Unatoč svim naporima koji se globalno ulažu u obuzdavanje klimatskih promjena prošli smo trenutak u kojem je obuzdavanje moguće u razumnom vremenskom razdoblju. To konkretno znači da ćemo još dugo osjećati posljedice koje promjena klime donosi. Hrvatska se nalazi u tzv. Mediteranskom bazenu, jednom od mjesta koja se brže zagrijavaju od ostatka svijeta. U tom je području temperatura već 2,2 celzijeva stupnja viša u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
Promjenu klime osjećamo gotovo svakodnevno, u nama vidljivim i manje vidljivim oblicima. Oni koji su svakako vidljiviji i svima bliži su primjerice toplinski valovi, ekstremni vremenski događaji poput velike količine oborine u kratkom vremenskom razdoblju koji uzrokuju bujične poplave, nevremena s tučom koja su učestalija, a zrna tuče sve većeg promjera, naleti snažnog vjetra kao i suše. Činjenica da su nam neki učinci, kao što su oni na infrastrukturu, turizam i gospodarstvo u cjelini, školstvo i zdravstvo manje vidljivi ne znači da je njihov učinak manji.
Prema izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) Republika Hrvatska spada u skupinu od 3 europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod. Štete uzrokovane ekstremnim vremenskim i klimatskim događajima iznose oko 300 milijuna eura godišnje.
Prilagodba učincima klimatskih promjena podrazumijeva da razmišljamo na drugačiji način. Na koji smo trebali odavno i od početka. Koji će nam omogućiti da zadovoljimo životne potrebe – voda, hrana, stanovanje, zdravstvo, ali i da snažimo gospodarstvo misleći pri tom na prirodu koja se snažno promijenila pod našim utjecajem, a na nama je sada da se prilagodimo novim uvjetima života.
Primjerice, s obzirom da će budućnosti biti toplija, s izraženim toplinskim udarima sve nove kuće i zgrade potrebno je bolje izolirati i osigurati učinkovitiji sustav hlađenja. Snažna nevremena biti će učestalija, pa materijali izgradnje trebaju biti otporniji odnosno trebaju uzimati u obzir parametre struke. Ukupna se količina oborine na vašem području možda neće smanjiti, no njena će distribucija biti drugačija, suše će biti sve izraženije pa je potrebno razmišljati i o sakupljanju kišnice kako bi je koristili za sanitarne potrebe ili zalijevanje vrta. Ovo je samo jedna od mjera koju možete provesti ako planiramo izgradnju novog objekta. Pokušajte sada zamisliti koliki je opseg aktivnosti prilagodbe na učinke klimatskih promjena koji je potreban na razini jednog naselja, grada ili društva u cjelini i koliki je spektar novih znanja i vještina koji nam je potreban. To predstavlja i prijetnju i priliku, no alternative nema.
Ono što zovemo procjena rizika i ranjivosti od učinaka klimatskih promjena i shodno tome planiranje aktivnosti prilagodbe već je pokucalo na vrata brojnih procesa koji se odvijaju u gradovima, općinama, tvrtkama, ali možda i nesvjesno u svim kućanstvima. Njegova je primjena za sada još manjeg opsega, puno je upitnika i još više učenja kroz koje moramo proći zajedno.
U REGEA-i radimo na sustavnom pristupu i podršci, prije svega općinama, gradovima i županijama u planiranju i provođenju aktivnosti prilagodbe klimatskim promjenama. Klimatske promjene su globalan problem koji se manifestira lokalno i važno je uspostaviti sustav koji će omogućiti da se na lokalnim i regionalnim razinama pokrenu aktivnosti prilagodbe koje moraju biti brze, inovativne i uključive. Za većinu naših županija osnivača, i za veliki broj gradova i općina izradili smo planove prilagodbe klimatskim promjenama. To je prvi korak ka konkretnim projektima koji se baziraju na osnovnoj analizi rizika i ranjivosti. Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska i Karlovačka županija jedine su županije iz Republike Hrvatske koje su potpisnice Europske povelje za prilagodbu klimatskim promjenama (Mission adaptation charter), na inicijativu REGEA-e. Trenutno radimo na nizu inovativnih projekata iz programa Unije, u koje smo uključili i naše gradove i županije, rezultati kojih će biti konkretna rješenja koja će se primijeniti lokalno, ali i globalno. Razvili smo i metodologiju kako elemente prilagodbe na klimatske promjene koji su razrađeni u planovima prilagodbe klimatskim promjenama, integrirati u prostorne planove i na taj način olakšati sam proces prilagodbe. To je primjer dobre prakse koji smo prezentirali na nekoliko važnih događanja organiziranih na razini EU i to sada brojni gradovi i regije preuzimaju od nas. Konkretni primjeri projekata prilagodbe klimatskim promjenama još uvijek sramežljivo kucaju na vrata, no stvari se ipak pokreću. U Zagrebu ćemo u dvorištima vrtića i škola saditi autohtona stabla kako bi povećali udio zelene infrastrukture i smanjili učinak toplinskih otoka, graditi biciklističku infrastrukturu uz potok Črnomerec kojem bi trebali vratiti njegovu staru prirodnu ulogu koju ima u ekosustavu kao izvor bioraznolikosti i prirodni ventilacijski koridor.
Prilagodba klimatskim promjenama, osim što je nužna, ukoliko se kao proces pravilno planira i postavi, predstavlja i priliku za rast i razvoj.
