Svjedoci smo velikih promjena u čitavom energetskom sektoru Europske Unije, pa i šire, s ciljem dostizanja zadanih ciljeva do 2020., 2030. i 2050. godine koji se fokusiraju na povećanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova. Ovi ciljevi pokušavaju se dostići na nekoliko načina tj. stavljanjem fokusa na razne sektore energetskog sustava. Dok s jedne strane ostvarujemo znatan napredak u sektoru proizvodnje energije, povećanju energetskse efikasnosti u zgradarstvu i liberalizaciji tržišta energije, sektor transporta – koji zauzima oko 30 % finalne potrošnje energije i 25 % ukupne emisije CO2 – i dalje treba niz snažnih inicijativa kako bi se ostvarili ciljevi izneseni u Strateškim smjernicama niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske, ali i ciljevima Europske Unije. Primjerice, Strategija stavlja naglasak na smanjenje cijene svih dijelova elektrifikacije poput električnih vozila i infrastrukture, integraciju pametnog punjenja u svim većim gradovima te korištenje takozvanih Vehicle-to-grid (V2G) vozila koji pružaju mogućnost pohrane energije u baterije automobila i korištenja u razdobljima velike potražnje energije.
Velik je jaz između trenutačnog stanja u Hrvatskoj i ambicioznih ciljeva EU-a za 2050. godinu. Sada gotovo apsolutno dominiraju fosilna goriva, a kontinuiranih mjera poticaja razvoja tržišta, konkretnih promotivnih aktivnosti i razvoja infrastrukture po uzoru na vodeće zemlje Europske Unije – nema. Zato je potrebno sistematski analizirati trenutačnno stanje kako bi se sektor transporta dekarbonizirao na što efikasniji, ekonomski opravdaniji i pristupačan način za korisnike. Uz to, svjesnost o utjecaju sektora transporta na okoliš, financijsku situaciju, ovisnost o fosilnim gorivima te njegove važnosti u energetskom sustavu postaje sve veća. Stoga, nužno je osigurati preduvjete za efikasan daljnji razvoj elektromobilnosti.
Prvi su preduvjeti prema maksimalnoj elektrifikaciji transporta: osiguravanje dostatne infrastrukture uključujući dovoljan broj punionica diljem Hrvatske, pristupačne cijene punjenja te nezanemarivo malen utjecaj na elektroenergetski sustav RH-a. S obzirom na trenutačno zanemariv broj električnih vozila, utjecaj na elektroenergetsku mrežu se ne vidi, no u situaciji integracije velikog broja električnih vozila bilo koje vrste, sustav bi se mogao suočiti s mnogobrojnim tehničkim problemima optimizacije mreže, vršnih opterećenja te problema oko transmisije energije. Uz to, problemi postaju i veći integracijom V2G automobila koji imaju mogućnost vraćanja električne energije u sustav ukoliko je to potrebno. Razni su dionici ovog sektora znatno pridonijeli razvoju infrastrukture s nekoliko projekata Europske unije poput bigEVdata, EAST-E i NEXT-E u kojima je instalirano više od 70 punionica diljem RH-a. Uz to, sve je češća komercijalna instalacija punionica na benzinskim crpkama i diljem velikih gradova poput Zagreba. Ipak, RH se nalazi na začelju po broju registriranih vozila i broju punionica. U budućnosti možemo očekivati punionice u sklopu javnih zgrada te postupnu tranziciju javnog transporta (autobusi, vlakovi, taksi i ostale prijevozničke službe) na električna vozila, a broj se registiranih vozila mora povećati pomoću raznih financijskih mehanizama i podizanja svijesti o cjeloživotnim troškovima automobila i emisiji CO2 gdje električni automobili itekako pokazuju manje indikatore nego konvencionalna vozila. Potrebno je stvoriti što povoljnije uvjete za kupnju električnih automobila – kao što su smanjenje poreza i subvencije – ali je nužno i podići svijest o elektromobilnosti raznim promocijama, radionicam i ostalim promidžbenim aktivnostima. Iako se kupnja električnih automobila nekad subvencionirala iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) te se uvelo smanjenje poreza na električne automobile, ekonomska isplativost i dalje stavlja naglasak na povećanje konkurentnosti u odnosu na konvencionalne automobile. Uz to, podizanje svijesti je kontinuirani proces koji nikada ne smije prestati. Kao sjajan primjer donosimo predstavljanje Tesla 3 modela na ovogodišnjoj SDEWES Konferenciji 2019 u Dubrovniku gdje su sudionici imali priliku testirati taj električni automobil te čuti sve prednosti i nedostatke ovakvog vozila budućnosti. Kao glavne prednosti ističe se dostatan doseg automobila od 500 km, ali i jednostavnost i interaktivnost tijekom vožnje. S druge strane, trenutačno su glavni problemi nedovoljan broj punionica te izrazito visoka cijena vozila koja je jedna od glavnih kočnica. U situaciji poput ove, dalek je put pred nama, ali uz pravovaljane strategije i sustavan rad u svim sektorima, sektor transporta može postati važan čimbenik dekarbonizacije RH-a.
Autor: Marko Čavar
