Please ensure Javascript is enabled for purposes of website accessibility

Kota Kinabalu – iliti kakve to ima veze?


Sjedim u uredu, radim na još jednoj prijavi projekta na Obzor2020 s rokom u rujnu, no interni rok je prije godišnjih, do kraja srpnja i onda završno poliranje krajem kolovoza. Zvoni telefon – ravnatelj. Javim se ja, a on pita: što radiš za dva tjedna? Mali trenutak tišine s moje strane,  je li to neko trik pitanje? Kažem  da radim, nisam na godišnjem još, a ravnatelj će na to – super, a bi li išao u Maleziju? Struja misli kroz glavu, radimo na mnogo raznih projekata iz različitih programa, ali nema šanse da se sjetim kakve to ima veze s Malezijom! No, ravnatelj mi pojasni da idem prezentirati Akcijski plan održivog korištenja energije i prilagodbe na učinke klimatskih promjena koji smo izradili za Grad Zagreb, a na poziv Globalnog Sporazuma gradonačelnika za klimu i energiju i njihove ekspertne misije za Aziju, kojoj je cilj uključenje što većeg broja gradova u Globalni sporazum. Ok, sad mi je već malo lakše, radio sam na tom planu, imam ga u malom prstu – sve super. Tada kreće interakcija s organizatorima i počne opet lagana panika – naglasak je na adaptacijskom dijelu i ekspertna misija uključuje i pružanje stručne podrške Malezijskim gradovima za izradu tog dijela plana. Pogledam ja kartu da vidim kamo ja to idem – gdje je Kota Kinabalu? Borneo, Južno kinesko more, tropska klima bez ekstremnih temperatura, sušta suprotnost našoj klimi. Problemi su posve drugačiji pa će i adaptacijske mjere sigurno biti sasvim drugačije. Pokazalo se, naime, da je globalna promjena klime, naravno, znatno utjecala na sezone ljetnog i zimskog monsuna u smislu rasporeda intenziteta oborina i ono što predstavlja kratkoročno najveći problem većini Azijskih gradova, pa tako i Kota Kinabali, jesu poplave (svake godine grad je poplavljen barem jedanput), a dugoročno podizanje razine mora. Izraziti negativni aspekt već je vidljiv i na biljnom i životinjskom svijetu. Mnogobrojne su vrste već ugrožene, a Borneo je svjetski hot-spot bioraznolikosti. Nama problem predstavljaju druge vrste ugroza koje su rezultat promjena klime, a manifestiraju se većinom kroz ekstreme: ekstremne temperature, ekstremne količine padalina u kratkom razdoblju, snažnija nevremena, učestaliji požari i suše, a također – negativan utjecaj na bioraznolikost.

I što sad? Kako u trodnevnoj ekspertnoj misiji gradovima Malezije pomoći u pripremi njihovih planova kad su razlike toliko velike? Ispostavilo se da su nam, unatoč razlikama u ugrozama, neke stvari i više no zajedničke. Treba nam sustavan pristup rješavanju problema prilagodbe na učinke klimatskih promjena, jer, nažalost, oči više ne možemo i ne smijemo zatvarati, jer uz napore da se rast globalne temperature zadrži ispod 1,5°C, aspekt adaptacije jednako je važan, a nekima i važniji. Važan je jer ugrožava živote ljudi i drugih vrsta na Zemlji. Ne treba ići daleko u prošlost za osvješćivanje ove činjenice, sjetite se samo toplinskih valova iz srpnja u kojim su redom rušeni temperaturni rekordi u Francuskoj, zemljama Beneluksa, Velikoj Britaniji… Sjetite se nevremena u našoj i susjednim zemljama koja su donijela lokalno izražene poplave i goleme komade tuče te snažne nalete vjetra. I ne, ne pada mi na pamet u ovom članku raspravljati o uzroku globalnog zagrijavanja Zemljine atmosfere iako je moje osobno mišljenje da je dominantno antropogeno: i ono i njegove posljedice su činjenica.

Mi smo Akcijski plan održivog korištenja energije i prilagodbe na učinke klimatskih promjena za Grad Zagreb izradili. Mislimo da smo ga napravili kvalitetno, što uostalom potvrđuje i poziv da ga predstavimo u Maleziji. Uključili smo u njegovu izradu široku skupinu dionika (kako ne volim ovu riječ), pisali ga tako da bude podloga za planiranje i korištenje sredstava u novom Operativnom programu u financijskoj perspektivi 2021-2027, prenijeli u njega najbolje svjetske prakse, odredili nositelje mjera i dinamiku. Plan je odobrila Gradska skupština Grada Zagreba i na taj način to je postala obveza. Zvuči kao dosta obavljenog posla, a tako i jest. No, zapravo nismo ni počeli jer ono što slijedi je najbitnije – organizacija i provedba koja je iznimno zahtjevna. Upravo je taj proces ono što je predstavnicima gradova Malezije bilo najbitnije da čuju kako bi ga mogli primijeniti.

Stekao sam u Maleziji i nove prijatelje, a očito i nešto dobro napravio jer su me pozvali da dođem na sljedeći modul treninga, davao intervjue za tamošnje novine (ne, ne šalim se…). Ja vjerujem da će kod njih već tada biti rezultata, moći ćemo mi od njih nešto naučiti. A nama ne preostaje ništa drugo nego da zapnemo, radimo i učimo svaki dan kako bismo mogli i dalje učiti druge, ali i pomagati našim gradovima u planiranju i provedbi mjera prilagodbe na učinke klimatskih promjena, jer gradovi su u ovom segmentu predvodnici, a država mora držati korak!

I za kraj, rekli bi moji malezijski prijatelji

Selamat tinggal!

Miljenko Sedlar, dipl. ing

image_print

Sviđa vam se naš rad?
Slobodno podijelite

REGEA-BIJELI-01

Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske

GLAVNI URED
Andrije Žaje 10
10 000 Zagreb
T +385 1 3098 315
F +385 1 3098 316

URED KARLOVAC
Jurja Haulika 14
47 000 Karlovac
T +385 (0)47 649 450

URED BRAČAK
Bračak 4
49210 Zabok
T +385 (0)49 658 550

KONTAKT ZA MEDIJE
Ivana Belić
ibelic@regea.org
 

OIB/VAT broj: HR93298204867
IBAN:HR8423600001101998301,  Zagrebačka banka d.d.
SWIFT: ZABAHR2X

Pratite nas!

Prijavi se na newsletter

Scroll to Top