Kada govorimo o kvaliteti života u gradovima, često se govori o velikim parkovima, trgovima, prometnicama ili važnim javnim zgradama. No svakodnevni život grada često se odvija upravo u manjim, manje vidljivim prostorima: u unutrašnjim dvorištima, uličicama, prolazima, prostorima između zgrada i zelenim poveznicama kojima ljudi svakodnevno prolaze. Takvi prostori mogu biti mjesta susreta, igre, odmora, kretanja i povezivanja zajednice, ali mogu ostati i zanemareni, nedovoljno korišteni ili neprilagođeni stvarnim potrebama stanovnika.
Projekt CHESS polazi upravo od tog izazova. Njegov je cilj bolje razumjeti kako ljudi koriste i doživljavaju zajedničke prostore, što ih potiče da se u njima zadrže, osjećaju sigurno i ugodno, ali i što ih od takvih prostora udaljava. Poseban naglasak stavlja se na male i mikro prostore u urbanim sredinama, koji su često manje istraženi od velikih javnih parkova, iako imaju važnu ulogu u svakodnevnom životu kvartova i susjedstava.
Prvi partnerski sastanak uživo projekta CHESS održan je 8. lipnja 2026. u Leuvenu, u Belgiji. Sastanak je okupio projektne partnere kako bi se uskladili prvi koraci u provedbi projekta, dogovorile radne metode i otvorile ključne teme koje će obilježiti njegov početak. Partneri su kroz radne sesije razgovarali o upravljanju podacima i etičkim pitanjima, mapiranju dionika i ključnih ciljnih skupina te postavljanju istraživačkog okvira projekta.
Time je sastanak od samog početka bio usmjeren na konkretan zajednički rad. Umjesto da se zadrži samo na predstavljanju projektnih aktivnosti, partneri su već tijekom prvog susreta počeli graditi podlogu za daljnju provedbu: od pitanja koje je podatke potrebno prikupiti i kako ih koristiti odgovorno, do toga koje skupine građana treba uključiti kako bi se bolje razumjele različite potrebe, navike i iskustva korištenja prostora.
Projekt CHESS provodit će se kroz međunarodnu suradnju partnera i pilot-područja u Zagrebu, Leuvenu i Dublinu. U Zagrebu će fokus biti na prostorima unutar gradskih blokova u starijem dijelu grada, gdje se otvaraju pitanja korištenja unutrašnjih prostora, toplinskog opterećenja, dostupnosti i potencijala za jačanje zajednice. U Leuvenu se istražuju različiti tipovi manjih urbanih prostora, uključujući džepne parkove, linearne parkove i prostore između zgrada. U Dublinu naglasak je na povezivanju zelenih i rekreativnih prostora u sigurniju, ugodniju i zasjenjenu rutu za lokalnu zajednicu.
Posebno važan dio sastanka u Leuvenu dogodio se izvan sobe za sastanke, tijekom terenskih obilazaka Bellevue Parka i Tuin De Walque Parka. U vrlo leuvenskom ritmu, i ručak je postao dio terenskog rada: sa sendvičima u rukama partneri su hodali kroz prostore, slušali lokalni kontekst i razgovarali o tome kako se te lokacije koriste, koji se problemi ondje prepoznaju i kakva bi rješenja mogla bolje odgovoriti na potrebe zajednice.
Upravo taj detalj dobro pokazuje čime se CHESS bavi. Zajednički prostori nisu samo površine na karti ili elementi urbanističkog planiranja. Oni su dio svakodnevnih navika ljudi – načina na koji se kreću gradom, gdje zastaju, gdje provode vrijeme, gdje se susreću, gdje se osjećaju ugodno i gdje prostor možda ne odgovara njihovim potrebama. Grad se ne živi samo kroz velike planove i infrastrukturne projekte, nego i kroz male svakodnevne situacije: put do škole ili posla, pauzu za ručak, razgovor sa susjedom, igru djece ili osjećaj sigurnosti u večernjim satima.
Zato projekt CHESS ne promatra zajedničke prostore samo kroz njihovu fizičku formu. Kroz projekt će se kombinirati različite metode: promatranja na terenu, kratki razgovori i intervjui, ankete, analiza postojećih podataka, senzorska mjerenja gdje je to moguće te participativni rad s lokalnim zajednicama i dionicima. Na temelju prikupljenih podataka razvijat će se istraživački okvir, modeli i alati koji mogu pomoći gradovima da bolje razumiju kako određene prostorne odluke utječu na zdravlje, osjećaj pripadnosti, sigurnost, uključivost, otpornost i korištenje prostora.
Jedan od važnih elemenata projekta bit će i razvoj modela koji će omogućiti usporedbu različitih mogućih rješenja. Primjerice, što se događa ako se u prostoru doda više sjene, rasvjete, sjedenja, zelenila, sadržaja za igru ili jasnija pravila korištenja? Tko od toga ima koristi, u koje doba dana, u kojoj sezoni i pod kojim uvjetima? Takav pristup omogućuje da se odluke o prostoru ne temelje samo na dojmu ili pojedinačnom iskustvu, nego na kombinaciji podataka, lokalnog znanja i stvarnih potreba korisnika.
Važan dio projekta je i uključivanje različitih skupina stanovnika i korisnika prostora. CHESS posebno naglašava potrebu da se u procese promišljanja, planiranja i vrednovanja prostora uključe različite perspektive – od djece, mladih i starijih osoba do osoba s invaliditetom, žena, manjinskih i drugih često slabije zastupljenih skupina. Time se želi izbjeći planiranje za “prosječnog korisnika” i bolje razumjeti kako isti prostor različiti ljudi doživljavaju na različite načine.
REGEA u projektu CHESS vodi aktivnosti komunikacije, diseminacije i eksploatacije rezultata. Uloga REGEA-e usmjerena je na jasno predstavljanje projektnih tema, uključivanje relevantnih dionika te prenošenje rezultata prema gradovima, stručnoj javnosti i lokalnim zajednicama. Kroz te aktivnosti REGEA će doprinositi tome da znanja, alati i preporuke razvijeni u projektu budu razumljivi, korisni i primjenjivi u različitim urbanim kontekstima.
Prvi partnerski sastanak u Leuvenu postavio je zajedničku osnovu za nastavak provedbe projekta i otvorio važne teme koje će se razvijati kroz sljedeće projektne aktivnosti. Od istraživačkog okvira i etičkog korištenja podataka do terenskog rada i uključivanja zajednica, CHESS će istraživati kako mali, često zanemareni zajednički prostori mogu postati važan alat za stvaranje zdravijih, uključivijih i otpornijih gradova.
Projekt CHESS – Common-space Health, Equity & Social Simulation financiran je sredstvima Europske unije kroz program Horizon Europe.
