Please ensure Javascript is enabled for purposes of website accessibility

Budućnost gradova i građana


Godina 2020., koja je na izmaku, bila je (najblaže rečeno) intenzivna, zahtjevna i izazovna. Možemo li napisati više i jedan tekst o ovoj godini (ili o budućnosti) a da ne spomenemo COVID-19? Mogu li se stanovnici Zagreba i okolice prisjetiti svega što se događalo ove godine a da se ne sjete onoga što se dogodilo 22.3.? Bez obzira na sve ili usprkos svemu, kako je to već puno puta rečeno, 2020. je i godina prilike, godina u kojoj se europska ambicija postavljanja temelja i trasiranja puta za postizanje energetske (zelene) i digitalne tranzicije te klimatske neutralnosti do 2050. godine dodatno osnažila i razvila. Europski zeleni plan se razvija, objavljene su strategije za njegove elemente.

U tom kontekstu osvrnuti ćemo se u ovom članku na gradove i građane. Gradovi (mali, srednji, veliki) kao i urbane cjeline su ključni generatori društvenog i gospodarskog razvoja te je sukladno tome velik fokus na njihovoj ulozi u svim procesima tranzicije koja se odvija. Integrirani održivi urbani razvoj, iniciran Leipziškom poveljom 2007., postavljen u Urbanu agendu Europske unije, krajem ove godine dobio je dodatnu podršku prihvaćanjem Nove Leipziške povelje. Potreba za održivom transformacijom podcrtana je Agendom za održivi razvoj do 2030., posebno ciljem održivog razvoja 11 koji je posvećen tome da gradovi postanu uključivi, sigurni, otporni i održivi; Novom urbanom agendom, Pariškim sporazumom i Europskim zelenim planom. Nova Leipziška povelja pruža politički okvir za osmišljavanje i realizaciju ovih europskih i globalnih sporazuma na razini gradova.

Prema povelji od gradova se u toj budućnosti koja nam dolazi, očekuje da budu zeleni, produktivni i pravedni i kao takvi digitalni. Na konferenciji „Europe’s Cities Fit For Future“ [1] prikazani su primjeri nekih gradova koji su već na putu prema tamo, svaki na svoj način, uvijek u skladu sa svojim specifičnim lokalnim kontekstom. Rotterdam (Nizozemska) primjerice, koji je shvatio da ne živi u eri promjene nego u promjeni ere. Uz jaku participaciju i sveobuhvatno uključivanje građana i svih bitnih dionika, posebno u problematičnim dijelovima grada, Rotterdam provodi projekte za transformaciju kako gospodarsku tako i fizičku, urbanu, pravilno i pravovremeno (po tko zna koji put) naslućujući da su transformacije nužne za ekonomski i društveni razvoj. Umea (Švedska), u punom smislu zeleni grad, integralnim pristupom koji uključuje zgrade, energetsku infrastrukturu i urbanu mobilnost trasirala je (i velikim dijelom ostvarila) smanjivanje energetskih potreba fonda zgrada za 50% preko energetske obnove, instalacije sunčanih elektrana te priključenjem 80% fonda zgrada na centralizirani toplinski sustav koji koristi obnovljive izvore energije. Wroclaw (Poljska) koji preko zelene infrastrukture, zelenih urbanih blokova, jača otpornost na poplave i klimatske promjene. Aveiro (Portugal) koji je promjenom razmišljanja i pravovremenošću, naglaskom na digitalnu tranziciju postao jedan od prvih gradova sa 5G mrežom ali i gradova koji je svoje bazično gospodarstvo temeljeno na proizvodnji keramike diverzificirao sa okretanjem prema novim tehnologijama. Mouans-Sartoux (Francuska) sam proizvodi svu hranu za potrebe svojih obrazovnih ustanova dok je Leuven (Belgija) stvorio čvrstu organizaciju od 600 članova iz svih sektora kako bi dostigao klimatsku neutralnost do 2050. Hrvatski gradovi i općine također postaju sve spremniji za zelenu, digitalnu i klimatski neutralnu budućnost. REGEA im preko mnogobrojnih projekata, inicijativa, strategija, planova i programa o kojima čitate na ovim stranicama pomaže da dođu tamo.

Fizička struktura gradova sastoji od zgrada, infrastrukture i javnih prostora. U njima se nalaze različiti sadržaji i odvijaju se različite aktivnosti. No najbitniji za gradove su građani. Bez njih gradovi ne žive.

Kada govorimo o građanima i njihovoj uključenosti u projekte i inicijative vezane uz energetsku tranziciju, zaštitu okoliša i prilagodbu na klimatske promjene, te integrirani održivi urbani razvoj, pojmovi društvenih inovacija i uključenosti sve se  češće mogu čuti kao ključ pri njihovom pokretanju. Iako je prvi vezan uz inovativne načine rješavanja društvenih problema, a drugi uz uključenost društva u donošenje odluka, ono što im je zajedničko je da za krajnji cilj imaju unapređenje kvalitete života. Uzevši u obzir i cjelokupnu situaciju u kojoj se trenutno nalazi naše društvo, a uzrokovanu pandemijom COVID-19, ovi društveni aspekti još više dobivaju na značaju, a primjeri dobre prakse u našem okruženju potiču da i sami postanemo aktivni sudionici tržišta energije i pokretači promjena.

Izazov ovogodišnjeg Pioneers into Practice programa, kojeg je REGEA nositelj u Hrvatskoj, je bio Financiranje zelene infrastrukture. U potrazi za rješenjem navedenih problema (pandemije, smanjenja onečišćenja, potrebe za poboljšavanjem kvalitete života i zdravlja u glavnom gradu), jedna od grupa se odlučila razviti prijedlog projekta usmjerenog na poboljšanje biciklističke infrastrukture u Gradu Zagrebu, poticanje održivih načina prijevoza i promociji zdravog života. Kroz projekt se nastojalo povezati elemente zelene infrastrukture, poboljšanje biciklističkih staza i njihovu povezanost, inovativne proizvode i usluge (info punktovi, pametne klupe…), poticanje lokalnog gospodarstva (organizacija sajmova lokalnih proizvoda), ali i aktivno uključivanje građana u samu investiciju (putem kampanje za grupno financiranje).

Drugi primjer, onaj male turopoljske općine Buševec potvrđuje nam da je sudjelovanje građana potrebno i ključno bez obzira na veličinu naselja ili sredine u kojoj žive. Kroz projekt Buš Eko?![2] te ulaganjima u programe i infrastrukturu lokalne zajednice nastoje se stvoriti uvjeti za ostvarenje vrlo ambicioznog cilja – potpune energetske neovisnosti naselja. U sve aktivnosti na projektu su uključeni sami stanovnici Buševca, kako kroz samo anketiranje i ispitivanje stavova i mišljenja, tako i kroz aktivno sudjelovanje u modernizaciji te korištenju demonstracijskih primjera povećanja energetske učinkovitosti i primjene obnovljivih izvora energije na društvenom  domu u Buševcu, koji predstavlja žilu kucavicu samog naselja..

Postoje i drugi načini kroz koje građani mogu postati aktivni sudionici tržišta- upravo kroz europski projekt SocialRES[3] razvijaju se poslovni modeli za 3 identificirane skupine- platforme za grupno financiranje, zadruge i agregatore. Projektom se nastoji osnažiti građane da postanu participativni akteri energetskog tržišta dajući im mogućnosti trgovine energijom, kako bi postali vlasnici ili suvlasnici sustava obnovljive energije te i na taj način aktivno sudjelovali u energetskoj tranziciji, i ono najbitnije- daje ljudima moć da samostalno biraju kako će se utrošiti vlastiti kapital.

Godina 2021. (ali i ostale koje slijede) biti će izgleda (najblaže rečeno) izazovna, pa tako i za gradove i građane. Neka bude svima uspješna!

Autori:  Tijana Šimek i Marko Zlonoga

_________________________________________________________________________________________

[1] Deutscher Verband für Wohnungswesen: Europe’s Cities Fit for Future (deutscher-verband.org)

[2] Energetski, kulturni i održivi razvoj Buševca – ulaganje u programe i infrastrukturu lokalne zajednice (Buš Eko?!); Europski Socijalni Fond; Razdoblje provedbe: 2020.-2022.; Internetske stranice projekta: https://regea.org/bus-eko/

[3] Fostering socially innovative and inclusive strategies for empowering citizens in the renewable energy market of the future- SocialRES; Obzor 2020; Razdoblje provedbe: 2019.-2022.; Internetske stranice projekta: https://socialres.eu/

 

 

image_print

Sviđa vam se naš rad?
Slobodno podijelite

REGEA-BIJELI-01

Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske

GLAVNI URED
Andrije Žaje 10
10 000 Zagreb
T +385 1 3098 315
F +385 1 3098 316

URED KARLOVAC
Jurja Haulika 14
47 000 Karlovac
T +385 (0)47 649 450

URED BRAČAK
Bračak 4
49210 Zabok
T +385 (0)49 658 550

KONTAKT ZA MEDIJE
Ivana Belić
ibelic@regea.org
 

OIB/VAT broj: HR93298204867
IBAN:HR8423600001101998301,  Zagrebačka banka d.d.
SWIFT: ZABAHR2X

Pratite nas!

Prijavi se na newsletter

Scroll to Top