Sve, naravno, kroz projekt PVMax, financiran od strane Europske Investicijske Banke kroz ELENA program koji je pokrenut kako bi se dodatno potaknulo tržište sunčanih elektrana u Republici Hrvatskoj. Djelujući kao nacionalni “one-stop-shop”, tj. centralizirano mjesto gdje su klijenti mogli dobiti tehničko, financijsko i/ili pravno savjetovanje.
REGEA je pomagala odabranim klijentima u pripremi njihovih projekata, što je između ostaloga obuhvaćalo preliminarne analize potencijala, procjenu nosivosti krovne konstrukcije, izradu idejnih rješenja, ishođenje potrebnih suglasnosti i razvoj dokumentacije o nabavi (uključujući i ugovore) izgradnju solarnih elektrana. Svi spomenuti koraci, ali i brojne druge komponente tehničke pomoći omogućili su ubrzavanje i realizaciju projekata i samih ulaganja. Od 1.000 projekata za vrijeme trajanja projekta koji su prošli kroz ruke djelatnika REGEA-e, više od 250 dovršeno je do kraja, ukupne snage oko 60 MWp čime je mobilizirano više od 50 milijuna eura ulaganja u obnovljive izvore energije.
– Korisnici naših usluga pruženih kroz projekt bili su predstavnici javnog sektora poput gradova, županija i povezanih javnih tvrtki koji su htjeli graditi sunčane elektrane na krovovima zgrada javne namjene, ali i privatni sektor poput industrije, turističkih objekata, banaka koji su anticipirali potrebe za dekarbonizacijom svojih proizvodnih postrojenja ili uredskih zgrada. Uspješno smo pustili u pogon oko 250 sunčanih elektrana što zvuči impresivno, no stvarnost je ipak malo složenija. Preostali projekti na kojima smo intenzivno radili ili se nisu stigli završiti do kraja projekta ili su investitori odustali od provedbe zbog niza razloga. Bilo da se radi o lošem stanju krovova koji su zahtijevali skupe sanacije, čekanju subvencija, previsokih troškova za stvaranje uvjeta priključenja na mrežu zbog dotrajalosti infrastrukture ili preniske cijene električne energije – objasnio nam je Marko Čavar, voditelj odjela Energija u REGEA-i, inženjer te jedan od voditelj projekta PVMax.
Kako kaže naš sugovornik, za opisati sve izazove u provedbi projekta sunčanih elektrana bi trebalo neko vrijeme, no vrijedi istaknuti trenutno stanje infrastrukture tj. mreži o kojoj se često govori u energetskim krugovima.
– Primjerice, klijenti koji žele instalirati veću sunčanu elektranu moraju biti svjesni potrebe izrade elaborata za priključenje na mrežu, ali i vrlo često potrebe prilagodbe trafostanica na koje se te elektrane žele priključiti. Troškove opremanja tih trafostanica moraju platiti sami investitori što pogoršava financijsku sliku projekata, ali i produljuju vrijeme trajanja na više od 2 godine. – govori nam Čavar, a mi pitamo koliko je obično potrebno da se sunčana elektrana, od početka do kraja, završi.
– Vrijeme provedbe jednog projekta uvelike ovisi o veličini planirane sunčane elektrane, načinu financiranja i „brzini“ ishođenja dozvola, no u prosjeku se može reći kako za sunčanu elektranu do pola MW je potrebno oko godinu dana od inicijalne analize do puštanja u trajni pogon ukoliko se vide „po planu“, no imali smo klijente kod kojih je to bilo i kraće. U javnom sektoru je vrlo često potrebno dulje vrijeme zbog postupka javne nabave. No često su se klijenti odlučili čekati i po godinu dana za prijavu na natječaj za sufinanciranje čime bi izgubili i do godine dana, a samim time i otprilike petinu povrata investicije – objašnjava Čavar pa dodaje da je REGEA osmislila ovaj projekt upravo kako bi klijenti kroz prve korake u provedbi svojih projekata sunčanih elektrana dobili sve potrebne informacije za donošenje odluka.
– Vrlo često klijenti optimistično krenu u projekte sunčanih elektrana, na pustolovinu na kojoj u nekoliko trenutaka dožive „hladan tuš“. Baš zato smo se mi odlučili najviše pružati podršku u tom prvom dijelu razvoja projekta, optimizacijom veličine sunčane elektrane, izradom idejnih rješenja i dobivanja elektroenergetskih suglasnosti uz troškove priključenja. Tek tada klijent može sa sigurnošću znati koliko će ga sunčana elektrana koštati. Pri tome smo forsirali „nadstandard“ u smislu odabira tehnologije, posebnu pozornost posvetili zaštiti od požara i digitalizaciji. Kroz projekt smo naravno pratili klijente i do završetka izgradnje, a u našem portfelju usluga nudili smo tri modela provedbe: klasični tj. tradicionalni gdje bi se prvo izradila sva dokumentacija pa na temelju glavnog projekta gradila sunčana elektrana, „ključ u ruke“ tj. Projektiraj i Gradi model gdje bi se kroz jedan ugovor, za privatnog ili javnog klijenta, izrađivao glavni projekt i gradila sunčana elektrana ili pak PPA model. Odabir modela provedbe ovisio je o željama i mogućnostima klijenata, uvjetima natječaja na koji su se prijavljivali, ali i praksom na tržištu koju se postupno trebalo mijenjati od tradicionalne provedbe do „ključ u ruke“ modela koji je po našem mišljenju bolji. – govori nam Čavar pa daje i dodatno objašnjenje kako provedba putem PPA modela (Power Purchase Agreements) omogućuje zainteresiranim klijentima izgradnju sunčanih elektrana na svojim krovovima bez direktne investicije u istu.
– Ova vrsta ugovora znači da umjesto ugovaranja izgradnje sunčane elektrane i plaćanja dogovorenog iznosa tj. vrijednosti klijenti zapravo sklapaju dogovor s izvođačem o kupnji obnovljive električne energije koja će se proizvesti iz te sunčane elektrane. Drugim riječima, izvođač i financira izgradnju samog postrojenja te kroz 10-15 godina ili dulje prodaje električnu energiju na lokaciji. S jedne strane izbjegava se zaduživanje, a s druge strane „tjera“ se izvođača da brine o funkcionalnosti sunčane elektrane kako bi ostvarivao profit od prodaje. Nakon isteka ugovora, sunčane elektrana prelazi u vlasništvo naručitelja. Ovaj model u PVMax projektu koristili su i privatni i javni sektor, a posebice je bio zanimljiv javnom sektoru zbog izbjegavanja zaduživanja. – rekao je naš sugovornik. S obzirom da je REGEA pružala tehničku pomoć svojim klijentima „besplatno“ tj. troškovi djelatnika na projektu su bili pokriveni kroz ELENA program, postavlja se pitanje ima li nastavka PVMax projekta?
– S obzirom da smo kroz projekt PVMax stekli vrijedna znanja u provedbi projekata sunčanih elektrana, Agencija se pozicionirala kao ustanova koju svi klijenti mogu angažirati na komercijalnoj osnovi. Trenutno to i radimo s nekoliko klijenata iz privatnog i javnog sektora. S druge strane, planiramo u budućnosti osigurati „besplatnu“ pomoć za klijente prijavom novih europskih projekata. Upravo smo završili s prijavom jednog sličnog projekta tako da postoji mogućnost da ćemo krajem 2026. godine ponovno biti u stanju nuditi tehničku pomoć i za javni i za privatni sektor, no ovaj puta u suradnji s nekoliko snažnih inženjerskih kuća, s čime ćemo, osim sunčanih elektrana, pokrivati i baterijske sustave pohrane, napredne sustave upravljanja (SCADA), nastupe na tržištima električne energije i uvođenje koncepta dijeljenja energije. – kaže Čavar. A u REGEA-i otkrivaju da projekt PVMax nije samo pomogao u izgradnji sunčanih elektrana, već je i ispunio svoju osnovnu svrhu – potaknuo ovo tržište. To znači da su hrvatske tvrtke, projektanti, izvođači i banke sada bolje pripremljeni za provedbu ovakvih projekata, što je doprinijelo stabilnosti tržišta sunčanih elektrana. Osim toga, dodaje, PVMax je smanjio rizik ulaganja jer je izradio standardiziranu dokumentaciju i provjerene modele financiranja. A što slijedi nakon PVMax projekta?
– REGEA nastavlja s pružanjem stručne podrške u pripremi projekata, prvenstveno za svoje osnivače, ali i za klijente koji su za to zainteresirani u svim prethodno navedenim segmentima. U tom smislu možda je bitno istaknuti intenzivnu uključenost u razvoju nekoliko većih kapitalnih projekata za predstavnike javnog sektora na našem području kroz koje će se izgraditi oko 40 MWp sunčanih elektrana i 50 MWh baterija. Više o ovim projektima nekom drugom prilikom – kažu nam u REGEA-i.
