Energetsko (ili energijsko) siromaštvo nema službene definicije u Hrvatskoj.
Prema postojećem zakonodavstvu postoji vrlo ograničena kategorija energetske ugroženosti kojom korisnici zajamčene minimalne naknade ili invalidnine imaju pravo na financijsku olakšicu na račune za električnu energiju u iznosu 200 kuna mjesečno. Također, socijalno ugroženi građani imaju pravo na jednokratnu pomoć za nabavku ogrjevnog drva te na neke druge oblike pomoći u pokrivanju troškova stanovanja. Sve postojeće mjere pomoći isključivo su izravna financijska pomoć koja iako donekle pomaže građanima, nikako ne rješava osnovne uzroke života u energetskom siromaštvu, kao ni njegove posljedice.
Obitelji koje si nisu u mogućnosti priuštiti osnovne energetske usluge – grijanje, kuhanje, pranje, rasvjetu pa i hlađenje te žive u neučinkovitim zgradama izložene su brojnim zdrastvenim rizicima i prisiljene na razna odricanja. Osnovna mjera kojom se može doprinijeti suzbijanju energetskog siromaštva jest energetska učinkovitost. Njome se istovremeno poboljšavaju uvjeti stanovanja (smanjuje se vlaga, plijesan, propuh, neravnomjerna raspodjela temperature kroz prostorije), smanje potrošnja energije i time povezani izdaci te se ujedno štiti okoliš. Pojedine zemlje EU poput Ujedinjenog kraljevstva, Francuske i Belgije već provode čitav niz mjera energetske učinkovitosti usmjerenih na ugrožene kategorije građana. Na razini EU daje se sve veći fokus borbi protiv energetskog siromaštva kojem se u novom paketu “Čista energija za sve Europljane” pridaje značajna važnost. U 2017. oformljen je i Europski opservatorij za energetsko siromaštvo , a objavljen je i specifičan natječaj za istraživanje na području Jadransko-jonske regije.
Također, novi natječaji za EU sredstva sve češće nude mogućnost financiranja projekata s područja energetskog siromaštva pa tako i kroz prestižne Obzor2020 programe .
Upravo iz svih nabrojanih razloga prije gotovo mjesec dana održan je stručni skup o energetskom siromaštvu od strane Lore Vidović – pučke pravobraniteljice Republike Hrvatske. „Siromaštvo je neprijatelj ljudskih prava, a države su uspješne u onoj mjeri u kojoj se brinu za svoje najranjivije.“ Izjavila je to na skupu Lora Vidović, pučka pravobraniteljica
Hrvatska je napokon odlučila otvoriti problem energetskog siromaštva, okupiti ključne aktere i ne samo progovoriti o temi već i početi poduzimati potrebne korake. Za početak trebamo definirati pojam energetskog siromaštva kako bi uopće mogli shvatiti opseg onoga što moramo rješavati.
U planu su sveukupno tri programa, koja će se financirati iz nacionalnih sredstava, ali i iz fondova EU. Programi će biti usmjereni na savjetovanje ugroženih kupaca i provedbu mjera energetske učinkovitosti u ugroženim kućanstvima. No ono što je još važnije, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja do 2020. predvidjelo je ukupno 30 milijuna eura za energetsku obnovu obiteljskih kuća, a sredstva će se prvi put dodjeljivati i po socijalnom kriteriju.
Važno je znati da energetsko siromaštvo obuhvaća osobe koje nemaju pristupa modernim oblicima energije, poput električne energije ili plina, ali i one koje si ne mogu priuštiti nužnu količinu energije potrebne za osiguranje prihvatljivih uvjeta stanovanja; energetski su siromašna i ona kućanstva kojima, nakon što podmire troškove utrošene energije, ne ostaje dovoljno sredstava za zadovoljenje drugih životnih potreba. Na ovu temu zasigurno ćemo još pisati, no važno je raditi korake unaprijed.
Slavica Robić, dip.ing.el., DOOR
