinarskog poduzetništva korištenjem privatnog kapitala pokrile vlastitu komponentu u investiciji.
Osim što će škole dobiti potpuno novu kotlovnicu snage 500 kW te doprinijeti zaštiti okoliša, s obzirom da se uklanja fosilni energent – lož ulje, ostvariti će se i značajne financijske uštede u operativnim troškovima radi jeftinijeg energenta i to oko 40%.
Projekt ima izrazito jaku investicijsku komponentu te će se osim spomenute kotlovnice u Ogulinu, graditi po jedna kotlovnica na biomasu u gradu Bihaću u Bosni i Hercegovini i Općini Herceg Novi u Crnoj Gori. Ukupna vrijednost investicija u kotlovnice na biomasu čija je ukupna snaga 1,8 MW iznosi 4,9 milijuna kuna.
Wood Key je samo jedan u nizu uspješnih projekata koje provodi REGEA.
Izvor: www.poslovni.hr
