Please ensure Javascript is enabled for purposes of website accessibility

Izgradimo Hrvatsku


Nema brzih rješenja, važno je donijeti nove strukturne odluke i početi malim koracima

Energetika, obrazovanje, poljoprivreda, digitalizacija i zdravstvo teme su kroz koje ćemo nastojati udariti zdrave i održive temelje za godine koje dolaze, ali i kako bismo u javnosti vratili struku te na njezinim preporukama izgradili bolje sutra.

Ovim riječima glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević najavio je novi multimedijski projekt Poslovnog dnevnika i Regionalne agencije sjevorozapadna Hrvatske (REGEA) Izgradimo Hrvatsku koji je s realizacijom u tisku i na webu krenuo početkom svibnja.

Povodom toga, uslijed novog “normalnog” zbog pandemije koronavirusa, na videokonferenciji o ovom su projektu razgovarali stručnjaci iz područja energetike, obrazovanja, poljoprivrede, digitalizacije i zdravstva. Jedan od inicijatora projekta bio je i Julije Domac, ravnatelj REGE. Njegova je ideja bila ona o održivoj Hrvatskoj, kroz Zeleni plan EU te kroz Regeu koja djeluje na tom području, s ciljem poboljšanja rasta i razvoja Hrvatske.

“Ideja projekta Izgradimo Hrvatsku bila je okupiti stručnjake iz različitih područja kako bismo pokazali što možemo, kao i kako kanalizirati i komunicirati dobre ideje i koncepte. Ideja je razmišljati multidisciplinarno, razmišljati kako zeleno gospodarstvo možemo ugraditi u sve premise razvoja Hrvatske i doprinijeti tom razvoju, pogotovo na valu novog razmišljanja nakon zdravstvene krize.

Klimatska kriza koja dolazi je još strašnija, a u većini zemalja EU zeleno gospodarstvo je imperativ oporavka od ove krize i budućeg razvoja. U Hrvatskoj taj narativ nije dovoljno prepoznat, ni u stručnim ni u političkim krugovima, zato ga moramo nametnuti. Vjerujem da ova platforma može pomoći u otvaraju novih radnih mjesta i poticanju poduzetničke klime na zdravoj osnovi”, istaknuo je Domac te dodao da građani Hrvatske i cijele EU očekuju veći udio zelene priče te zdraviji oporavak.

Osim energetike u žiži interesa javnosti je i zdravstvo, a predsjednik Hrvatske liječničke komore, Krešimir Luetić, smatra kako smo kao država odgovorili na izazov epidemije, prilagodili se pandemijskom funkcioniranju te donijeli ispravne mjere. No, na svjetlo dana su tijekom pandemije izašle i krize s kojima se hrvatski zdravstveni sustav suočava, a Luetić navodi sljedeće: kadrovsku krizu, infrastrukturnu krizu nakon potresa u Zagrebu koji ima 15-ak bolnica, financijsku krizu te krizu organizacije.

“Zdravstvo se ne može gledati kroz poslovne elemente jer zdravstvene ustanove nisu osnovane da bi stvarale dobitak i višak prihoda, već da bi isporučile zdravstvenu uslugu. Veliki problem je kriza organizacije jer s boljom organizacijom možemo uz najmanje novca polučiti najbolje rezultate”, istaknuo je Luetić.

Perspektiva poljoprivrede

O krizi u poljoprivredi govorila je Zvjezdana Blažić, konzultantica i vlasnica Geja savjetovanja, objasnivši da s jedne strane postoje ljudi koji tvrde da ova industrija ima perspektivu te da će se ljudi polako vraćati na polja, dok s druge strane ljudi progovaraju o strukturnim problemima u čemu, kaže Blažić, ima više istine.

“Nismo se godinama uspjeli strukturirati da bismo se barem približili konkurentnosti poljoprivrede u EU. Ulaže se u poljoprivredu kroz europske fondove, a ipak svake godine imamo pad ili stagnaciju u proizvodnji. Mislim da dok god ne riješimo osnovno – primjerice zemljište i navodnjavanje – ne možemo kao zemlja malih posjeda biti konkurentni. Naša produktivnost je manja od 30 posto od prosječne europske produktivnosti, a 17 puta smo u poljoprivredi manje produktivni od Nizozemske. Naravno da zato imamo uvoz proizvoda iz tih zemalja. Prošle godine imali smo 3,5 milijardi eura uvoza hrane u Hrvatsku”, navela je Blažić te dodala da u poljoprivredi nema brzih rješenja, već da je važno donijeti nove strukturne odluke i početi s malim koracima.

Tajana Barančić vlasnica Astra Poslovnog Inženjeringa osvrnula se na digitalnu transformaciju, za koju je istaknula da iskonski mijenja sve pore društva, tvrtke ili organizacije, dok je IT sektor tek podrška tom procesu. Rekla je i da transformacija kreće od odluke da se želimo mijenjati, no to je u Hrvatskoj rijetkost.

“Mali broj tvrtki, pogotovo mikro, male i srednje koje čine 99 posto pravnih subjekata, to ne žele. Ni kriza koronavirusa nije puno napravila. Više o tome razgovaramo, neki su usvojili digitalne alate i platforme za suradnju s timovima koji rade od kuće, no to je kap u moru i to ne možemo ni nazvati digitalnom transformacijom. To nije ni moguće u samo dva mjeseca. Nisam sigurna da se s puno promijenilo samo zato što koristimo Skype ili videopozive. Za potaknuti gospodarstvo u smjeru digitalizacije treba ipak više vremena”, naglasila je Barančić.

Važnost znanja i suradnje

Sandra Vlašić, suosnivačica i izvršna direktorica tvrtke Terra Huba, koja se između ostalog bavi temom klimatskih promjena, rekla je kako je bit u suradnji, prikupljanju svih znanja i usmjerenju prema dobroj viziji, pogotovo jer klima ne podnosi kratkoročna rješenja.

“Izborni ciklusi i kratkoročni razvoj nisu dobri za viziju ekosustava, klime i zdravlja. U četiri godine ne može se napraviti ništa; uspješni projekti trajali su najmanje šest godina, poželjno deset, da bi se tek tada vidjeli rezultati. Imamo ogromne infrastrukturne probleme, ali i zapuštenost. Važno je imati dobru viziju Hrvatske u kojoj želimo živjeti ne samo 2030. već i 2050. godine.

U koronakrizi osjetili smo da nemamo sve odgovore, ali bitno je da imamo znanje, da učimo jedni od drugih, surađujemo i promatramo međusobni utjecaj“, smatra Vlašić. S time se složio i Domac istaknuvši da imamo stručnjake, ljude i potencijale, no da je problem politika koja bi, kaže, trebala slušati i zapošljavati struku. “Zapustili smo državne institucije i sada vidimo kolika je njihova vrijednost. Potreban je pozitivan pritisak na politiku”, istaknuo je.

Na to se nadovezao i Luetić koji je prikazao tiskano izdanje Strategije zdravstva 2012-2020. godine koja je, kako je opisao, ostala tek mrtvo slovo na papiru.

“Hrvatska je mala zemalja za velike strategije. Imamo 64 bolnice i 49 domova zdravlja u javnom zdravstvenom sustavu. Država je donijela ‘masterplan’ bolničkog sustava još 2014. godine i dokument je usvojen, a u implementaciji tog ‘masterplana’, napravili se možda deset posto tek spajanjem nekoliko bolnica. Na to često uteče politika, pogotovo na lokalnoj razini”, smatra Luetić.

Slično je i u poljoprivrednom sektoru u kojem se zadnja strategija za Hrvatsku radila 2002. godine, kako je navela Blažić, a daljnjih pokušaja nije bilo. Danas tek postoje dokumenti sa strateškim značajem uz upute kako se koriste EU fondovi.

“Nužno je imati strateški dokument jer bez strategije, ciljeva, planova i rokova nema ničeg drugog”, smatra Blažić koja je osim jaza između državne, županijske i lokalne politike koju su sudionici spomenuli, spomenula i drugi problem – slabu suradnju između resora unutar Vlade RH.

“Nema nijednog sektora koji nije nužan za suradnju s ciljem bolje organizacije. Važna je bolja suradnja svih sektora, a isto je i u poljoprivredi. Unutar jednog ministarstva pokušavaju riješiti problem umjesto da svi surađuju. Kada se to sve spusti na lokalnu razinu gdje svatko vodi svoje, tim gore za poljoprivredu”, rekla je Blažić.

S ovim se problemom susrela i Barančić iz CISEx-a koja je podsjetila da se ovih dana završava Nacionalna strategija za digitalnu transformaciju gospodarstva, prilikom čega je vidjela da postoji veliki problem u komunikaciji između ministarstava.

“Čim nešto zahtijeva suradnju više resora, često je osuđeno na propast. Sada kada pričamo digitalizaciji, to prožima cijelo društvo, uključujući javni i privatni sektor, kao i naše građane, sva područja gospodarstva, poljoprivredu, turizam, javnu upravu… To je zbilja krovno tijelo koje bi trebalo biti iznad svih pojedinih resora”, naglasila je Barančić.

Glavni urednik Poslovnog dnevnika Nišević tijekom moderiranja se osvrnuo i na Nacionalnu strategiju prilagodbe klimatskim promjenama, koju je Hrvatski sabor usvojio početkom travnja. Prokomentirala je to Vlašić iz Terra Hube kazavši da je spomenuta strategija u pripremi od 2017. godine.

“U njoj se analizira i ono što smo mi još 2008., prije 12 godina, započeli unutar programa UN-a koji se bavio društvenim i ekonomskim učincima klimatskih promjena na Hrvatsku. Pripreme tih dokumenata traju dugo, koriste se podaci koji nisu recentni i pouzdani, pa postavljamo ciljeve kojih se malo ljudi drži, kamoli kada spomenemo i međugeneracijsku dimenziju”, upozorila je Vlašić, s čime se složio i Domac.

Izvor:  poslovni.hr 

Foto: Unsplash, Micheile Henderson

image_print

Sviđa vam se naš rad?
Slobodno podijelite

REGEA-BIJELI-01

Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske

GLAVNI URED
Andrije Žaje 10
10 000 Zagreb
T +385 1 3098 315
F +385 1 3098 316

URED KARLOVAC
Jurja Haulika 14
47 000 Karlovac
T +385 (0)47 649 450

URED BRAČAK
Bračak 4
49210 Zabok
T +385 (0)49 658 550

KONTAKT ZA MEDIJE
Ivana Belić
ibelic@regea.org
 

OIB/VAT broj: HR93298204867
IBAN:HR8423600001101998301,  Zagrebačka banka d.d.
SWIFT: ZABAHR2X

Pratite nas!

Prijavi se na newsletter

Scroll to Top