Rasprava pod nazivom „Zajedno za obnovu mediteranskih gradova: uključivanje zajednice i inovativno financiranje za klimatsku neutralnost” okupila je predstavnike europskih institucija, nacionalnih financijskih tijela, energetskih agencija i lokalnih vlasti. U fokusu su bili konkretni načini kako ubrzati lokalna energetska ulaganja na području Mediterana i šire, osobito u trenutku kada su klimatski i energetski ciljevi sve ambiciozniji, a kapaciteti mnogih gradova i općina i dalje ograničeni.
Poseban naglasak stavljen je na izazove s kojima se suočavaju male i srednje jedinice lokalne samouprave. One često imaju jasne ciljeve i planove, ali nemaju dovoljno fiskalnih, tehničkih i financijskih kapaciteta za pripremu i provedbu konkretnih ulaganja.
Važan dio događanja bilo je predstavljanje zajedničke preporuke za javne politike koju su razvili projekti LOGREENER, INFIRE i EnerCmed. Preporuka ističe potrebu da se ključni alati razvijeni kroz ova tri projekta učine vidljivijima i dostupnijima lokalnim vlastima, osobito kroz okvir podrške Sporazuma gradonačelnika.
U preporuci se posebno ističu skup alata projekta LOGREENER i primjeri zelenih fiskalnih politika, alati projekta INFIRE za inovativno financiranje i evaluaciju projekata te pristup projekta EnerCmed zajednicama obnovljive energije, rješenjima temeljenima na prirodi i urbanoj regeneraciji u područjima izloženima riziku od socijalne isključenosti.
Događanje je otvorila Roberta Boniotti, glavna tajnica MEDENER-a, koja je u uvodnom izlaganju naglasila da je Mediteran jedno od ključnih europskih klimatskih i energetskih žarišta. Regija se suočava s ubrzanim zagrijavanjem, sve većom potrebom za hlađenjem, pritiskom na vodne resurse, rizicima od šumskih požara i ranjivošću obalnih područja.
Upravo zato, istaknuto je, ublažavanje klimatskih promjena, prilagodba, društvena otpornost i inovativno financiranje ne mogu se planirati odvojeno. Potrebno ih je povezati u jedinstven, dugoročan pristup razvoju lokalnih zajednica.
Na panel-raspravi sudjelovali su Adrien Bullier iz Europske izvršne agencije za klimu, infrastrukturu i okoliš, Ana Zorić iz Ministarstva financija Republike Hrvatske, Roberta Boniotti iz MEDENER-a, Corentin Girard iz inicijative Valencia Sostenible Grada Valencije te Georgios Marinakis iz Regionalne unije općina Krete, ujedno i gradonačelnik Rethymna. Rasprava je bila organizirana kroz tri tematska dijela.
Novac nije jedini izazov lokalne energetske tranzicije
Prvi dio rasprave pokazao je da ne postoji samo jedno usko grlo koje koči provedbu lokalnih energetskih ulaganja. Problem nije isključivo u nedostatku novca, nego i u nedovoljnoj pripremi projekata, slabijim institucionalnim kapacitetima te nedostatku tehničke podrške.
Gradovima i općinama često nedostaju standardizirani alati, savjetodavne strukture i stručna pomoć koja im je potrebna kako bi akcijske planove energetski i klimatski održivog razvitka i klimatske strategije pretvorili u konkretne projekte spremne za financiranje.
Za veće gradove, poput Valencije, najkorisnija je podrška koja im pomaže prijeći iz faze strategije u fazu provedbe. S druge strane, za manje gradove i općine, čiju su perspektivu predstavili Kreta i Rethymno, postojeći financijski instrumenti i dalje su teško primjenjivi bez bespovratnih sredstava, regionalne koordinacije i snažne podrške energetskih agencija.
Kako financirati projekte kada bespovratna sredstva nisu dovoljna?
Drugi dio rasprave bio je usmjeren na financiranje u razdoblju nakon Mehanizma za oporavak i otpornost. Zaključeno je da budući modeli financiranja ne mogu jednostavno zamijeniti bespovratna sredstva drugim instrumentima preko noći. Umjesto toga, potrebno je kombinirati javno financiranje, fiskalne politike i instrumente za smanjenje rizika.
Fiskalni alati, poput poreza, naknada i poticaja, mogu pomoći u promjeni ponašanja i stvaranju lokalnih prihoda. Međutim, njihova provedivost ovisi o tome jesu li pravedno osmišljeni i jasno povezani s koristima za građane i zajednicu.
Sudionici su naglasili i potrebu da financijski instrumenti Europske unije i mehanizmi tehničke pomoći bolje povežu ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama. To je osobito važno za mediteranske gradove i općine, koji se istovremeno suočavaju s oba izazova.
Financiranje koje se ne temelji isključivo na bespovratnim sredstvima može funkcionirati samo ako se javna sredstva koriste strateški — za pripremu projekata, smanjenje rizika i postupno prevladavanje ovisnosti o bespovratnim sredstvima.
Građani kao aktivni sudionici tranzicije
Završni dio rasprave bio je posvećen građanima, zajednicama i širim društveno-ekonomskim koristima energetske tranzicije. Posebno je naglašeno da građani ne smiju biti promatrani samo kao pasivni korisnici, nego kao aktivni sudionici promjena.
Energetske zajednice mogu doprinijeti cjenovnoj pristupačnosti, jačanju povjerenja i lokalnom osjećaju vlasništva nad energetskom tranzicijom. No, kako bi doista uključile i ranjiva kućanstva, potrebni su im dovoljna razina provedbe, jasna pravila te podrška lokalnih energetskih agencija i jedinstvenih kontaktnih točaka.
Perspektiva Krete pokazala je da sudjelovanje građana ovisi o tome vide li konkretnu lokalnu vrijednost, a ne samo o širokim narativima javnih politika. Hrvatsko iskustvo s narodnim obveznicama pokazalo je pak da građani mogu postati investitori kada je financijski proizvod jednostavan, pouzdan i institucionalno vjerodostojan. Jedno od otvorenih pitanja za budućnost jest mogu li se slični zeleni instrumenti usmjereni na građane koristiti za podršku budućim klimatskim i energetskim ulaganjima.
Interakcija s publikom dodatno je potaknuta Slido anketama uživo. Sudionici su odgovarali na pitanja o najvećim preprekama za povećanje ulaganja u energetsku učinkovitost, alatima koji bi u sljedećih pet godina mogli najviše potaknuti ulaganja te mogućoj ulozi modela građanskog ulaganja, poput energetskih zajednica, zadruga te zelenih ili održivih narodnih obveznica.
Rasprava je potvrdila glavnu poruku zajedničke preporuke za javne politike: lokalna energetska tranzicija ne može se oslanjati samo na javne proračune.
Gradovima i općinama potrebna je snažnija podrška u razvoju projekata, financijski instrumenti prilagođeni njihovim stvarnim potrebama, fiskalni poticaji, mehanizmi podjele rizika te jasnije strukture podrške za građane i vlasnike zgrada. Istodobno, javno financiranje i dalje ostaje ključno za projekte koji donose snažne društvene, okolišne i otpornosne koristi, a koje se ne mogu mjeriti samo financijskim povratom ulaganja.
Povezujući raspravu o javnim politikama s konkretnim alatima razvijenima kroz projekte LOGREENER, INFIRE i EnerCmed, događanje je pokazalo kako projekti Interreg Euro-MED mogu doprinijeti praktičnoj provedbi energetske tranzicije na terenu.
Njihova zajednička poruka bila je jasna: obnova mediteranskih gradova zahtijeva više od tehnologije i ambicije. Zahtijeva integrirane pristupe ulaganjima, snažnije upravljačke kapacitete i građane u središtu tranzicije.
