Please ensure Javascript is enabled for purposes of website accessibility

U HNB-u održan Okrugli stol “Financiranje energetske učinkovitosti i otpornosti na klimatske promjene u sektoru zgradarstva”


Regionalna energetsko-klimatska agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) je u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom i Uredom Europske investicijske banke u Hrvatskoj danas u HNB-u organizirala Okrugli stol "Financiranje energetske učinkovitosti i otpornosti na klimatske promjene u sektoru zgradarstva".

Uvodne govore  i prezentacije održali su Sandra Švaljek, zamjenica guvernera HNB-a, Slađana Ćosić, voditeljica ureda EIB grupe u Hrvatskoj, EIB Hrvatska te Julije Domac, ravnatelj REGEA-e, Marko Škreb, međunarodni ekonomski konzultant i bivši guverner HNB-a, Miljenko Sedlar, pomoćnik ravnatelja, REGEA-a i Ivan Ivanković, pomoćnik pročelnika za ekološku održivost Grada Zagreba.

Sandra Švaljek je u svom govoru istaknula da je Hrvatska narodna banka sada dio Eurosustava, te da je  Europska središnja banka vrlo jasno odredila svoj odnos prema klimi i okolišu. Klimom i okolišem, kazala je zamjenica guvernera, bavi se na tri razine – kao institucija zadužena za monetarnu politiku, kao regulator i supervizor bankovnog sustava te kao jedna od institucija Europske unije. “Kao institucija zadužena za monetarnu politiku, zbog toga što klima na različite načine utječe na mogućnost ostvarivanja stabilnosti cijena kao primarnog cilja; kao institucija zadužena za superviziju banaka jer ispravno uočavanja i upravljanje klimatskim i okolišnim rizicima doprinosi stabilnosti i sigurnosti bankovnog sustava te kao institucija EU-a koja je dužna podupirati opće ekonomske politike EU-a, ne dovodeći u pitanje primarni cilj, pri čemu u opće ekonomske politike spada i visoka razina zaštite i poboljšanje kvalitete okoliša. Kada je riječ o investicijama u energetsku efikasnost zgrada, one se mogu smatrati kako mjerama ublažavanja klimatskih promjena, tako i mjerama prilagodbe klimatskim promjenama jer nam omogućavaju da u našim domovima ugodno živimo i tijekom sve toplijih ljeta te da naš standard ne ugrozi porast cijena fosilnih goriva zbog provedbe klimatskih politika. Danas smo ovdje kako bismo jačali svijest o prednostima ulaganja u povećanje energetske učinkovitosti u području zgradarstva, a kao i sve održive aktivnosti, ova ulaganja zahtijevaju informiranje, poticanje i edukaciju o posljedicama, konkretno, oprednostima ulaganja u energetsku efikasnost za kućanstva, poduzetnike i banke”, naglasila je tom prilikom Sandra Švaljek, dodajući da je potrebno razbiti predrasudu da je klimatska tranzicija nužno povezana sa slabljenjem rasta.

Voditeljica Grupe Europske investicijske banke u Hrvatskoj Slađana Ćosić u svom je uvodnom obraćanju istaknula da je Europska investicijska banka kao klimatska banka EU spremna podržati projekte na području energije i klime te dodala kako će se energetska ulaganja morati udvostručiti na više od 400 milijardi eura godišnje kako bi se ispunili EU klimatski ciljevi. Pojasnila je i da se čak tri četvrtine europskih zgrada smatra energetski neučinkovitima te da je potrebno udvostručiti energetsku obnovu zgrada do 2030. godine.

Europska investicijska banka u 200. godinu 58% portfelja usmjerila je prema klimatskim akcijama i održivom okolišu.

Naše zgrade trebaju kombinirati zelenu infrastrukturu i najsuvremenije tehnologije, ali i biti ukorijenjene u društvoto je razlog zašto moramo razumjeti koncepte poput priuštivog stanovanja. Zato mi je iznimno drago što mogu naša 4 najveća grada, Zagreb, Osijek, Rijeku i Split, istaknuti kao one koji su to prepoznali i kojima razvijamo upravo takav koncept, za što su pokazali spremnost i političku volju.

Danas smo ovdje kako bismo razmijenili ideje, otvorili nove mogućnosti, ali i kako bismo se još bolje međusobno razumjeli. Nažalost, tranzicija se neće dogoditi samo zato što je to dobro za klimu ili društvo. Mora biti i isplativa. Danas smo tu da od strane energetskih agencija pokažemo da je to najisplativija i najvažnija investicija koja se mora dogoditi u našem društvu. Za to treba stvoriti uvjete, a to se prvenstveno radi oporezivanjem neželjenih pojava, emisijskim jedinicama kako to predlaže nova regulativa Fit for 55 i na slične načine, a ne subvencioniranjem bez kriterija, sve i svima. Prilagodba klimi je nužna; samo ublažavanje nije dovoljno. Našu infrastrukturu treba prilagoditi novim uvjetima., istaknuo je ravnatelj REGEA-e dr.sc. Julije Domac u uvodnom obraćanju

Nakon uvodnih obraćanja i prezentacija održan je zanimljiv Okrugli stol pod nazivom “Kako financirati mjere energetske učinkovitosti i povećanja otpornosti na klimatske promjene u sektoru zgradarstva” na kojem su sudjelovali  Maroje Lang,  glavni savjetnik u Sektoru istraživanja Hrvatske narodne banke, Toma Pasarić iz Erste banka Hrvatska, Dalibor Dakić, direktor tvrtke Promo21 d.o.o te Hrvoje Maras, glavni ekonomist, REGEA-e.

Na okruglom stolu raspravljalo se o izazovima i prilikama za financiranje energetske učinkovitosti i otpornosti na klimatske promjene u građevinskom sektoru u Hrvatskoj s posebnim naglaskom na uključivanje financijskog sektora.

Tom prilikom je posebno naglašeno da građevinski sektor u Hrvatskoj i globalno ima ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena, s obzirom na to da  na njega otpada približno 40% potrošnje energije i 30% emisija stakleničkih plinova.

Istaknuto je i da Europska unija teži klimatskoj neutralnosti, ali i osiguranju vlastitih izvora energije zbog čega je potrebno do 2050. godine smanjiti emisije stakleničkih plinova za čak 95% u odnosu na 1990. Zgrade su u tom kontekstu poseban izazov jer je potrebno osigurati ogromna financijska sredstva potrebna za energetsku obnovu i zamjenu izvora energije za grijanje i hlađenje.

Nadalje, tema energetske učinkovitosti zgrada vrlo je važna i zbog toga  što je Europski Parlament izglasao Fit For 55 i jasno naglasio da će započeti s penaliziranjem svih većih zagađivača, uspostavljajući tako novi sustav plaćanja emisija za zgradarstvo i promet.

Nacionalne i lokalne vlasti suočavaju se, uslijed toga, s novim troškovima pri provedbi radnji i mjera planova prilagodbe klimi. Novi troškovi proizlaze iz aktivnosti izravne prilagodbe kao što je izgradnja novih građevinskih struktura i povećanih troškova energije, dobara i usluga zbog njihove proizvodnje u promjenjivim klimatskim uvjetima. Za aktivnosti i mjere prilagodbe klimatskim promjenama važno je uspostaviti financijsku strategiju i osigurati financiranje iz više izvora, javnih i privatnih. Kapacitet postojećih javnih izvora financiranja, primjerice državni proračun, ima niz ograničenja koja onda djeluju kao ograničenje za provedbu planova prilagodbe klimatskim promjenama.

Osim uštede energije i smanjenja računa, projekti koji pridonose klimatskim ublažavanjima i ciljevima prilagodbe također pridonose rastu u građevinskom sektoru i povezanim industrijama, stvaraju nova radna mjesta, povećavaju tržišnu vrijednost nekretnina i poboljšavaju životne uvjete.

Kroz današnje rasprave, okrugli stol je nastojao identificirati praktična rješenja i strategije za financiranje prilagodbe klimatskim promjenama u hrvatskom građevinskom sektoru. Suradnja između financijskog sektora na čelu s Hrvatskom narodnom bankom, Europske investicijske banke, javne uprave i poduzetnika, zaključeno je, ključna je u stvaranju potrebnih financijskih mehanizama i regulatornih okvira koji potiču ulaganja u održive zgrade.

image_print

Sviđa vam se naš rad?
Slobodno podijelite

Scroll to Top