Please ensure Javascript is enabled for purposes of website accessibility

Energetska obnova zgrada u cilju energetske tranzicije


Energetska obnova zgrada ključna je za postizanje ciljeva uštede energije i smanjenju emisija stakleničkih plinova te donosi gospodarskom razvoju, kvaliteti obrazovanja i zdravstvene zaštite te općenito kvaliteti života građana

Zgrade su jedan od glavnih potrošača energije što posljedično doprinosi emisiji stakleničkih plinova.  Energetska obnova može uključivati i ugradnju sunčanih elektrana ili zamjenu sustava grijanja na plin dizalicama topline čime zgrade postaju potpuno ugljično neutralne. Energetska obnova zgrada potiče i gospodarski rast kroz stvaranje novih radnih mjesta u građevinskom sektoru, proizvodnji opreme i uslugama vezanim za energetsku učinkovitost. Smanjenje troškova energije uslijed obnove može osloboditi sredstva za druge namjene što također ima pozitivan učinak na gospodarstvo. Energetski učinkovite zgrade pružaju i bolje uvjete za boravak uključujući bolju temperaturnu kontrolu, smanjenje buke i poboljšanje kvalitete zraka. Smanjenje vlage i plijesni u zgradama može smanjiti rizik od respiratornih problema. U kontekstu zgrada javne namjene poput škola, bolnica i sličnih, ove dobrobiti mogu biti još važnije te energetska obnova može poboljšati uvjete za učenje, liječenje i rad.

Paket Spremni za 55% (Fit for 55) ključni je dio Europskog zelenog dogovora (EU Green Deal), a sadrži niz prijedloga za reviziju i ažuriranje zakonodavstva Europske unije te pokretanje novih inicijativa i aktivnosti kako bi se osiguralo ostvarenje klimatskih ciljeva. U prvom redu smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55% do 2030. godine.

Prema podacima iz Programa energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje do 2030. godine koji je u ožujku 2022. godine donijela Vlada Republike Hrvatske, samo 2% svih javnih zgrada je sveobuhvatno obnovljeno dok je u nešto više od 13% zgrada provedena djelomična obnova. Na regionalnoj razini stanje je raznovrsno. Općenito je kontinentalni dio Hrvatske u nešto boljem stanju što se tiče energetske obnove zgrada, ali u većini slučajeva u zadnjih deset godina obnovljeno je manje od 10% od ukupnog fonda zgrada. To znači da bi uz nastavak takve dinamike obnove bilo potrebno preko stotinu godina da se sveobuhvatno obnove sve zgrade javne namjene u Hrvatskoj!

U proteklih 15 godina REGEA je potaknula ili vodila investicije od preko 500 milijuna eura, od čega se najveći dio odnosi na zgrade javne namjene, uključujući i sunčane elektrane integrirane sa zgradama. Sudjelovala je u obnovi preko 100 zgrada javne namjene – vrtića, škola, domova zdravlja i bolnica, domova za starije i nemoćne, administrativnih zgrada, sportskih dvorana, kulturnih zgrada. Sve te zgrade sada imaju znatno manju potrošnju, ali i bolje uvjete za rad i boravak.

Za svoje osnivače, Grad Zagreb, Karlovačku, Krapinsku-zagorsku i Zagrebačku županiju, ali i za ostale općine i gradove na tom području, REGEA provodi projekte energetske obnove zgrada po modelu ‘ključ u ruke’. Konkretno, prvi korak je sveobuhvatna analiza fonda zgrada i utvrđivanje prioriteta obnove s obzirom na potrošnju i energetske karakteristike. Nakon toga slijedi izrada projektnog zadatka odnosno definiranje opsega, potreba i uvjeta obnove na temelju čega projektanti rade Glavni projekt. Sljedeće je zatvaranje financijske konstrukcije, gdje u pravilu traže maksimalni udio bespovratnih sredstava, ali i koriste razne financijske i provedbene mehanizme i modele kao što su ugovor o energetskom učinku, projektiraj i gradi, pa sve do javno-privatnog partnerstva. Zadnje faze su ugovaranje radova i nadzor, a nakon što je zgrada obnovljena potrebno je redovno pratiti potrošnju, ali i unutarnje uvjete kao što su temperatura, vlažnost, razina CO2, osvjetljenje – dakle sve što utječe na kvalitetu rada i boravka. REGEA koordinira sve navedene aktivnosti i pruža svu potrebnu stručnu podršku.

Grad Zagreb započeo je 1. svibnja ove godine s provedbom projekta ZA-GREEN, koji se financira iz fonda ELENA Europske investicijske banke. Cilj projekta je realizacija investicija u energetsku obnovu zgrada javne namjene na području Grada Zagreba od preko 80 milijuna eura u razdoblju do travnja 2026. godine. REGEA sudjeluje u projektu na način da pruža svu potrebu stručnu podršku i koordinira dio aktivnosti.

Dosadašnja praksa financiranja energetske obnove zgrada u Hrvatskoj, uključujući zgrade javne namjene te višestambene zgrade, oslanjala se najvećim dijelom na bespovratna sredstva, ili putem europskih fondova ili putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Manji dio zgrada javne namjene obnovljen je putem tzv. ESCO modela kroz natječaje koje je provodila Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama – APN.

Financiranje obnove putem bespovratnih sredstava svakako ima svoje prednosti, u prvom redu smanjuje se potreba za vlastitim učešćem što je svakako atraktivno za vlasnike zgrada tako da je na svim dosadašnjim natječajima potražnja, odnosno broj prijava, bila znatno veća od ponude, odnosno količine raspoloživih sredstava. Međutim, treba istaknuti da tu postoji i cijeli niz nedostataka – od toga da je dostupnost bespovratnih sredstava ograničena te se direktnim subvencijama ostvaruje relativno mali učinak u smislu broja obnovljenih zgrada, ali i učinka u smislu stvarno ostvarenih energetskih ušteda nakon obnove. Provođenje obnove u javnom sektoru na dosadašnji, tzv. tradicionalni način, gdje se prvo putem javne nabave ugovara projektant, pa nakon toga izvođač radova te nadzor često dovodi do viših troškova obnove od prvotno predviđenih uslijed vantroškovničkih radova, ali u konačnici i do situacija gdje su ostvarene uštede mjerene u energetskim i novčanim jedinicama znatno manje od projektnih. Problem je u tome što javni sektor, u prvom redu manje općine i gradovi, najčešće nema dovoljno vlastitog znanja za vođenje cjelokupnog procesa obnove, od izrade projektnog zadatka i koordinacije projektanata koji na temelju toga rade projektnu dokumentaciju, do koordinacije radova i nadzora. Tu dolazi do izražaja uloga energetskih agencija koje nude upravo takvu vrstu usluge, međutim često je od strane klijenata još uvijek nedovoljno prepoznata potreba i važnost toga.

Druga moguća rješenja su modeli kao što su projektiraj i gradi, ugovaranje putem energetske usluge odnosno ESCO model te razne vrste javno-privatnog partnerstva. U REGEA-i godinama zagovaraju i razvijaju takve modele, ali oni nažalost nisu kompatibilni s financiranjem putem direktne dodjele bespovratnih sredstava.

Sve ovo u konačnici zahtijeva koordinirani pristup između različitih ministarstava, lokalnih vlasti, građevinskih tvrtki, stručnjaka za energetsku učinkovitost, financijskih institucija, i drugih relevantnih dionika. S obzirom na zadane ciljeve i postojeće potrebe, pred Hrvatskom je velik posao.

image_print

Sviđa vam se naš rad?
Slobodno podijelite

Scroll to Top