U sklopu Europskog zelenog plana Europska komisija objavila je sredinom listopada Renovation Wave Strategy odnosno strategiju Vala obnove za Europu. Navedena strategija proizlazi iz jednog od elemenata Europskog zelenog plana, onog koji se odnosi na zgrade: izgradnju i obnovu uz učinkovitu upotrebu energije i resursa. Val obnove za Europu uključuje ozelenjivanje zgrada, njihov doprinos energetskoj tranziciji i dekarbonizaciji ali i poboljšanje života stanovnika i korisnika zgrada te otvaranje radnih mjesta i doprinos gospodarskom razvoju EU.

Ukratko rečeno – Europska komisija planira energetski obnoviti 35 milijuna zgrada.

Prema komunikaciji Europske komisije već u bliskoj budućnosti, za 10 godina, Europske zgrade će izgledati sasvim drukčije. Bit će mikrokozmosi otpornijeg, zelenijeg i digitaliziranog društva, koje funkcionira u kružnom sustavu, u kojem se u svim područjima smanjuju energetske potrebe, stvaranje otpada i emisije, a potrebe što više pokrivaju ponovnom uporabom.

Krovovi i zidovi zgrada povećat će zelenu površinu naših gradova i poboljšati gradsku klimu i bioraznolikost. U zidovima će biti ugrađeni pametni i digitalizirani uređaji, koji će pružati podatke u stvarnom vremenu o tome kako se, kada i gdje troši energija. Punjenje električnih vozila – bicikala, automobila i kombija u stambenim i poslovnim zgradama bit će uobičajena praksa, uz korištenje javno dostupnom infrastrukturom za punjenje. Znatno više Europljana bit će proizvođači-potrošači, koji proizvode električnu energiju za vlastite potrebe ili je čak prodaju mreži. Fosilna goriva postupno će se prestati koristiti za grijanje i hlađenje. Pristupima na razini okruga povezivat će se ljudi i zajednice. Zgrade će trošiti manje energije, nuditi veću kvalitetu života i biti zdravije.

Želimo napraviti privatne domove i javne zgrade energetski učinkovitijima i komfornijima diljem Europe. Stoga pokrećemo Europski renovacijski val. To će nam pomoći u dostizanju naših klimatskih ciljeva, stvoriti nova radna mjesta i smanjiti troškove energije za građane., zjavila je predsjednica EK-a Ursula von der Leyen.

Kako bi se ostvarilo sve navedeno te kako bi sektor zgradarstva dao svoj doprinos postizanju ambicioznog cilja Europske komisije do 2030. godine: smanjenju neto emisija stakleničkih plinova u EU za najmanje 55 % u usporedbi sa stanjem 1990. godine, potrebna je ambiciozna i sveobuhvatna strategija kakva strategija Vala obnove uistinu i jest.  Njezin cilj je barem udvostručiti godišnju stopu energetske obnove stambenih i nestambenih zgrada do 2030. te poticati integralnu energetsku obnovu, što bi rezultiralo sa obnovom 35 milijuna građevinskih cjelina do 2030. godine.

Glavni cilj Renovation Wave strategije je sadašnju stopu obnove s 1% fonda zgrada godišnje povećati na potrebnih 2% do 2030., odnosno 3% do 2050. te poduprijeti dubinsku obnovu zgrada.

Priprema se izmjena Direktive o energetskoj učinkovitosti  i Direktive o energetskim svojstvima zgrada u prvoj polovici 2021 s ciljem:

• Povećanja obveze i modifikacija za energetske certifikate, uvođenje putovnice energetske obnove, digitalnog dnevnika zgrade;
• Uvođenja obveznog minimuma standarda energetske učinkovitosti za zgrade te proširenja obveze za energetsku obnovu zgrada.

Planira se povećanje tehničke pomoći za lokalnu i regionalnu upravu:

• Pojednostavljenje i ojačavanje tehničke pomoći te podrška uspostavljanju „one-stop-shop“-ova na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini prilagođenih za savjetovanje i financijska rješenja za vlasnike zgrada ili mala/srednja poduzeća;
• Promocija tržišta energetskih usluga s ciljem povećanja privatnih ulaganja u održive projekte;
• H2020 PDA će se nastaviti kroz LIFE program, dok će EU Komisija u suradnji s EIB-om pomoći državama članicama da osmisle nacionalne ili lokalne programe replicirajući ELENA model tehničke pomoći upotrebljavajući tri financijska izvora: kohezijske fondove, InvestEU te Recovery and Resilience Facility

Renovation Wave predlaže korištenje dodatnog financiranja za obnovu zgrada iz Next Generation EU, posebno Recovery and Resilience Facility. Članice imaju mogućnost financirati obnovu zgrada kroz svoje nacionalne planove oporavka i otpornosti. Javno financiranje mora biti dopunjeno s privatnim financiranjem/investicijama koristeći različite modele.

Kako bi stvorila održivije izgrađeno okruženje Komisija će:

• Revidirati Uredbu o građevinskim proizvodima do 2023. u cilju smanjenja emisija u cjeloživotnom ciklusu u zgradama te dati pregled ciljeva za oporabu materijala za građevinski otpad/otpad od rušenja;
• Stvoriti metodologiju za provođenje troškova i koristi upotrebe BIM-a na javnim natječajima te razviti jedinstveni EU okvir za digitalne dozvole i uspostaviti pouzdanu shemu za certificiranje mjerača energetske učinkovitosti koja može mjeriti stvarna poboljšanja energetske učinkovitosti.

Jedan od važnijih ciljeva je smanjiti energetsko siromaštvo. Komisija kaže da skoro 34 milijuna Europljana ne može sebi priuštiti grijanje vlastitih domova. Uz smanjenje energetskog siromaštva navedena su još dva prioriteta: dekarbonizacija grijanja i hlađenja zgrada te obnova javnih zgrada (škole, bolnice…).

Jedan od ciljeva je i stvaranje novog europskog Bauhausa, interdisciplinarnog projekta kojim će upravljati savjetničko tijelo sastavljeno od stručnjaka, arhitekata, dizajnera, umjetnika, planera i predstavnika civilnog društva.

Jedinstvena prilika Europe je upravo sada, prilika da se potakne obnova kao dvostruki doprinos – klimatskoj neutralnosti i oporavku jer su upravo kroz instrument EU za oporavak –NextGeneration EU i višegodišnji financijski okvir EU osigurana velika sredstva za sufinanciranje Vala obnove. Uz ta sredstva raznim mehanizmima Strategija želi potaknuti što veće investicije privatnog sektora, digitalizaciju, otvaranje radnih mjesta, promoviranje europske industrije i proizvoda kao i što jače uključivanje građana u procese energetske tranzicije.