Grad Rijeka i Grad Karlovac su među prvim gradovima u Hrvatskoj koji su izradili Implementacijski izvještaj o provedbi Akcijskog plana energetski održivog razvitka grada no radi boljeg razumijevanja kako je sve zapravo počelo vratimo se malo u prošlost. Ova uspješna priča začeta je još 2008. godine kada je Europska komisija ambicioznu inicijativu Sporazum gradonačelnika s ciljem pokretanja direktnog utjecanja na sudjelovanje gradskih uprava i građana u borbi protiv globalnog zatopljenja kao nezaobilaznog svjetskog problema. Uspjeh Sporazuma nadmašio je sva očekivanja, a u prilog tome govori činjenica da je trenutan broj potpisnika Sporazuma 6 749.

Grad Rijeka i Karlovac prepoznali su važnost ove inicijative te su među prvim hrvatskim gradovima pristupili Sporazumu –  Rijeka 10. veljače 2009. godine, a Karlovac 16. veljače 2010. godine preuzevši obvezu izrade Akcijskog plana energetski održivog razvitka grada te smanjenja emisije CO₂ za najmanje 20% na području grada koji su formalno usvojeni na sjednicama Gradskog vijeća 27. svibnja 2010. godine (Grad Rijeka), odnosno 15. svibnja 2012. godine (Grad Karlovac). Prema preporukama Europske komisije u sklopu Akcijskog plana energetski održivog razvitka grada dan je pregled analiza energetske potrošnje sektora zgradarstva, prometa i javne rasvjete te precizne i jasne odrednice za provedbu mjera kojima će se ostvariti postavljeni cilj smanjenja emisije CO₂. Akcijski plan je dostavljen i verificiran od strane Europske komisije čime je energetska politika dobila svoju potvrdu i na europskoj razini, a sam Plan je definiran kao zvijezda vodilja energetske politike grada.

Kako ne bi sve ostalo samo na papiru, svi gradovi potpisnici Sporazuma gradonačelnika obvezni su svake dvije godine pripremiti i dostaviti Europskoj komisiji Izvještaj o uspješnosti provedbe Akcijskog plana energetski održivog razvitka grada. Europska komisija je dala gradovima izbor između dvije vrste izvještaja – Akcijski ili Implementacijski izvještaj.

Akcijski izvještaj sadrži pregled implementiranih mjera iz Akcijskog plana energetski održivog razvitka grada, dok je Implementacijski izvještaj mnogo kompleksniji dokument te uz pregled implementiranih mjera sadrži i rezultate energetskih analiza za sektore zgradarstva, prometa i javne rasvjete, izradu pripadajućeg kontrolnog inventara emisija CO₂ te prijedloge korektivnih mjera za sve one slučajeve kad se provedba mjera pokazala neizvedivom ili su izostali očekivani pozitivni rezultati. Izrada Implementacijskog izvještaja sigurno je bolje rješenje jer upravo izrada energetskih analiza i pripadajućeg inventara emisija CO₂ daje potpuni uvid u konkretnu energetsku situaciju grada na osnovu koje su u Implementacijskom izvještaju dani prijedlozi novih mjera koje nisu bile obuhvaćene u sklopu Akcijskog plana energetski održivog razvitka grada, a realizacija istih se pokazala potrebnom. Svakako možemo zaključiti da izrada Implementacijskog izvještaja olakšava gradu ispunjenje postavljenog cilja smanjenja emisije CO₂preuzetog u sklopu Sporazuma.

Grad Rijeka i Grad Karlovac kao prvi izvještaj odlučili su se pripremiti upravo kompleksni Implementacijski izvještaj potvrdivši još jednom svoju ambicioznost u pitanjima energetske politike grada.

Na osnovu rezultata provedenih energetskih analiza u Akcijskom planu energetski održivog razvitka grada i usporedbe rezultata u sklopu Implementacijskog izvještaja, emisija CO₂ na području grada Rijeke smanjena je za 38,2 kt CO₂, a na području grada Karlovca za 34,8 kt CO₂. Prema financijskim pokazateljima, za realizaciju mjera energetske učinkovitosti iz Akcijskog plana ukupno utrošena financijska sredstva iznose 127.926.902,20 HRK (Grad Rijeka) te49.987.304,13 HRK (Grad Karlovac). Ukupno su na području grada Rijeke realizirane 24 mjere, dok su na području grada Karlovca realizirane 23 mjere energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije.

Navedeni podaci pokazuju kako su Rijeka i Karlovac svakako svijetli primjer vođenja aktivne energetske politike grada koji bi ostali gradovi u Hrvatskoj trebali slijediti, ali i primjer sustavnog rada i obrazovanja svojih djelatnika i svih dionika uključenih u provedbu ciljanih energetskih mjera- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece!