Please ensure Javascript is enabled for purposes of website accessibility

Imate krov za solarnu elekranu? Ulagača ćete naći s nekoliko klikova


Princip će biti vrlo jednostavan. Sličan, primjerice, rezervacijskoj platformi za smještaj. Samo što će platforma biti investicijska – neće se tražiti smještaj, nego projekt; neće se nuditi apartman za noćenje, nego objekt na koji bi se mogla staviti fotonaponska elektrana. Investitor će moći listati, birati projekte kao da, slikovito opisano, traži smještaj i put. Tako će, vrlo pojednostavljeno rečeno, funkcionirati inovativni projekt Sunce na dlanu koji je pokrenula Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) uz razvojnu i tehnološku pomoć SAP-a i Expertuma. Investicijska mrežna platforma za poticanje ulaganja u obnovljive izvore energije, koja domaće i strane investitore spaja s vlasnikom krova, i jednu zelenu priča s digitalizacijom, samo što nije zaživjela. Razgovarali smo s ravnateljem REGEA-e dr. sc. Julijem Domcem koji je pojasnio ideju platforme te otkrio kako je uopće došlo do razvoja ovakve ideje.

  1. Možete li nam ukratko objasniti ideju platforme Sunce na dlanu?

Ideja platforme je povezati investitore i vlasnike krovova -zgrada koji su ujedno i kupci električne energije. Platforma definira ugovorne odnose na siguran i transparentan način te omogućava agregiranje projekata u investicijske pakete. Platforma funkcionira bez obzira na granice – investicijski paketi mogu se slagati sa projektima iz različitih država. U konačnoj fazi, platforma bi omogućavala ulaganja za velike institucionalne investitore poput mirovinskih i investicijskih fondova i izravno za građane. Ovom platformom želimo u svijet energetike prenijeti sve današnje prednosti digitalnih tehnologija i načina razmišljanja 21. stoljeća, a ideja se rodila prošle godine tijekom jednog razgovora s grupom španjolskih poduzetnika koji su pitali – kako nam možete pomoći da dođemo na hrvatsko tržište? Početak rada platforme očekujemo početkom lipnja. Vrijednost prvih projekata koji će se na njoj naći bit će veća od 10 milijuna, a očekujem da ćemo već za 2 do 3 mjeseca imati i projekte vrijedne više od 100 milijuna kuna. Platforma je u ovoj fazi usmjerena na solarnu energiju, odnosno fotonaponske elektrane, iako će se u kasnijoj fazi moći koristiti i za druge projekte koji se na sličan način mogu financijski vrednovati – npr. proizvedena toplinska energija, ostvarene financijske uštede i slično.

  1. Kako je došlo do suradnje sa SAP-om?

Rekao bih – gotovo slučajno. Ali to i je pravi život, često se najbolje stvari pokreću uslijed sretne kombinacije pravih ljudi koji se nađu na pravom mjestu u pravo vrijeme. Nakon toga, slučajnost i improvizaciju treba izbjegavati, upravo suprotno općem mišljenju koje je kod nas rašireno. SAP je sigurno jedan od globalnih lidera na području naprednih digitalnih rješenja i nama vrlo poželjan tehnološki partner. Uvijek je dobro surađivati i raditi s partnerima od kojih se može učiti – to je najbolji način da napredujete i da se usavršavate. Osobno čvrsto vjerujem da se najbolji projekti i pravi iskoraci mogu napraviti samo – multidisciplinarno. Uvijek treba slušati i druge struke i pokušati razumjeti različite poglede na isti problem. Takvu kulturu komuniciranja i rada trebamo razvijati u Hrvatskoj.

  1. Što donose digitalne tehnologije u energetici, hoće li se nešto promijeniti?

Optimist poput mene odgovorio bi bez razmišljanja – donose veoma mnogo i sve će se promijeniti na znatno bolje. U energetici treba ipak biti malo oprezan. Na primjer, nafta i motori s unutrašnjim izgaranjem trebali su donijeti slobodu kretanja, ali su u paketu došle i katastrofalne klimatske promjene, geopolitičke podjele i ratovi, ekstraprofiti naftnih kompanija. Nuklearna energija je trebala donijeti golemu količinu čiste energije, ali je u paketu donijela i oružje za masovno uništenje, smrtonosna zagađenja radijacijom i troškove sanacije katastrofa koji se mjere u milijardama dolara. Digitalne tehnologije u kombinaciji s obnovljivim izvorima energije mogu donijeti potpunu demokratizaciju proizvodnje energije i situaciju u kojoj je baš svaki pojedinac na kugli zemaljskoj i proizvođač i trgovac energijom. Zamislite koja je to prilika za ublažavanje siromaštva i izjednačavanje imovinskih razlika! Hoće li i može li se to dogoditi bez potresa i zloupotrebe, tek ostaje vidjeti. Volio bih vjerovati da su ljudska rasa i današnje društvo spremni za ovakav izazov i mogućnost kolikogod je to ponekad teško zamisliti.

Tijekom sljedećih desetljeća digitalne tehnologije mogle bi učiniti energetske sustave diljem svijeta potpuno povezanim, pouzdanim i što je najvažnije – održivim. Digitalizirani energetski sustavi u budućnosti mogu identificirati tko treba energiju i dostaviti je u pravo vrijeme, na pravo mjesto i uz najniže troškove. No digitalizacija također donosi rizike sigurnosti i gubitka privatnosti. Glasovita pitanja protivnika obnovljivih izvora – što ako vjetar ne puše i što noću kad sunce ne sja, digitalizacijom postaju posve bespredmetna. Uvijek negdje vjetar puše! Sunce uvijek negdje sja ili je njegova energija uskladištena u baterijama. Digitalnim tehnologijama brzog odziva ta je energija jednostavno dostupna i koristi se kad i gdje treba.

  1. Hoće li onda budućnost energetike biti obnovljiva?

Mislim da je to jedina budućnost koju energetika, ali i planet Zemlja mogu imati. Godinama smo zatvarali oči pred klimatskim promjenama i sada više nije pitanje događaju li se zaista, nego – koliko će one biti katastrofalne i stignemo li barem nešto spasiti. U isto vrijeme, cijena tehnologije obnovljivih izvora energije stalno pada, a takav se trend očekuje i u predvidivoj budućnosti. Na primjer, cijena fotonaponskih panela za proizvodnju električne energije od 2009. do 2018. godine pala je za 86 % . Do 2025. godine na globalnoj razini očekuje se prosječna cijena električne energije iz Sunca od samo 5-6 US¢ po kWh. Samo u 2018. godini, u Njemačkoj je instalirano novih 3.000 MW novih fotonaponskih elektrana. Fotonaponsko tržište sve više obilježava ulazak velikih i institucionalnih ulagača – elektroprivreda i financijskih institucija.

Opet ćemo se vratiti na digitalizaciju. Upravo su sedamdesetih godina prošlog stoljeća elektroprivrede bile digitalni pioniri, koristeći nove tehnologije kako bi olakšale upravljanje i rad mreže. Brzina digitalizacije energije stalno raste. Globalna ulaganja u digitalnu infrastrukturu i softver za električnu energiju rasla su više od 20 % na godinu od 2014. dosegnuvši 47 milijardi USD u 2016. godini. Ova digitalna ulaganja u 2016. bila su gotovo 40 % veća od ulaganja u proizvodnju električne energije na plin u svijetu (34 milijardi USD) i gotovo jednaka ukupnom ulaganju u elektroenergetski sektor jedne Indije (55 milijardi USD).

image_print

Sviđa vam se naš rad?
Slobodno podijelite

Scroll to Top
Scroll to Top