Please ensure Javascript is enabled for purposes of website accessibility

Što donosi svjetlostaj


Sljedeći pozitivnu svjetsku i EU praksu, Hrvatski sabor je početkom 2019. godine izglasao Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 14/19). Kako i sam naziv kaže, cilj ovog Zakona je zaštita od svjetlosnog onečišćenja uzrokovanog emisijama svjetlosti u okoliš iz umjetnih izvora svjetlosti kojima su izloženi ljudi, biljni i životinjski svijet u zraku i vodi, druga prirodna dobra, noćno nebo i zvjezdarnice, uz korištenje energetski učinkovitije rasvjete.

Zakon je predvidio i donošenje tri podzakonska akta (pravilnika):

  • Pravilnik o zonama rasvijetljenosti, dopuštenim vrijednostima rasvjetljavanja i načinima upravljanja rasvjetnim sustavima;
  • Pravilnik o sadržaju i načinu izrade Plana rasvjete i Akcijskog plana gradnje i/ili rekonstrukcije sustava javne rasvjete;
  • Pravilnik o načinu mjerenja rasvijetljenosti okoliša, sadržaj i način izrade izvješća o provedenom mjerenju te način mjerenja radi utvrđivanja razine rasvijetljenosti.

Zakon je definirao obvezu jedinicama lokalne samouprave (gradovima i općinama) i Gradu Zagrebu da postojeću javnu rasvjetu usklade sa uvedenim odredbama i ograničenjima u roku od dvanaest godina od stupanja predmetnih Pravilnika na snagu. Iako je zakonom predviđeno donošenje navedenih pravilnika do travnja 2020. godine, do danas je donesen isključivo Pravilnik o zonama rasvijetljenosti, dopuštenim vrijednostima rasvjetljavanja i načinima upravljanja rasvjetnim sustavima (NN 128/20).

Od uvedenih odredbi i ograničenja donesenog Zakona i pravilnika najzanimljivija su ona koja se odnose na ograničenje korelirane temperature boje svjetlosti svjetiljke na maksimalno 3.000 K (toplo bijelo svjetlo), odnosno 2.200 K u zaštićenim područjima (nacionalni parkovi, parkovi prirode, strogi i posebni rezervati, regionalni parkovi, značajni krajobrazi, spomenici prirode, park šume i spomenici parkovne arhitekture) i ograničenje udjela spektra plavog svjetla u vidljivom dijelu spektra (tzv. G-indeks) izvora svjetlosti (uličnih svjetiljaka, reflektora i sl.). Na ovaj način teži se ograničavanju korištenja izvora svjetlosti s visokim udjelom plavog dijela spektra u vidljivom dijelu spektra, a koji najviše utječe na ljude, biljni i životinjski svijet u zraku i vodi te druga prirodna dobra.

Na slici niže prikazana je usporedba iste površine prije modernizacije (lijevo) i nakon provedbe modernizacije (desno), rasvjetljene svjetiljkama sa koreliranom temperaturom boje svjetlosti od 2.200 K (lijevo) i 3.000 K (desno).

Izvor: REGEA, projekt NEWLIGHT

Među ostalim odredbama, također je zanimljivo da se donesenim Pravilnikom uvodi obveza tzv. Svjetlostaja, odnosno vremenskog perioda tijekom noći u trajanju od minimalno 3 sata tijekom kojih se intenzitet rasvjete mora značajno smanjiti (50% do 70% početnog intenziteta) ili ukoliko to tehnički nije izvedivo ugasiti (npr. rasvjetljeni plakati i oglasne ploče, krajobrazna rasvjeta i sl.).

REGEA je u sklopu europskog projekta NEWLIGHT (2015-2018), u svrhu modernizacije sustava javne rasvjete jedinica lokalne samouprave na području Zagrebačke i Krapinsko Zagorske županije izradila Akcijske planove rekonstrukcije, modernizacije i upravljanja sustavom javne rasvjete za sve uključene gradove i općine. Iako ovaj Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja tada još nije bio donesen, za svaku jedinicu lokalne samouprave izvršena je analiza zamjene postojećeg sustava javne rasvjete sa svjetiljkama korelirane temperature boje izvora svjetlosti 3.000 K i s predviđenom regulacijom sustava javne rasvjete tijekom kasnonoćnih sati. Oni gradovi i općine koje su provele modernizaciju po navedenim uvjetima, odnosno uskladile javnu rasvjetu sa odredbama Zakona nemaju obvezu izrade Akcijskog plana gradnje i/ili rekonstrukcije sustava javne rasvjete.

Ostali gradovi i općine, čija javna rasvjeta nije usklađena sa odredbama Zakona i Pravilnika će u roku od dvanaest mjeseci od stupanja sva tri navedena pravilnika na snagu morati izraditi Plan rasvjete i Akcijski plan gradnje i/ili rekonstrukcije sustava javne rasvjete, odnosno u periodu od dvanaest godina ugraditi ekološki prihvatljive svjetiljke sukladne odredbama Zakona, uvesti tzv. Svjetlostaj i u potpunosti se uskladiti sa ostalim odredbama Zakona.

Prvi korak u ostvarenju zadanog cilja je izrada Plana rasvjete i Akcijskog plana gradnje i/ili rekonstrukcije sustava javne rasvjete u kojima će se definirati ulazne informacije koje ovise o specifičnostima pojedinog grada ili općine i koji će predstavljati obvezne podloge za izradu projektno-tehničke dokumentacije izgradnje i/ili rekonstrukcije sustava javne rasvjete kako bi ista bila u skladu sa Zakonom.

Autor: Marko Miletić

image_print

Sviđa vam se naš rad?
Slobodno podijelite

Scroll to Top