Osamdeset organizacija civilnog društva, energetskih agencija, institucija i tvrtki predalo je svoje zajedničke zahtjeve novoizabranim zastupnicima i zastupnicama u Hrvatskom saboru, tražeći snažnu tranziciju prema niskougljičnom razvoju i stvaranju novih radnih mjesta. Među potpisnicama je i REGEA, a naše zahtijeve prenosimo u cjelosti:
Poštovani i poštovane,
Organizacije, tvrtke, institucije, energetske agencije i znanstvenici, na poziv Društva za oblikovanje održivog razvoja, Greenpeacea u Hrvatskoj, Zelene akcije i Zelene energetske zadruge, šalju vam kao odabranim zastupnicama i zastupnicima građana u Hrvatskom saboru Zahtjeve za zeleni oporavak! Molimo vas da zahtjeve razmotrite i da vaši predstavnici na poziv sudjeluju u raspravi s potpisnicima u rujnu ove godine. Nadamo se da će rasprava biti početak dijaloga između svih aktera u svrhu oporavka i napretka i gospodarstva i društva.
Globalna gospodarska kriza prouzročena COVID-19 pandemijom predstavlja jedinstvenu priliku za novi početak i ublažavanje još veće, klimatske krize. Hrvatsko gospodarstvo može i mora iskoristiti ovu priliku te napraviti odmak od dosadašnjih neodrživih praksi. Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) poziva vlade svijeta da donesu hitne i odlučne mjere kojima će spriječiti porast globalne temperature iznad 1,5 stupnjeva. Kao korak u tom pravcu, donesen je Europski zeleni plan, a 27.svibnja 2020. Europska komisija je objavila i plan za oporavak koji postavlja temelj za revitalizaciju gospodarstva u skladu s načelima Zelenog plana.
Idućih deset godina je ključno i predodredit će, kako hrvatsko pozicioniranje na EU i globalnoj sceni, tako i sveukupno stanje u društvu. To znači da je potrebno djelovati odmah, poštujući i, gdje je moguće, nadilazeći EU ciljeve, uvažavajući pritom znanstvene dokaze te potičući razvoj domaćeg gospodarstva, poljoprivrede, uz ostvarivanje uvjeta za zdravije i kvalitetnije življenje. Hrvatska može i mora iskoristiti ovu jedinstvenu priliku, kada se na EU razini oslobađaju i namjenjuju značajna sredstva za tranziciju u niskougljično i pravedno gospodarstvo te mora, sukladno tome, razviti i usvojiti adekvatnu stratešku i zakonodavnu podlogu, koja će omogućiti iskorištavanje sredstava te stvaranje nužnih preduvjeta da hrvatsko gospodarstvo bude konkurentno.
Planom za oporavak i pratećim budžetom „EU sljedeće generacije“, sredstva koja će biti raspoloživa zemljama članicama za oporavak, nude mogućnost da istovremeno doprinose smanjenju druge svjetske krize-klimatske krize. Klimatska kriza, ukoliko joj se hitno i sustavno ne pristupi na razini svake pojedine države, dugoročno će dovesti do još drastičnijih posljedica za gospodarstvo i čovječanstvo od onih prouzročenih COVID-19 pandemijom. Zeleni oporavak stoga je jedini mogući put, koji uz doprinos rješavanju klimatske krize, omogućava stvaranje novih radnih mjesta, smanjenje troškova za zdravstvo te jamči brzi i učinkoviti iskorak u novu, niskougljičnu, sadašnjost bez nejednakosti s otpornim i konkurentnim gospodarstvom.
Hrvatska je svojim brojnim strateškim dokumentima načelno iskazala opredjeljenje za niskougljični i zeleni razvoj u skladu sa zahtjevima EU, no konkretne mjere pokazuju nedostatak ambicije te političke odlučnosti u provedbi. Tako su strateški i zakonodavni dokumenti u nekim svojim segmentima u međusobno neusklađeni i u suprotnosti s pravcima razvoja EU. EU zakonodavstvo kroz Uredbu o upravljanju Energetskom unijom, diktira obvezu razvoja i usvajanja Dugoročne niskougljične strategije. Hrvatska Strategija niskougljičnog razvoja, koja se do jučer, s tri godine kašnjenja, nalazila na javnom savjetovanju, usklađuje se sa Strategijom energetskog razvoja, koja bi trebala proizlaziti iz niskougljične strategije (a ne kao što je slučaj, obratno). U istoj strategiji plin se navodi kao tranzicijsko gorivo, što je u suprotnosti s osnovnim načelima niskougljičnog razvoja i ne razmatra se tzv. scenarij nulte emisije stakleničkih plinova, što je u koliziji s Europskim zelenim planom i načelima niskougljičnog razvoja.
S tim ciljem zahtijevamo:
- Uskladiti sve klimatsko-energetske politike, počevši sa Strategijom niskougljičnog razvoja, s Europskim zelenim planom te, kroz dodatnu ambiciju, iskoristiti priliku za pozicioniranje na EU i globalnoj sceni, što podrazumijeva izradu plana smanjenja emisija stakleničkih plinova za 65% do 2030. te potpuno uklanjanje mjera, istraživanja i pravaca razvoja koji uključuju fosilna goriva. S tim u vezi uskladiti i sektorske strategije koje bi trebale proizlaziti iz razvojne strategije;
- Obustaviti sva ulaganja u fosilnu industriju, istraživanje i infrastrukturu za iskorištavanje fosilnih goriva te subvencioniranjem fosilnih goriva, a time oslobođena sredstva iz proračuna preusmjeriti u poticanje energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, borbu protiv energetskog siromaštva i prateća istraživanja i razvoj;
- Osigurati da obnova potresom pogođenih zgrada bude sveobuhvatna i niskougljična, u skladu s gotovo nultim energetskim standardom ili energetski najvišim tehnički mogućim standardom te napraviti plan za postupnu obnovu cijelog javnog (posebice obrazovnog i zdravstvenog) te stambenog fonda po istim načelima i uvjetima;
- Poticati građane i zajednice građana te im omogućiti da budu aktivni sudionici u energetskoj tranziciji – izradom povoljnog zakonodavnog okvira i osiguravanjem adekvatne edukacijske, provedbene i financijske podrške, vodeći pritom računa o osiguravanju istih uvjeta za građane iz ugroženih skupina. Osigurati građanima mogućnost samoopskrbe, proizvodnje energije i udruživanja u zajednice proizvođača energije, vodeći računa ne samo o zakonodavnom okviru u području energetike, nego i o barijerama koje proizlaze iz drugih zakona;
- Ulagati u održivi promet i poticati održivu mobilnost – izgradnju biciklističke infrastrukture te u promjenu modaliteta prijevoza – osiguravajući adekvatan i dostupan javni prijevoz, posebice u segmentu modernizacije infrastrukture željezničkog prometa. Ulagati u pomoćnu infrastrukturu za razvoj e-mobilnosti te poticati prelazak na e-mobilnost i alternativna goriva (u koje se ne ubraja plin);
- Omogućiti ulaganja u zelena radna mjesta te poticati i promovirati razvoj zelene i održive industrije stvaranjem nužnih preduvjeta za povlačenje raspoloživih EU sredstava kroz hitnu prilagodbu i doradu nacionalnog zakonodavnog i strateškog okvira te time omogućiti učinkovit i dugotrajan oporavak od krize i ispunjenje uvjeta za kružno gospodarstvo. To podrazumijeva i stavljanje naglaska na klimatski aspekt u svim tematskim ciljevima prilikom programiranja sredstava iz europskih fondova za period 2021.-2027. godine, uz visoku razinu suradnje sa svim sektorima;
- Poticati lokalnu i ekološku proizvodnju hrane kao niskougljičnu mjeru te mjeru prilagodbe na utjecaj već neizbježnih klimatskih promjena koje zajedno s COVID-19 krizom sa sobom nose nestabilnost opskrbe hranom te time djelujući u skladu sa strategijom „Od polja do stola“, održivo koristiti prirodna bogatstva Hrvatske i doprinositi zdravlju i blagostanju;
- Omogućiti jedinicama regionalne i lokalne samouprave provedbu i ulaganje u mjere koje će osigurati adekvatnu prilagodbu na one klimatske promjene koje su sada već neizbježne, uključujući infrastrukturu, usluge i edukaciju građana, temeljene većinom na zelenim rješenjima te potičući ih pritom na okretanje niskougljičnom i bezugljičnom razvoju.
Zahtjeve podržavaju i potpisuju:
Brodsko ekološko društvo-BED
Centar za mirovne studije
Climate KIC RIS Croatia
CROSOL – Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske
CupUp System d.o..o
DEŠA Dubrovnik, Regionalni centar za izgradnju zajednice i razvoj civilnog društva
DrONe
Društvo istraživača mora 20000 milja
Društvo Marjan
Dubrovačka razvojna agencija DURA
Eko Centar Latinovac
ENEFFI – Engineering Efficiency d.o.o.
Energetske usluge d.o.o.
Explanta grupa d.o.o.
Fridays For Future Hrvatska
GSR Istok Rjeka
Hoppipolla udruga
HR PSOR
Hrvatska permakultura
Hrvatska stručna udruga za sunčevu energiju
Hrvatska udruga stručnjaka zaštite prirode i okoliša
Hrvatski Crveni križ gradsko društvo Crvenog križa Makarska
Impact Hub Zagreb
Institut za političku ekologiju
Institut za sigurnost Zagreb d.d.
IRENA – Istarska Regionalna ENergetska Agencija d.o.o. Labin
Isoropia d.o.o.
Klaster Inteligentna Energija
KLIK, energetska zadruga
La Révolution Albatros
Lean Startup Hrvaska
Mreža znanja d.o.o.
Obnovljivi izvori energije Hrvatske g.i.u.
ODRAZ-Održivi razvoj zajednice
Pan, udruga za zaštitu okoliša i prirode (Karlovac)
Pan, udruga za zaštitu okolišai prirode
Prijatelji životinja
Regionalna energetska agencija Kvarner
Regionalna energetska agencija Sjever
Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske – REGEA
Sea Shepherd Croatia
Terra Hub, member of EIT Climate KIC Hub Hrvatska
Tranzicijska inicijativa Kijac, općina Omišalj – TIKO
Tranzicijska inicijativa Rijeka
Udruga “Delta”
Udruga “Ekološki osviještene Konavle”
Udruga “Eko-Zadar”
Udruga “Sindikat biciklista”
Udruga Biom
Udruga Duboko Plavetnilo
Udruga Tatavaka, otok Zlarin
Udruga Vestigium
Udruga za eEkonomiju zajedništva
Udruga za lokalni razvoj “Turbina promjena”
Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
Udruga za održivi razvoj Hrvatske
Udruga za promicanje informatike, kulture i suživota (IKS)
Udruga za razvoj civilnog društva Bonsai
UDRUGA za zaštitu na radu, zaštitu od požara i zaštitu okoliša-USOP
Udruga za zaštitu prirode i okoliša te promicanje održivog razvoja Argonauta
Udruga Zelena Istra
Udruga Žmergo
UR Institut
Vestigium
VITA projekt d.o.o.
WWF Adria
Zasadi stablo, ne budi panj!
Zeleni klik!
Zeleni Osijek
Zeo Nobilis
Znanstvenici za klimu – Hrvatska
Dostavna lista:
Hrvatska demokratska zajednica – HDZ
Socijaldemokratska partija Hrvatske – SDP
Hrvatska seljačka stranka – HSS
Građansko-liberalni savez – GLAS
Istarski demokratski sabor – IDS
Hrvatska stranka umirovljenika – HSU
Narodna stranka – Reformisti – NS-R
Domovinski pokret – DP
Most nezavisnih lista – MOST
Možemo! – platforma
Radnička fronta
Nova ljevica
Stranka s imenom i prezimenom
Pametno
Hrvatska narodna stranka – HNS
Predstavnici nacionalnih manjina
Na znanje:
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović
Ministar zaštite okoliša i energetike dr.sc. Tomislav Čorić
