Pod pokroviteljstvom Gradonačelnika Grada Zagreba, 15. svibnja 2013. u Starogradskoj vijećnici je u sklopu Zagrebačkog energetskog tjedna održana međunarodna konferencija pod nazivom “Zajedno za zelenu, energetski održivu Europu”. Impresivan broj od ukupno dvadeset i tri domaća i inozemna predavača pozdravila je tijekom uvodnog govora dogradonačelnica Grada Zagreba Jelena Pavičić Vukičević koja je pritom istaknula kako velik broj događanja u gradu tijekom energetskog tjedna samo svjedoči o važnosti koja se pridaje sektoru energetike u posljednje vrijeme.
Prvu sekciju predavanja otvorila je članica Europske komisije – Helisene Habart na temu direktiva energetski održivog razvoja Europske unije. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju energetski ciljevi i obveze Unije postat će i naši vlastiti ciljevi. Kako se Hrvatska priprema za ostvarenje tih ciljeva prezentirala je Nada Marđetko Škoro iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. Iskustva Hrvatske u fazi pristupanja EU i izradi strateških dokumenata iz sektora energetike posebno su zanimljiva njenim susjedima koji se nalaze na početku tog ciklusa, istaknula je Ermina Salkičević Dizdarević iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. Sekciju o strateškim planovima i institucionalnim okvirima zaključio je Igor Raguzin, predstavnik Ministarstva gospodarstva predstavljanjem drugog Nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti za razdoblje do kraja 2013. godine.
U nastavku konferencije bilo je mnogo riječi o razvojnim mogućnostima projekata održive energije, primarno putem Strukturnih fondova i programa Europske unije. Stuart Broom iz Europske investicijske banke prezentirao je djelovanje najveće europske razvojne banke i pojačane linije financiranja koje možemo očekivati nakon skorog ulaska u Europsku uniju. O pozitivnim iskustvima korištenja Strukturnih fondova za revitalizaciju zapuštenih gradskih zona moglo se čuti na izlaganju Richarda Hardinga i to na primjeru njegovog rodnog grada Newcastlea. Međutim, nerijetko makroekonomske (ne)prilike znaju stati na put realizaciji kvalitetnih i ambicioznih projekata. Prikazano je to na slučaju projekta REDIBA Provincije Barcelona koja je među prvima iskoristila sredstva europskog programa ELENA. Da Grad Zagreb ne zaostaje mnogo za svojim europskim partnerima svjedočila su dva prezentirana projekta različite tematike: izgradnja suvremenog Kampusa Borongaj i obnova javnih zgrada i modernizacija sustava rasvjete Grada Zagreba. Projekt Zagreb – Energetski Efikasan grad, kojeg je premijerno predstavio pročelnik Ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj g. Marijan Maras, Grad je nedavno započeo s provedbom zajedno s Regionalnom energetskom agencijom Sjeverozapadne Hrvatske. Johannes Elle, direktor GIZ – Otvorenog regionalnog fonda za Jugoistočnu Europu istaknuo je kako važnost mreže glavnih gradova regije Zapadnog Balkana koju je Fond osnovao, posebno dolazi do izražaja tijekom razmjene iskustava i znanja na ovakvim i sličnim projektima.
O mogućnostima financiranja projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u nastavku konferencije govorili su predstavnici brojnih financijskih institucija. Hrvatska banka za obnovu i razvitak pritom ima ključnu ulogu i već dulji niz godina omogućava povoljne uvjete kreditiranja za male i srednje poduzetnike, ali i velike infrastrukturne projekte, rekao je Josip Pavković, voditelj Odjela infrastrukture i zaštite okoliša HBOR-a. Da su i poslovne banke jednako zainteresirane za projekte održive energije pokazala je brojnim primjerima Mirela Budojević, predstavnica vodeće banke u Hrvatskoj – Zagrebačke banke. Bespovratna sredstva ključna su u poticanju interesa javnog sektora za razvojem projekata energetike. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kao najveći izvanproračunski fond već deset godina aktivno financijski podupire županije, gradove i općine u svim fazama razvoja projekata. Nove natječaje FZOEU u 2013. godini predstavila je gđa. Marija Šćulac Domac. Predavanje HEP-ESCO-a na temu ovog specifičnog, ali nedovoljno razvijenog modela financiranja održala je direktorica tvrtke Vlasta Zanki. Gđa Barbara Dolić iz Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija prezentirala je prve rezultate i barijere u provedbi rekonstrukcije objekata javnog sektora ovog novoosnovanog državnog centra.
Mjere kojima bi se postigli europski energetski ciljevi do 2020. godine iznimno su različite i specifične za pojedine zemlje i regije. ICLEI, međunarodno udruženje svjetskih gradova pritom može pomoći kao platforma za razmjenu metodologija i najboljih praksa kojima bi se postigli ciljevi energetski održivih gradova, naglasila je Maryke van Staaden. Energetska neovisnost nije rezervirana samo za gradove, pokazao je to na primjeru otoka Krka, predsjednik udruge Eko Kvarner, g. Vjeran Piršić. U Austriji i Sloveniji model ugovorne prodaje topline postoji već desetljećima. Od 2013. taj, za lokalne šumovlasnike i poduzetnike iznimno uspješan model trebao bi zaživjeti i u Hrvatskoj. Kako, moglo se čuti u prezentaciji Velimira Šegona iz Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske. Ljubomir Majdandžić doajen je hrvatske solarne energije. Kojim smjerom ide tržište otkupa električne energije iz obnovljivih izvora energije i jesmo li na pravom putu, otkrio nam je tijekom svog zanimljivog predavanja. Tonko Ćurko, profesor s Fakulteta strojarstva i brodogradnje zaključio je konferenciju prezentacijom o geotermalnoj energiji, tom dosad malo korištenom obnovljivom izvoru energije.
