Please ensure Javascript is enabled for purposes of website accessibility

Od 100% obnovljive energije do ekomanipulacije: 50 nijansi zelene


Rastuća potražnja za obnovljivim izvorima energije proširuje ponudu na tržištu električne energije. Nažalost, nemaju sva rješenja isti ekološki učinak i to može dovesti u zabludu potrošače. Kako odabrati i koliko su zapravo „zelene“ te zelene tarife?

Mnogi veliki dobavljači energije tradicionalno se usredotočuju na nuklearne ili druge izvore, a obnovljivi izvori predstavljaju samo mali dio poslovanja. Kao i kupovina u supermarketu gdje možete pronaći organsku hranu, ali ona čini samo 10% proizvoda. Neke tvrtke također prodaju energiju dobivenu iz obnovljivih izvora energije, ali to je samo maleni udio njihove ukupne prodaje.

Neki dobavljači, primjerice lokalni proizvođači zelene energije bave se samo obnovljivim izvorima, ali to ni to nema uvijek smisla u pogledu uspješnog poslovanja. A tu su i zadruge koje se bave samo obnovljivim izvorima energije, dijele skup temeljnih vrijednosti sa svojim članovima i s njima dijele svoju dobit. Odličan primjer je Enostra. Najveća talijanska zadruga nastala od zabrinute skupine potrošača. Trenutno broji preko 10000 članova. Proizvodi i opskrbljuje samo obnovljivu energiju, pruža energetske usluge, a dobit se raspodjeljuje na sve članove. Većina ljudi koji biraju zelene tarife nadaju se promicanju energetske tranzicije i poticanju projekata obnovljivih izvora energije. Zelene tarife same po sebi nisu jamstvo niti obveza tvrtke: Trenutno samo znače: ‘Struja koju vam prodajemo je iz obnovljivih izvora’ i ne govore ništa o strategiji tvrtke.

U Europskoj uniji postoje jamstva podrijetla ili GoO certifikati koji se izdaju za svaku proizvedenu jedinicu obnovljive energije kako bi se pružio dokaz o njenim izvorima. Kada generatori proizvode svoju jedinicu energije, knjiže ju u sustav i daju certificirati. Time se omogućuje potrošačima da traže energiju iz određenih izvora.

Europski zeleni plan navodi da bi tvrtke koje iznose “zelene tvrdnje” trebale to i potkrijepiti u odnosu na standardnu ​​metodologiju za procjenu njihovog utjecaja na okoliš.

Europska komisija praksu obmanjujućih zelenih tvrdnji naziva “greenwashing”, a „naša“ riječ za to bi bila ekomanipulacija. Ove prakse štete onim tvrtkama koje ulažu napore da „pozelene“ svoje proizvode i aktivnosti. Prema Međunarodnoj energetskoj agenciji, 2021. je bila još jedna rekordna godina za obnovljive izvore energije. Unatoč ohrabrujućim trendovima, ova razina rasta još uvijek je samo oko polovice potrebne za postizanje neto nulte emisije ugljika do sredine stoljeća. Zadruge su premale i prespore da same pokrenu energetsku tranziiju i veliki igrači će, nadamo se, dobro i savjesno odraditi svoj dio posla. Inicijative poput talijanske Enostre trebale bi biti signal tržištu da se stvari mogu raditi i na „zeleniji“ način.

Izvor: socialres.eu

image_print

Sviđa vam se naš rad?
Slobodno podijelite

REGEA-BIJELI-01

Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske

GLAVNI URED
Andrije Žaje 10
10 000 Zagreb
T +385 1 3098 315
F +385 1 3098 316

URED KARLOVAC
Jurja Haulika 14
47 000 Karlovac
T +385 (0)47 649 450

URED BRAČAK
Bračak 4
49210 Zabok
T +385 (0)49 658 550

KONTAKT ZA MEDIJE
Ivana Belić
ibelic@regea.org
 

OIB/VAT broj: HR93298204867
IBAN:HR8423600001101998301,  Zagrebačka banka d.d.
SWIFT: ZABAHR2X

Pratite nas!

Prijavi se na newsletter

Scroll to Top