Europska je unija postavila ambiciozni cilj gotovo potpune dekarbonizacije, najkasnije do 2050. godine. Takva promjena zahtjeva radikalnu tranziciju energetskih sustava, integraciju energetskih tržišta, poslovnih modela te zakonodavnih okvira. Gradovi su, kao centri političkih, ekonomskih, kulturnih i industrijskih aktivnosti, u središtu te tranzicije. Sa sve većim gustoćama stanovništva, povećava se i gustoća energetskih aktivnosti u njima što gradove i njihovu dekarbonizaciju čini očitim prioritetom za aktivnosti vezanih uz energetiku, zaštitu okoliša i prilagodbu klimatskim promjenama.
Kako bi uopće mogla početi energetska tranzicija gradova, potrebna je politička volja te ambiciozni akcijski planovi koji će identificirati prioritetna područja djelovanja te definirati dinamiku provedbe te potencijalne izvore financiranja. Bez integriranog planiranja unapređenja cjelokupne gradske infrastrukture (energetika, zgradarstvo, promet i javna rasvjeta), mjere se provode individualno, bez sagledavanja njihovog šireg utjecaja, što na kraju rezultira njihovim smanjenim utjecajem te gubitkom potencijalnih sinergijskih djelovanja. Akcijski planovi energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama (engl. Sustainable Energy and Climate Action Plan, SECAP), koji se provode u sklopu Sporazuma gradonačelnika (engl. Covenant of Mayors), predstavljaju ključne dokumente za planiranje razvoja na lokalnoj razini. Njima se za promatrano područje – koje može biti jedan grad, ili skupina od nekoliko gradova ili općina, ili cijela županija – određuje bazni inventar emisija stakleničkih plinova te se zadaju mjere kojima će se one smanjiti za barem 40 % do 2030. u usporedbi s baznom godinom. SECAP-i su nastavak na SEAP-e (Akcijske planove energetski održivog razvitka) koji su za cilj imali smanjenje emisija stakleničkih plinova od barem 20 % do 2020. godine u usporedbi s baznom. Uz novopredloženo veće smanjenje emisije stakleničkih plinova, druga je osnovna razlika između tih dokumenata to što SECAP-i predlažu i planiraju mjere prilagodbe klimatskim promjenama.
Grad Zagreb je u suradnji s REGEA-om razvio prvi SECAP u Republici Hrvatskoj te time postavio ambiciozne i jasne ciljeve održivog energetskog razvoja te prilagodbe klimatskim promjenama s vremenskim horizontom do 2030. godine. Kroz ovaj dokument predložene su 23 mjere smanjenja emisija CO2 iz sektora zgradarstva, prometa, javne rasvjete i centraliziranog toplinskog sustava te 35 mjera prilagodbe klimatskim promjenama kroz 10 ključnih područja. Usvajanje te implementacija ovog akcijskog plana ključan je korak razvoja grada Zagreba kao pokaznog primjera pametne, održive i zelene Europske metropole.
Iako je pristupanje Sporazumu gradonačelnika, a tako i stvaranje i provedba SECAP-a, u potpunosti dobrovoljno, velik je broj europskih gradova prepoznao njihovu važnost u borbi protiv klimatskih promjena. Svojom strukturom te zajedničkim ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova i jačanja kapaciteta gradova, općina i županija za prilagodbu klimatskim promjena, SECAP-i daju jasan prikaz ključnih mjera i njihovog utjecaja. To lokalnoj samoupravi omogućuje dugoročno planiranje budžeta i aktivnosti s ciljem postizanja optimalnih rezultata. Budući da se u postupak izrade ovih planova u pravilu uključuju razni dionici, krajnji će dokument prikazivati realne potrebe i mogućnosti cijele zajednice te se na taj način pridonosi horizontalnoj integraciji svih ključnih stupova društva. Provedba mjera propisanih SECAP-om također pridonosi ispunjenju nacionalnih ciljeva energetske učinkovitosti i primjene obnovljivih izvora energije čime se ostvaruje povratna veza između nacionalne i lokalne razine vlasti.
Područje prilagodbe na klimatske promjene će s vremenom postajati sve važnije jer nedjelovanje po tom pitanju predstavlja velik potencijalan trošak – i financijski i po pitanju ljudskih života. Svjedoci smo sve učestalijih ekstremnih klimatskih uvjeta poput poplava i vrućina koje predstavljaju rizik kako kritičnoj infrastrukturi tako i ljudskom zdravlju i životima. Ovo je područje koje i dalje nije u potpunosti shvaćeno; za njega, u pravilu, nedostaju nacionalni ciljevi i obaveze. SECAP ovdje predstavlja ključan dokument na lokalnoj razini kojim se navedeni rizici analiziraju te u sklopu kojeg se predlažu mjere prilagodbe tim rizicima.
