Princip će biti vrlo jednostavan. Sličan, primjerice, rezervacijskoj platformi za smještaj. Samo što će platforma biti investicijska – neće se tražiti smještaj, nego projekt; neće se nuditi apartman za noćenje, nego objekt na koji bi se mogla staviti fotonaponska elektrana. Investitor će moći listati, birati projekte kao da, slikovito opisano, traži smještaj i put. Tako će, vrlo pojednostavljeno rečeno, funkcionirati inovativni projekt Sunce na dlanu koji je pokrenula Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) uz razvojnu i tehnološku pomoć SAP-a i Expertuma. Investicijska mrežna platforma za poticanje ulaganja u obnovljive izvore energije, koja domaće i strane investitore spaja s vlasnikom krova, i jednu zelenu priča s digitalizacijom, samo što nije zaživjela. Razgovarali smo s ravnateljem REGEA-e dr. sc. Julijem Domcem koji je pojasnio ideju platforme te otkrio kako je uopće došlo do razvoja ovakve ideje.
- Možete li nam ukratko objasniti ideju platforme Sunce na dlanu?
Ideja platforme je povezati investitore i vlasnike krovova -zgrada koji su ujedno i kupci električne energije. Platforma definira ugovorne odnose na siguran i transparentan način te omogućava agregiranje projekata u investicijske pakete. Platforma funkcionira bez obzira na granice – investicijski paketi mogu se slagati sa projektima iz različitih država. U konačnoj fazi, platforma bi omogućavala ulaganja za velike institucionalne investitore poput mirovinskih i investicijskih fondova i izravno za građane. Ovom platformom želimo u svijet energetike prenijeti sve današnje prednosti digitalnih tehnologija i načina razmišljanja 21. stoljeća, a ideja se rodila prošle godine tijekom jednog razgovora s grupom španjolskih poduzetnika koji su pitali – kako nam možete pomoći da dođemo na hrvatsko tržište? Početak rada platforme očekujemo početkom lipnja. Vrijednost prvih projekata koji će se na njoj naći bit će veća od 10 milijuna, a očekujem da ćemo već za 2 do 3 mjeseca imati i projekte vrijedne više od 100 milijuna kuna. Platforma je u ovoj fazi usmjerena na solarnu energiju, odnosno fotonaponske elektrane, iako će se u kasnijoj fazi moći koristiti i za druge projekte koji se na sličan način mogu financijski vrednovati – npr. proizvedena toplinska energija, ostvarene financijske uštede i slično.
- Kako je došlo do suradnje sa SAP-om?
Rekao bih – gotovo slučajno. Ali to i je pravi život, često se najbolje stvari pokreću uslijed sretne kombinacije pravih ljudi koji se nađu na pravom mjestu u pravo vrijeme. Nakon toga, slučajnost i improvizaciju treba izbjegavati, upravo suprotno općem mišljenju koje je kod nas rašireno. SAP je sigurno jedan od globalnih lidera na području naprednih digitalnih rješenja i nama vrlo poželjan tehnološki partner. Uvijek je dobro surađivati i raditi s partnerima od kojih se može učiti – to je najbolji način da napredujete i da se usavršavate. Osobno čvrsto vjerujem da se najbolji projekti i pravi iskoraci mogu napraviti samo – multidisciplinarno. Uvijek treba slušati i druge struke i pokušati razumjeti različite poglede na isti problem. Takvu kulturu komuniciranja i rada trebamo razvijati u Hrvatskoj.
- Što donose digitalne tehnologije u energetici, hoće li se nešto promijeniti?
Optimist poput mene odgovorio bi bez razmišljanja – donose veoma mnogo i sve će se promijeniti na znatno bolje. U energetici treba ipak biti malo oprezan. Na primjer, nafta i motori s unutrašnjim izgaranjem trebali su donijeti slobodu kretanja, ali su u paketu došle i katastrofalne klimatske promjene, geopolitičke podjele i ratovi, ekstraprofiti naftnih kompanija. Nuklearna energija je trebala donijeti golemu količinu čiste energije, ali je u paketu donijela i oružje za masovno uništenje, smrtonosna zagađenja radijacijom i troškove sanacije katastrofa koji se mjere u milijardama dolara. Digitalne tehnologije u kombinaciji s obnovljivim izvorima energije mogu donijeti potpunu demokratizaciju proizvodnje energije i situaciju u kojoj je baš svaki pojedinac na kugli zemaljskoj i proizvođač i trgovac energijom. Zamislite koja je to prilika za ublažavanje siromaštva i izjednačavanje imovinskih razlika! Hoće li i može li se to dogoditi bez potresa i zloupotrebe, tek ostaje vidjeti. Volio bih vjerovati da su ljudska rasa i današnje društvo spremni za ovakav izazov i mogućnost kolikogod je to ponekad teško zamisliti.
Tijekom sljedećih desetljeća digitalne tehnologije mogle bi učiniti energetske sustave diljem svijeta potpuno povezanim, pouzdanim i što je najvažnije – održivim. Digitalizirani energetski sustavi u budućnosti mogu identificirati tko treba energiju i dostaviti je u pravo vrijeme, na pravo mjesto i uz najniže troškove. No digitalizacija također donosi rizike sigurnosti i gubitka privatnosti. Glasovita pitanja protivnika obnovljivih izvora – što ako vjetar ne puše i što noću kad sunce ne sja, digitalizacijom postaju posve bespredmetna. Uvijek negdje vjetar puše! Sunce uvijek negdje sja ili je njegova energija uskladištena u baterijama. Digitalnim tehnologijama brzog odziva ta je energija jednostavno dostupna i koristi se kad i gdje treba.
- Hoće li onda budućnost energetike biti obnovljiva?
Mislim da je to jedina budućnost koju energetika, ali i planet Zemlja mogu imati. Godinama smo zatvarali oči pred klimatskim promjenama i sada više nije pitanje događaju li se zaista, nego – koliko će one biti katastrofalne i stignemo li barem nešto spasiti. U isto vrijeme, cijena tehnologije obnovljivih izvora energije stalno pada, a takav se trend očekuje i u predvidivoj budućnosti. Na primjer, cijena fotonaponskih panela za proizvodnju električne energije od 2009. do 2018. godine pala je za 86 % . Do 2025. godine na globalnoj razini očekuje se prosječna cijena električne energije iz Sunca od samo 5-6 US¢ po kWh. Samo u 2018. godini, u Njemačkoj je instalirano novih 3.000 MW novih fotonaponskih elektrana. Fotonaponsko tržište sve više obilježava ulazak velikih i institucionalnih ulagača – elektroprivreda i financijskih institucija.
Opet ćemo se vratiti na digitalizaciju. Upravo su sedamdesetih godina prošlog stoljeća elektroprivrede bile digitalni pioniri, koristeći nove tehnologije kako bi olakšale upravljanje i rad mreže. Brzina digitalizacije energije stalno raste. Globalna ulaganja u digitalnu infrastrukturu i softver za električnu energiju rasla su više od 20 % na godinu od 2014. dosegnuvši 47 milijardi USD u 2016. godini. Ova digitalna ulaganja u 2016. bila su gotovo 40 % veća od ulaganja u proizvodnju električne energije na plin u svijetu (34 milijardi USD) i gotovo jednaka ukupnom ulaganju u elektroenergetski sektor jedne Indije (55 milijardi USD).
