Please ensure Javascript is enabled for purposes of website accessibility

Zelena energija u otpadnim vodama


Namjera Europske unije (EU) da napravi energetsku tranziciju od fosilnih goriva na obnovljive izvore energije te da kroz energetsko-klimatski ali i gospodarsko-društveni Europski zeleni plan dekarbonizira Europu do 2050. godine pomalo ali sigurno postaje sve prisutnija i u hrvatskom medijskom i javnom prostoru.

Energija sunca, vjetra, vode, geotermalna energija, biomasa prepoznati su kao obnovljivi izvori energije a primjerice dizalice topline, fotonaponski moduli ili kotlovi na pelete prepoznati su kao tehnički sustavi koji za proizvodnju energije koriste obnovljive izvore. No manje je poznato ili još uvijek je nedovoljno poznato, da postoji veliki potencijal obnovljive energije koja se može iskoristiti kroz proces obrade otpadnih voda, biootpada ili krutog otpada.

Projekt Interreg Central Europe REEF 2W bavio se upravo tom energijom iz obnovljivih izvora „skrivenom“ u procesu obrade otpadnih voda nastojeći „rasvijetliti“ sve segmente tog procesa kako bi spoznao potencijale takve zelene energije te stvorio pretpostavke za njezino što učinkovitije korištenje.

Unutar Europske unije postoji 22.558 uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Uređaji za pročišćavanje otpadnih voda (skraćeno UPOV) zapravo su postrojenja koja se nalaze, ili će se nalaziti, na području svakog našeg grada ili veće općine. Oni su dio infrastrukturnog sustava odvodnje voda (narodski rečeno kanalizacije) sa funkcijom da takvu onečišćenu vodu koju cjelokupna kanalizacijska mreža dovodi do njih, temeljito prvo filtriraju a zatim kroz nekoliko etapa pročiste. Takva pročišćena voda, iz koje su izbačene opasne i štetne tvari, u skladu sa pripadnim protokolima i standardima, ispušta se potom u najbliži prirodni prijamnik: rijeku ili more. Za rad tog cijelog tehničkog sustava koji vrši pročišćavanje potrebna je znatna količina energije tako da su ti uređaji veliki potrošači. Smatra se da ovih 22.558 UPOV-a unutar Europske unije troši 1% njene električne energije. Ako vam se tih 15.021 GWh godišnje čini malo, za usporedbu može poslužiti podatak da nešto više električne energije godišnje potroši cijela Hrvatska (primjerice 18.937 GWh u 2017.).

Malo ili puno, ovisi kako gledate, ali dobra vijest je da gotovo cijela ta energija može biti zelena. Naime kroz REEF 2W projekt analizirana su i ponuđena rješenja implementiranja obnovljivih izvora energije te razvijeni alati i metode za procjenu njihovog potencijala i isplativosti. Mogućnosti su raznolike. Kroz proces obrade otpadnih voda, pripadni mulj koji nastaje moguće je podvrgnuti biološkom procesu anaerobne digestije te kroz njega dobiti bioplin koji se onda može slati u mrežu te dalje koristiti za potrebe stanovnika u gradu. U drugom slučaju preko nastalog bioplina kogeneracijom se može proizvoditi električna energija za vlastite potrebe (a eventualne viškove opet se može predati u gradsku mrežu). Ukoliko se mulju sa početka priče doda i komunalni biootpad time se pojačava smjesa te su energetski učinci još i veći. U ovom procesu javlja se i otpadna toplina koja se može ako je UPOV dovoljno blizu naselju i postoji centralni toplinski sustav predati njemu. Moguće je ugraditi dizalice topline koje iskorištavaju razliku u temperaturi vode nakon procesa njene obrade. Osim toplinske moguće je koristiti i hidroenergiju izlaznog tijeka vode iz procesa obrade. U Njemačkoj i Austriji je uobičajena pojava vjetroelektrana na lokacijama uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. (Sljedeća rečenica trebala bi glasiti: „U Hrvatskoj je uobičajena pojava sunčanih elektrana na lokacijama uređaja za pročišćavanje otpadnih voda“ no umjesto nje sljedeća rečenica glasi): Kada tome dodamo i sjajne mogućnosti za ugradnju sunčanih elektrana (fotonaponskih modula na krovove zgrada postrojenja i na neiskorišteno tlo građevinske čestice na kojoj se nalazi postrojenje) dolazimo do zaključka da su ovi infrastrukturni komunalni objekti zapravo jako podesni da postanu energane. Energane koje čine uređaje za pročišćavanje otpadnih voda energetski samoodrživima a često pridonose i energetici zajednice.

Ulaskom u EU Hrvatska je prihvatila direktive vezane uz standarde otpadnih voda te je prionula u financijskom razdoblju 2014.-2020. temeljito nadograđivati postojeće i izgrađivati nove općinske i gradske infrastrukturne sustave odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda sufinancirane novcem iz Europskih fondova a očekuje se da se proces nastavi i u sljedećem financijskom razdoblju. U Hrvatskoj postoji 96 aktivnih UPOV-a dok se planira izgraditi, projektira se ili gradi njih još 185. Zajedno s njima dio postojećih UPOV-a povećati će svoje kapacitete i biti nadograđen modernijom tehnologijom.

Dobra je to vijest za nas, jer dobivamo nove i moderne UPOV-e, kvalitetnije pročišćenu vodu, čuvamo naše rijeke, more i okoliš ali dobra vijest je i to da možemo učiniti naše UPOV-e još u projektnoj fazi energetski održivima i zelenima ukoliko primijenimo rješenja bazirana na obnovljivim izvorima energije.

Konzorcij partnera na projektu iz Njemačke, Češke, Austrije, Italije i Hrvatske razvio je kroz projekt REEF 2W alate, metodologije, regionalne strategije, studije izvodljivosti te napravio pet pilot projekata (u Hrvatskoj UPOV Zabok) sa analizama implementacije rješenja baziranih na obnovljivim izvorima energije. Nastavno na sve te aktivnosti izrađena je Strategija za Centralnu Europu koja je pokazala da u ovom sektoru postoji veliki potencijal za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Iako je potrebno za potpunu implementaciju svih mogućnosti ukloniti određene prepreke te uključiti dionike na nacionalnoj razini neke mjere se mogu implementirati odmah. Primjerice za UPOV u Karlovcu koji je jedan od rijetkih hrvatskih UPOV-a koji već ima izvedenu anaerobnu digestiju kroz inicijalnu studiju izvodljivosti izrađenu u sklopu REEF 2W pokazuje se opravdanim ugraditi i sunčanu elektranu koja bi proizvodila oko 20% električne energije potrebne tom UPOV-u. (Dakle ne odustajemo od stvaranja realnosti u kojoj će biti istinita izjava: „U Hrvatskoj je uobičajena pojava sunčanih elektrana na lokacijama uređaja za pročišćavanje otpadnih voda“).

Koliko je ova tema bitna i potentna govori i činjenica da je ovo jedan od segmenata cirkularne ekonomije, još jedne bitnosti o kojoj se sve više govori i koja je također dio Europskog zelenog plana. No o njoj, nekom drugom prilikom.

 

Autor: Marko Zlonoga

image_print

Sviđa vam se naš rad?
Slobodno podijelite

REGEA-BIJELI-01

Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske

GLAVNI URED
Andrije Žaje 10
10 000 Zagreb
T +385 1 3098 315
F +385 1 3098 316

URED KARLOVAC
Jurja Haulika 14
47 000 Karlovac
T +385 (0)47 649 450

URED BRAČAK
Bračak 4
49210 Zabok
T +385 (0)49 658 550

KONTAKT ZA MEDIJE
Ivana Belić
ibelic@regea.org
 

OIB/VAT broj: HR93298204867
IBAN:HR8423600001101998301,  Zagrebačka banka d.d.
SWIFT: ZABAHR2X

Pratite nas!

Prijavi se na newsletter

Scroll to Top