U ovom slučaju lako možemo primijeniti poznatu izreku kako je put do pakla popločen dobrim namjerama. S obzirom na paklene vrućine kojima sve češće iz godine u godinu svjedočimo kroz snažne nalete toplinskih valova usporedba je višeznačna.
Dovesti prilagodbom do neprilagodbe označava radnju koja s ciljem prilagodbe na klimatske promjene situaciju dodatno dugoročno pogorša. Jedna od najčešćih mjera je mjera zelene infrastrukture u urbanim područjima, ali nije svako ozelenjavanje dobro i korisno. Ako se provodi bez jasnog plana i mišljenja stručnjaka može primjerice potaknuti širenje invazivnih vrsta i dugoročno napraviti daleko veću štetu. Ono što na prvu može zvučati kao održivo i korisno, a danas se često koristi i puno primjenjuje, ne mora nužno biti i dobro.
Ukratko, neodgovarajuća prilagodba se odnosi na proces u kojem namjerna radnja prilagodbe može dovesti do negativnih učinaka koji povećavaju ranjivost, umanjuju dobrobit ili ugrožavaju održivi razvoj. To se može dogoditi u istim ili različitim regijama, sustavima, sektorima ili društvenim skupinama od onih na koje se odnosi prilagodba.
U sklopu project REGILIENCE, kako bi identificirali moguće mjere neprilagođenosti, razvijen je alat za samoprocjenu i provjeru radnji prilagodbe i uočavanja onih čimbenika kod kojih je potreban daljnji napor da se izbjegne loša prilagodba. Pitanja iz kontrolne liste popunjavaju se u fazi planiranja. Alat se može koristiti kako bi se izbjeglo da akcije prilagodbe uzrokuju povećanu ranjivost ili štetu za život, ekosustave i gospodarstvo. Provjerom rizika loše prilagodbe, postaje manje vjerojatno da će akcije prilagodbe uzrokovati povećanu ranjivost ili štetu.. Korisno je sagledati rizike loše prilagodbe kako bi se rizici otkrili rano u fazi planiranja akcije prilagodbe i kada se jednom identificiraju, rizici se mogu smanjiti. Razumijevanje potencijalnih rizika može podići opću svijest o neprilagođenosti.
Alat je uglavnom namijenjen osobama ili institucijama koje su zadužene za planiranje i provedbu projekata ili akcija regionalne prilagodbe, ali se također može primijeniti u širokom rasponu konteksta. Većinu akcija prilagodbe potiče javni sektor, ali važnost privatnog sektora i društvenih organizacija u prilagodbi raste, stoga potičemo donositelje odluka na svim razinama da koriste alat za uočavanje potencijalnih rizika neprilagodbe.
Hitno je potrebna prilagodba sadašnjim i budućim utjecajima klimatskih promjena. Želimo upozoriti je da se prilagodba ne bi trebala provoditi neplanirano, jer se lako može dogoditi da se radnje prilagodbe pretvore u neprilagođene ishode.
Na europskoj razini, Misija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama i društvenu transformaciju pridonijet će provedbi Strategije prilagodbe EU-a u praksi omogućavajući lokalnim akterima donošenje odluka utemeljenih na dokazima, približavajući istraživanje i njegova rješenja građanima.
Regije imaju ključnu ulogu u pokretanju ove tranzicije, eksperimentirajući s inovativnim pristupima za rješavanje regionalnih i lokalnih potreba, koje se mogu razlikovati diljem Europe, ovisno o intenzitetu utjecaja klimatskih promjena, kao i sposobnosti prilagodbe i rješavanja međusektorskih izazova. To može dovesti do produbljivanja postojećih neravnoteža i ometati teritorijalnu koheziju.
Kako regije razumiju i rješavaju otpornost na klimu?
Kada se pogledaju planovi i politike regija, pojavljuje se velika raznolikost u europskim regijama, u tome kako svaka od njih, ovisno o kontekstu, integrira otpornost iz različitog kuta. Heterogenost kroz koju multilateralne razvojne organizacije i konzultantske agencije promiču i usmjeravaju prilagodbu, rješavajući nedostatke u znanju, podacima i informacijama, također naglašava izazove usklađivanja akcija za zajedničko razumijevanje kako izgraditi otpornost na regionalnoj razini. Plan prilagodbe je širok, dok je provedba na lokalnoj i regionalnoj razini uvijek specifična.
Više o alatu možete pogledati na linku http://bit.ly/3HvC4iP
