Please ensure Javascript is enabled for purposes of website accessibility

REGEA pripremila projekte sunčanih elektrana jednake postojećoj ukupnoj instaliranoj snazi u cijeloj Hrvatskoj


Unatoč geografskoj poziciji i velikom broju sunčanih dana godišnje, Hrvatska vidno zaostaje za europskim zemljama i trenutno se nalazi u začelju u pogledu instalirane snage sunčanih elektrana. Što bismo trebali drugačije, razgovarali smo s Ivanom Pržuljem, zamjenikom ravnatelja Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske i voditeljem jednog od najvećih projekata sunčanih elektrana u Hrvatskoj.
  1. Gdje trenutno stoji Hrvatska na karti solarizacije u odnosu na ostale EU članice?

Prema podacima EurObzervER-a iz 2021. godine, Hrvatska ima instalirano manje od 30 W sunčanih elektrana po stanovniku što je pet puta manje od Slovenije, deset puta manje od Italije ili čak dvadeset i pet puta manje od Njemačke. U 2022. godini instalirana snaga sunčanih elektrana u Hrvatskoj iznosila je oko 160 MW, dok je instalirana snaga vjetroelektrana prelazila preko 1.000 MW. Da približimo ovu brojku megawata prosječnom čitatelju, elektrana Krško ima instaliran kapacitet oko 700 MW (od kojeg RH koristi pola) ili na primjer elektrana-toplana Zagreb ima 150 MW (praktički je jednake snage kao sve trenutno instalirane sunčane elektrane zajedno). U pripremi se trenutno nalaze sunčane elektrane koje premašuju 1.000 MW (odnosno deset puta više od trenutno instaliranih kapaciteta sunčanih elektrana) što će dovesti do značajnijeg povećanja instalirane snage u bliskoj budućnosti. Izgradnja ovih dodatnih kapaciteta sunčanih elektrana očekuje se do 2030. godine, a ujedno predstavlja i tehničko ograničenje kapaciteta elektroenergetske mreže, primarno prijenosnog dijela mreže (HOPS). Stoga, za planiranje dodatnih kapaciteta obnovljivih izvora poput vjetra, sunca, geotermalne energije, kogeneracije i slično ili neobnovljivih izvora energije, neophodno je realizirati velika ulaganja u dogradnju i modernizaciju prijenosne i distribucijske mreže. Inače ti projekti neće biti izvedivi.

  1. Koje su glavne prepreke u bržoj implementaciji novih projekata obnovljivih izvora energije u RH?

Glavne prepreke u bržoj implementaciji novih projekata isključivo se administrativnog karaktera. S ciljem bržeg razvoja projekata obnovljivih izvora energije Udruženje Obnovljivih izvora energije HGK izradilo je Position paper u kojem su analizirane najznačajnije prepreke u pripremi i razvoju projekata obnovljivih izvora energije. Razmotrene su prepreke u području ishođenja dozvola i rješenja, usklađenosti propisa, priključenja na elektroenergetsku mrežu, prostornog planiranja i utjecaja na okoliš i prirodu te su za svako navedeno područje predloženi konkretni prijedlozi i aktivnosti koje će omogućiti učinkovitu provedbu energetske tranzicije Hrvatske.

Vlada trenutno aktivno radi na rješavanju dijela problema vezanih za prostorno planiranje koje bi se relaksiralo izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji, čije je usvajanje po hitnom postupku trenutno u saborskoj proceduri. S druge strane, donošenje podzakonskih akata Zakona o tržištu električne energije, čiji je nedostatak potpuno zakočio razvoj svih projekata u RH od kraja 2021. godine, očekuje se u drugoj polovici 2023. godine. Rješavanjem navedenih prepreka omogućila bi se priprema i ubrzana provedba izgradnje novih postrojenja obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj te stvorila pozitivna investicijska klima, ali i ubrzala energetska tranzicija prema klimatski neutralnom gospodarstvu. No, na putu prema većem iskorištavanju solarne energije stoji još jedan izazov, a to je mentalitet. Kod nas je energija u kućanstvima jeftina, jer je subvencionirana od strane Vlade, pa se o njezinoj štednji ne razmišlja. Na ulaganja u manje sunčane elektrane na kućama mogu nas motivirati ili skupi energenti ili država koja, primjerice, može sustavom poticanja omogućiti brže periode povrata investicija. Dok god su periodi povrata ulaganja u sunčane elektrane za prosječno kućanstvo iznad 10 godina ne možemo očekivati veći broj novih instalacija.

  1. Je li i za koliko vremena isplativa instalacija elektrana, s jedne strane za građane, s druge strane za poduzetnike?

Isplativost ulaganja u sunčane elektrane primarno ovisi cijeni električne energije. Ako investiciju možemo zaokružiti kao 1.000 EUR po jednom instaliranom kW elektrane, za prosječno kućanstvo troškovi izgradnje elektrane kreću se od 4.000 EUR do 10.000 EUR, ovisno namirujemo li elektranom potrebe isključivo za rad kućanskih uređaja i rasvjetu ili za cjelokupnu potrebu grijanja, hlađenja i pripreme potrošne tople vode te punjenja električnog vozila. Dva su osnovna faktora koji utječu na isplativost ulaganja u integrirane sunčane elektrane: cijena energije koju plaćamo opskrbljivaču, što predstavlja potencijal uštede ako iz svoje elektrane proizvedemo energiju i ne koristimo iz mreže, te udio utrošene energije iz sunčane elektrane. Udio zapravo predstavlja koliko smo energije iz elektrane utrošili iza obračunskog mjernog mjesta, odnosno koliko je otišlo u mrežu kao višak. Umnožak godišnje proizvedene količine električne energije, koju smo uspjeli potrošiti, i cijene energije daje financijsku uštedu u jednoj godini. S obzirom da je cijena električne energije u RH trenutno regulirana, nije tržišna, periodi isplativosti ulaganja u sunčanu elektranu za građane kreće se od 8 do 12 godina, ovisno nalazi li se elektrana u južnom, sjevernom ili istočnom dijelu Hrvatske te kojeg je nagiba i orijentacije krovišta na kojemu se elektrana planira. Ukoliko bi se isplativost gledala na temelju trenutne tržišne cijene energije, isplativost se doslovno može prepoloviti. Ulaganja kod poduzetnika isplaćuju se u nešto kraćim vremenskim razdobljima isključivo na temelju više cijene struje. Svakako ističemo da građani mogu ispitati isplativost ulaganja u sunčane elektrane na specijaliziranim Internet stranicama poput stranice Energetski info centar Grada Zagreba. Na ovom portalu, za objekte koji se nalaze na području grada Zagreba, omogućen je preliminarni izračun osnovnih parametara sunčane elektrane na osnovi snage, potrebnoj površini krova, investicije, proizvodnosti i isplativosti, https://eic.zagreb.hr/portal/apps/sites/#/eic Druga adresa jest portal Na sunčanoj strani  https://nasuncanojstrani.hr/cijena-ustede-solarne-elektrane/ gdje se osnovni pokazatelji isplativosti mogu pronaći za područje cijele RH.

  1. Što je sve REGEA napravila po toj temi posljednjih 15 godina?

U proteklih 15 godina, REGEA je potaknula ili vodila investicije od preko 500 milijuna eura i danas nema napredne tehnologije koju ne možemo pokazati na našim projektima. Uz tehnologije, tu su i napredni koncepti. Naši projekti su i prva hrvatska općinska toplana na biomasu u Pokupskom, prve kotlovnice na biomasu u školama Duge Rese, Karlovca i Ogulina koji griju lokalni toplinski poduzetnici, ali i prva NZEB zgrada kulturne baštine, obnovljeni i revitalizirani dvorac Bračak kraj Zaboka.

Kada govorimo o sunčanim elektranama, neophodno je spomenuti naš najveći europski projekt naziva PVMax. Projekt je startao 2021. godine sa ciljem pripreme i pokretanja investicije u najmanje 100 MW integriranih sunčanih elektrana na teritoriju Republike Hrvatske, a sufinanciran je sredstvima programa OBZOR 2020 koji provodi Europska komisija putem ELENA programa. Integrirane sunčane elektrane su one koje se grade na postojećim zgradama, kućama ili halama te služe u svrhu opskrbe energijom. Nepovratna sredstva u formi tehničke pomoći namijenjena su pravnim osobama iz javnog i privatnog sektora. Tehnička pomoć podrazumijeva pružanje usluga tehničkog, pravnog i financijskog savjetovanja koje je za klijente besplatno. Trenutno smo projektom pripremili više od 150 MW sunčanih elektrana te se njihova realizacija očekuje tijekom 2023. i 2024. godine. Važno je naglasiti kako smo ovim projektom pripremili gotovo jednaku veličinu projekata koliko danas imamo ukupno instaliranih kapaciteta sunčanih elektrana u RH što je svakako pohvalan rezultat.

  1. Koji su dostupni financijski modeli/mehanizmi te koje modele mi preporučamo?

Tijekom posljednjih godina alternativni modeli nabave postaju sve učestaliji oblik nabave, a sve u svrhu realizacije projekata po najnižim ukupnim životnim troškovima te dobivanja najveće vrijednosti za novac. Alternativnim modelima nabave smatraju se modeli poput Ugovora projektiraj i gradi, Ugovora o energetskom učinku, Ugovora o javno privatnom partnerstvu, Leasing ugovora i sl. Osim stručnih konzultacija oko tehničke izvedbe postrojenja, elektrana, veliki broj savjetovanja za klijente iz javnog i realnog sektora odrađen je upravo na temu optimalnog načina i modela financiranja ulaganja. Inovativni načini financiranja postali su tijekom godina zaštitni znak REGEA-e, a naš logo može se vidjeti i u Europskom parlamentu, a sve češće i uz institucije kao što su Europska investicijska banka, Hrvatska narodna banka i druge. Kada govorimo o sunčanim elektranama, klijentima se primarno savjetuju dva modela realizacije. Ako klijent ima vlastita sredstva ili zatvorenu financijsku konstrukciju savjetuje se model projektiraj i grad, dok se za one koji ne žele vlastita sredstva vezati za ulaganje u sunčane elektrane savjetuje model projektiraj, gradi i financiraj, tako zvani on-site PPA. REGEA je za klijente iz javnog i realnog sektora izradila standardiziranu natječajnu i ugovornu dokumentaciju za navedene modele financiranja te im se osigurava uslugu stručne pomoći i u postupku nabave. Osnovno obilježje modela projektiraj i gradi jest da se privatna strana, koja je izvođač radova, obvezuje projektirati, privremeno financirati i izvršiti sve radove. U ovom tipu ugovornog odnosa, izvođač radova je plaćen isključivo ukoliko je projektirao i izvršio sve radove u skladu sa ugovorom, a plaćanje se vrši jednokratno nakon ishođenja dozvole za trajni rad elektrane. Elektrana je vlasništvo naručitelja te je na njemu obveza održavanja i upravljanja postrojenjem. S druge strane, oni klijenti koji ne žele održavati i upravljati elektranom sljedećih 25 ili više godina, te ne žele vlastita sredstva utrošiti za nabavu elektrane, odlučuju se za on-site PPA model. Osnovno obilježje modela projektiraj, gradi i financiraj, on-site PPA, jest da se privatna strana, koja je izvođač radova, obvezuje projektirati, financirati i izvršiti sve radove te jamčiti za ugovorene standarde tijekom 10 ili više godine. U ovom tipu ugovornog odnosa, izvođač radova je plaćen isključivo po isporučenoj električnoj energiji nakon izgradnje elektrane, kao da klijenti imaju sekundarnog opskrbljivača na njihovom krovu. Elektrana je vlasništvo izvođača tijekom trajanja ugovora te je na njemu obveza održavanja i upravljanja postrojenjem. Nakon proteka ugovora, tijekom kojeg je klijent plaćao energiju proizvedenu iz elektrane po fiksnoj cijeni, elektrana se predaje klijentu.

  1. Naši planovi na planu solarizacije u idućih pet godina?

Jedan od problema koji se javlja povećanjem kapaciteta obnovljivih izvora energije je akumulacija električne energije u prijenosnom i distribucijskom sustavu, što stvara višak električne energije i uzrokuje poremećaje u radu ovih sustava. Stacionarni baterijski sustavi (BESS) i virtualizacija (virtualne elektrane – VE) dvije su ključne tehnologije koje su spremne odigrati značajnu ulogu u rješavanju spomenutog problema koje u konačnici mogu smanjiti račune za električnu energiju i povećati stabilnost mreže, posebno jer se buduća reforma tržišta električne energije fokusira na poboljšanje fleksibilnih rješenja i rješavanje problema skladištenja energije koji trenutno ometaju primjenu obnovljivaca. REGEA će, osim već standardnog savjetovanja klijenata iz realnog i javnog sektora po pitanju tehničkih, pravnih i financijski aspekata sunčanih elektrana, u sljedećim godinama intenzivno raditi na promociji i testiranju baterijske pohrane električne energije te virtualizacije. Plan nam je već krajem 2023. godine pilotirati nekoliko projekata sa lokalnim BESS-om većih kapaciteta te izraditi standardiziranu ugovornu i natječajnu dokumentaciju za sklapanje dugoročnih ugovora o opskrbi energije iz OIE postrojenja za javni sektor (tzv. off-site PPA). Vjerujemo da će ova aktivnost biti izuzetno važna jer su trenutno ustanove i trgovačka društva u javnom sektoru poput bolnica, tvrtki za vodoposkrbu i sličnih, izloženi velikom riziku poslovanja zbog nestabilnosti cijena električne energije. Ovim dugoročnim ugovorima o opskrbi iz OIE postrojenja (off-site PPA) osigurati će se značajan udio energije za vlastite potrebe po unaprijed utvrđenim cijenama i kriterijima opskrbe. Jedna od osnovnih aktivnosti u radu REGEA u sljedećih pet godina biti će, osim nastavka intenzivne pripreme novih sunčanih elektrana, testiranje virtualizacije na području primarno naših osnivača, Krapinsko-zagorske županije, Karlovačke i Zagrebačke županije te Grada Zagreba. Želja nam je formirati virtualizacije na županijskoj razini, pri čemu bi se sve izgrađene elektrane, na školama, vrtićima, upravnim zgradama, jedne županije umrežile i dijelile energiju.

image_print

Sviđa vam se naš rad?
Slobodno podijelite

Scroll to Top