Izvor: ww.innoapps.eu
Gradovi i gradska infrastruktura su izuzetno kompleksni sustavi koji svakodnevno i učinkovito moraju odgovarati na mnogobrojne potrebe onih zbog kojih su nastali i koji ih čine živima, a to su građani. U današnje vrijeme u kojem je proces urbanizacije zahvatio većinu europskih i svjetskih gradova, porast stanovništva gradova značajno povećava potrebe za mobilnošću, sve veći je pritisak na gradsku infrastrukturu i resurse u pogledu potrošnje energije, hrane i vode, što dovodi do povećanja životnih troškova, trošenja velike količine vremena u prometu i nezdravih životnih navika. Sve to nameće potrebu za pronalaženjem inovativnih rješenja koja će, osim odgovora na osnovne potrebe, unaprijediti kvalitetu života građana i osigurati održiv gospodarski rast. Upravo to je tema o kojoj se u zadnje vrijeme sve više govori i koja se nameće u svim segmentima života urbanih zajednica – tema Smart Cities, tj. pametnih gradova koji bi trebali biti rješenje izazova 21. stoljeća koje postavlja sveprisutna urbanizacija .
Pametan grad (eng. Smart City) je vizija urbanog razvoja koju svaki grad razvija za sebe i koja integrira različite informacijsko-komunikacijske tehnologije (eng.Information Communication Technology) i različita IoT rješenja (IoT – Internet of Things) kako bi se na siguran i učinkovit način upravljalo gradskom imovinom. Pametni gradovi su razvijena urbana područja, koja, osim što su ugodna za život, integriraju sve funkcije javnih usluga poput rasvjete, prometa ili proizvodnje energije te na taj način povećavaju njihovu učinkovitost, smanjuju troškove, ubrzavaju komunikaciju među spomenutim podsustavima i znatno smanjuju emisije CO2.
U energetskom smislu, u svijetu znatno jača trend razvoja pametnih gradova koji su u potpunosti energetski održivi. Radi se o gradovima koji velik postotak električne i toplinske energije dobivaju iz obnovljivih izvora, najčešće hidroenergije, solarne energije, geotermalne energije, biomase i energije vjetra.
Odgovor na pitanje kakav bi grad zapravo trebao biti da bi bio smart treba tražiti tamo gdje se prepoznaju i problemi, drugim riječima, tamo gdje su ljudi sa svojim potrebama, ali i sa znanjima koja mogu pomoći u kreiranju održivih rješenja. Informacijsko-komunikacijske tehnologije koje su sastavni dio svakodnevnog života otvaraju mogućnost za interakciju građana s gradskim institucijama i pružateljima usluga u realnom vremenu. Pomoću IoT infrastrukture, podaci iz raznih izvora dolaze na isto odredište gdje se analiziraju, prolaze kroz algoritme odlučivanja i konačno utječu na odvijanje stvarnih procesa, u stvarnom vremenu. Prednost IoT-a i pametnih gradova je što će se podaci s terena bilježiti i postojati u sustavu što svakako može biti korisno (uz uvjet da su mjerni uređaji kvalitetni i dobro kalibrirani). Drugim riječima, ako sve radi kako bi trebalo raditi pametni gradovi postižu svoj cilj, a cilj je građanima olakšati i uljepšati život.
Da bi grad postao pametan nisu dovoljni samo uređaji, podaci i algoritmi- potrebna je kulturološka preobrazba i još puno toga da bi vizija postala stvarnost. Prije svega neophodno je da iza svega postoji jedinstvena strategija koja će objediniti sva pojedinačna nastojanja i osigurati održivost cjelokupnog koncepta, u protivnom će pojedinačni smart projekti biti tek iskrice koje će bljesnuti i ugasiti se ne ostavljajući značajan trag. Rješenja za pametne gradove uzimaju u obzir različite motivacije, zahtjeve, ograničenja i izazove s kojima se pojedini gradovi suočavaju i trebaju biti potpora cjelokupnoj strategiji razvoja grada. U tom smislu status pametnoga grada označava različite pojmove za svaki grad. Pametni gradovi nastaju ne samo zahvaljujući tehnologiji nego i viziji onih koji ih vode, koja je sadržana u Strategiji razvoja pametnog grada. Ova strategija ima jasan zadatak- na temelju rezultata analize postojećeg stanja odrediti smjer razvoja javnih usluga koristeći napredne integrirane digitalne i komunikacijske tehnologije, pri čemu je u središtu cjelokupne vizije pametnog grada čovjek, građanin, sa svojim potrebama i mogućnostima.
Veliki gradovi su zbog svoje kompleksnosti i sadržaja pravi poligoni za testiranje smart usluga i prakticiranje smart navika, tim više što ih karakterizira velik broj mlađe i studentske populacije koja hvata korak sa svjetskim tehnološkim trendovima. Kao i na bilo kojem drugom području, istinska preobrazba ima puno veće izglede ako se krene s mladima jer oni pokazuju manji otpor prema novim idejama, lakše prihvaćaju promjenu postojećih uzoraka mišljenja i ponašanja zapravo i ne primjećujući da rade nešto značajno. Svojim iskustvom korištenja ICT usluga, informacijama s terena i prijedlozima doprinose unapređenju usluga i sami postaju inovativniji.
Europska komisija je još 2011. godine prepoznala važnost gradova kao glavnih izvora europske gospodarske aktivnosti i inovacija stoga je osmislila i posebnu inicijativu unutar programa Obzor 2020 – Pametni gradovi i zajednice kako bi financijski poduprla demonstraciju naprednih informacijsko-komunikacijskih rješenja u urbanim sredinama. Na ovaj način gradovi mogu u vrlo kratkom roku primijeniti najnovija tehnološka dostignuća i kroz proces istraživanja i razvoja odrediti dugoročno troškovno optimalna rješenja za svoju urbanu cjelinu.
Iako Hrvatska zaostaje u ovom aspektu za drugim urbanim centrima Europske Unije, određeni napredak ipak je vidljiv. Od 128 gradova u Hrvatskoj njih više od 40 razvija i primjenjuje neka od pametnih rješenja koja, uz nove tehnologije i društvene koncepte, omogućuju kvalitetniji život i upravljanje gradom. Uspješna primjena IKT rješenja najviše je uočljiva u sektoru mobilnostigdje su, već zaživjeli sustavi javnih bicikala, te usluge dijeljenja auta, dijeljenja vožnje i vožnje na zahtjev, a u upotrebi su i brojne mobilne aplikacije za praćenje javnog prijevoza, za plaćanje itd. Sve su snažnije građanske inicijative koje se bave unapređenjem kvalitete života, sve je više pojedinačnih smart projekata što pokazuje da su strategije razvoja pametnih gradova neophodne i poželjne kako bi se sveukupan razvoj grada gurao u smart smjeru.
Značajnu inicijativu predvodi od nedavno i Grad Zagreb koji je, u suradnji s Agencijom, nakon uspješne provedbe nekoliko projekata koji se tiču održivog prijevoza i unapređenja kvalitete života građana započeo i s izradom svoje strategije razvoja pametnog grada. Kao prvi korak u razvoju Strategije formirana je Radna skupina na čijim je sastancima glavna tema bila izrada konačne verzije Projektnog zadatka za izradu Strategije pametnog grada Grada Zagreba. Na temelju niza povratnih komentara i sugestija članova Radne skupine te vanjskih stručnjaka koje je Agencija uključila u izradu Projektnog zadatka (u prvom redu Fakulteta strojarstva i brodogradnje te Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu) izrađena je konačna verzija Projektnog zadatka koja je usvojena na sastanku Radne skupine od 8. studenog 2016. godine. Agencija se također aktivno uključila i u prijavu projekta na natječaj programa Obzor2020 (Horizon2020) Smart Cities and Communities lighthouse projects, a koji financira Europska komisija. Djelatnici Agencije operativno koordiniraju izradu prijavne dokumentacije, a jedna od ključnih aktivnosti predviđenih u sklopu projekta je uspostava financijskog instrumenta u obliku revolving fonda na razini Grada Zagreba, a koji bi poslužio za financiranje energetske obnove zgrada (u prvom redu stambenih i javnih), ali i za provedbu projekata korištenja obnovljivih izvora energije.
Prema nekim istraživanjima, tržište pametnih gradova do 2020. porast će na oko 1,5 bilijuna američkih dolara, od čega će se oko 25% odnositi na projekte pametnog upravljanja ili eUprave i na obrazovni segment dok se najbrži rast očekuje se u energetskim rješenjima koja bi do 2020. trebala porasti za više od 25%, na 250 milijardi dolara.
Budućnost je pred nama- prihvatimo ju- pametnu, digitalnu, održivu!
