Please ensure Javascript is enabled for purposes of website accessibility

Etičke banke – Regionalni razvoj ispred financijskog profita


Gospodarska i financijska kriza od koje se Hrvatska tek nedavno polako počela oporavljati, osim negativnih makroekonomskih posljedica dovela je i do značajnog gubitka povjerenja javnosti u bankovni sustav. Upravo zbog toga, pomalo skeptično je primljena najava Zadruge za etično financiranje (ZEF) o osnivanju nove Hrvatske banke koja bi trebala poslovati prema sasvim drugačijim – etičkim načelima.  Razlike između etičke i komercijalne banke su mnogobrojne, počevši od same strukture vlasništva banke koja nije u posjedu malobrojnih vlasnika, već su sami klijenti ujedno i vlasnici banke. Na ovaj način mijenja se i temeljni odnos između klijenata i banke koji nije samo poslovni već i partnerski. Etičke banke u svoj fokus stavljaju kvalitetno upravljanje resursima zajednice s ciljem povećanja kvalitete života ljudi u toj zajednici.

Koncept nije novi i u osnovi se vraća socijalnim i solidarnim načelima bankarstva kada su banke tek počele raditi kao obrtničke i poljoprivredne štedionice. Razvojem komercijalnog bankarstva financijski plasmani sve su manje bili usmjereni na dobrobit društva i vezu s klijentima, a sve više orijentirani na maksimiziranje dobiti od svojih usluga. Sasvim neočekivano, u uvjetima gospodarske krize etičke banke konstantno su bilježile rast i to sa stopama rasta iznad 10 posto na godišnjoj razini dok su komercijalne bilježile negativne rezultate.

Ali kako etička banka funkcionira u praksi? Etičko bankarstvo pruža izravno financiranje kroz kreditiranje i rizični kapital, a sve u svrhu zadovoljenja financijske potrebe odabranih poduzetnika, organizacija i pojedinaca. Etička banka posluje na načelima transparentnosti i demokratskog odlučivanja koja svojim članovima osigurava najpovoljnije uvjete financiranja, kontinuiranu savjetodavnu podršku i aktivno smanjivanje rizika poslovanja. U skladu s tim, banka svakom projektu pristupa individualno, ali u suradnji sa svojim članovima. Upravo je ova informacijska transparentnost, koja se ogleda u jasnom uvidu o tome tko i kako upravlja s iznosima koje su oni uložili u banku jamac uzajamnog povjerenja. Novac na kojem banka temelji svoja sredstva i kapital dolazi od štednji klijenata, koji su taj isti novac stvorili kroz stvarne ekonomske aktivnosti. U slučaju Etičke banke, Zadruga za etično financiranje je jedini dioničar i svi članovi, bez obzira na visinu financijskih sredstava uloženih u banku, imaju jednako pravo glasa.

Osnovu ulagačke politike etičkih banaka predstavljaju projekti koji često nisu prepoznati od strane komercijalnih banaka, a temelj su održivog društvenog razvoja. Takvi projekti vezani su uglavnom uz mala i srednja poduzeća orijentirana na proizvodnju, preradu i profesionalne usluge, informatizaciju i nove tehnologije, ekološku poljoprivredu, energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i poduzetnike početnike. Svi projekti koji se tijekom evaluacije iskažu kao dobri projekti s aspekta financijske održivosti, ekologije i društvenog učinka mogu se prijaviti za dobivanje sredstava. Posebnost Etičke banke bit će i pomoć prilikom pripreme dokumentacije za prijavu za dobivanje sredstava iz Europskih Strukturnih i investicijskih fondova. Uz izostanak bankarskih naknada za standardne financijske usluge (vođenje računa, internetskog i mobilnog bankarstva te transakcija u domaćem platnom prometu), kamatne stope na izdane kredite trebale bi slijediti one razvojnih banaka i kretati se do četiri posto.

Uz djelovanje etičkih banaka vezane su zablude da one ne ostvaruju financijsku dobit. Banka ostvaruje dobit, ali ključna razlika nalazi se u raspodijeli te dobiti. Dok tradicionalne banke svoju dobit ostavljaju unutar banke, etičke banke svoju dobit ne isplaćuju dioničarima već reinvestiraju u dobrobit društvene zajednice, razvoj poduzeća te gospodarstva i poljoprivrede i drugih segmenata koji su zanemareni u lokalnim zajednicama.

Nedostaci ovog koncepta svakako postoje, kao i realan rizik da prva etička banka u Hrvatskoj ne uspije prikupiti zakonom određeni minimum temeljnog kapitala od 40 milijuna kuna potrebnog za pokretanje poslovne banke. Iako su etičke banke fokusirane su na financiranje realnog gospodarstva te u njihovom poslovanju nema mjesta špekulativnim aktivnostima, prisutan je rizik plasmana financijskih sredstava u nedovoljno profitabilne projekte kojima bi se gradile kapitalne rezerve potrebne u slučaju kriznih razdoblja.

Usprkos svim prednostima, sredstva koja etičke banke ulažu još uvijek nisu dovoljna da značajno utječu na ukupno financijsko tržište i ponašanje ulagača. Udio kapitala plasiran u investicije na razini Europske unije iznosi tek 0,43% i kao u slučaju crowdfundinga tek se trebaju izboriti za poziciju ozbiljnog mehanizma financiranja. Usvajanjem „Strategije razvoja društvenog poduzetništva u Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine” postavljeni su temelji za pokretanje novih inicijativa u poticanju zapošljavanja, pružanju socijalnih usluga i doprinosa socioekonomskom razvoju Republike Hrvatske. Uspjehom projekta pokretanja Etičke banke doprinijelo bi se razvoju hrvatskog bankarskog sektora i otvaranju nekih novih modela bankarstva primjenjivih i za sektor energetike, a koji svakako zaslužuju svoju tržišnu poziciju.

Više informacija o prvoj hrvatskoj etičkoj banci pronađite na www.ebanka.eu

image_print

Sviđa vam se naš rad?
Slobodno podijelite

REGEA-BIJELI-01

Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske

GLAVNI URED
Andrije Žaje 10
10 000 Zagreb
T +385 1 3098 315
F +385 1 3098 316

URED KARLOVAC
Jurja Haulika 14
47 000 Karlovac
T +385 (0)47 649 450

URED BRAČAK
Bračak 4
49210 Zabok
T +385 (0)49 658 550

KONTAKT ZA MEDIJE
Ivana Belić
ibelic@regea.org
 

OIB/VAT broj: HR93298204867
IBAN:HR8423600001101998301,  Zagrebačka banka d.d.
SWIFT: ZABAHR2X

Pratite nas!

Prijavi se na newsletter

Scroll to Top