Geotermalna energije predstavlja izniman potencijal dekarbonizacije energetskih sustava kao i siguran te održiv izvor opskrbe čistom energijom uz predvidive i stabilne troškove. Iz tih se razloga geotermalna energija smatra prioritetom kako u Republici Hrvatskoj, tako i u cijeloj Europskoj uniji.
Geotermalna energija na području Krapinsko-zagorske županije nedovoljno je poznata i korištena. Iako obnovljiv izvor energije i mogući pokretač održivog razvoja, nije na prihvatljiv način promovirana.
Geotermalni izvori na području Krapinsko-zagorske županije nemaju temperature potrebne za proizvodnju električne energije, ali su kapaciteti i toplina iz tih izvora itekako iskoristivi za grijanje staklenika, bolnica, osnovnih i srednjih škola, vrtića i gospodarskih pogona. Još osamdesetih godina prošlog stoljeća napravljena su istraživanja i u bušotinama se na nekoliko lokacija došlo do vode temperature 65 °C.
Krapinsko-zagorska županija odlučna je povećati učinkovitost korištenja energije i poticati korištenje obnovljivih izvora energije u cilju stvaranja kvalitetnih uvjeta života i rada svojih građana te poticanja gospodarskog razvoja kroz projekt HyPoKraT – Hidrotermalni potencijal Krapinskih Toplica. Projekt je uspješno prijavljen kroz prijavu za Izradu tehničke dokumentacije za korištenje geotermalne energije u okviru programa “Energija i klimatske promjene” koji se financira od strane Islanda, Lihtenštajna i Norveške putem Financijskog mehanizma EGP za razdoblje 2014. – 2021. Nositelj projekta je Krapinsko-zagorska županija, a za operativni menadžment i za provođenje svih aktivnosti zadužena je REGEA. Provedbom projekta Krapinsko -zagorska županija će s općinom Krapinske Toplice uz pomoć i međusobnu bilateralnu suradnju domaćih te norveških stručnjaka, opisati i kvantificirati geotermalni potencijal na području Općine te izraditi projektne prijedloge i drugu dokumentaciju za implementaciju geotermalnog potencijala u svrhu poboljšanja energetske učinkovitosti i povećanja proizvodnje obnovljive energije.
Problematika općine Krapinske Toplice očituje se kroz postojanje geotermalnog potencijala utvrđenog samo studijama u kojima se navodi postojanje geotermalne proizvodne bušotine KRT-1 koja se nažalost ne koristi. Uz navedeno, postoji i nedostatak kvalitetne dokumentacije putem koje bi općina pokrenula istraživačke radnje i započela proces koji bi rezultirao komercijalnim korištenjem geotermalne energije u toplinarske svrhe. Upravo kroz projekt HyPoKraT Županija će izraditi tehničku dokumentaciju i analize koje će prikazati opravdanost investicija u razvoj geotermalnih projekata za energetske potrebe na području općine Krapinske Toplice. Nadalje, izrađena dokumentacija omogućit će procjenu investicije u tehničku opremu i implementaciju geotermalne energije na postojeće sustave za grijanje. Također, analizirati će se i cjelokupni pozitivni i negativni aspekti provođenja geotermalnog projekta u organizacijskom, financijskom, društvenom, gospodarskom i ekološkom smislu, koji će imati ključnu ulogu u procesu donošenja odluke pri pokretanju, realizaciji te investiciji i uspješnosti provedbe infrastrukturnih radova u svrhu eksploatacije geotermalne vode u toplinarske potrebe javnih zgrada i stambenih objekata na području općine.
Temperatura površinskih izvora iznosi 39 – 41°C pri protoku od 81,6 l/s, dok temperatura bušotine KRT-1 iznosi 56 – 60°C sa protokom hidrotermalnog fluida do 30 l/s. S obzirom na već pozitivna iskustva iskorištavanja geotermalne vode za potrebe Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju i vodenog parka Aqua Vive, Županija, u čijem je vlasništvu Bolnica, zajedno s Općinom želi istražiti i definirati sav geotermalni potencijal za toplinarske i agrotermalne svrhe. Uz primjenu geotermalne energije u zgradarstvu, Županija želi koristiti geotermalnu energiju i za potrebe grijanja, poljoprivredne industrije za stakleničku proizvodnju voća i povrća na području općine Krapinske Toplice.
Na temelju izračunatih termodinamičkih rezultata korištenja bušotine KRT-1, moguća je izgradnja toplinske stanice snage 4081 kW kojom bi se ostvarila mogućnost grijanja cca 58.301 m2 prostora. S ekološkog aspekta, upotreba geotermalne energije povoljnija je u odnosu na korištenje plina. Ako uzmemo u obzir da geotermalna energija emitira 23 grama po kWh CO2, dok prirodni plin emitira 220 g/kWh CO2, usporedbom se dolazi do omjera 1:9,565 u korist geotermalne energije pri emitiranju CO2.
Revitalizacijom bušotine i proizvodnjom geotermalnog fluida mogli bi se povećati kapaciteti toplinske energije na području Krapinskih Toplica za buduće potencijalne potrošače. Korištenjem geotermalne energije u toplinarske svrhe eliminira se plinska komponenta. Na području Krapinskih Toplica geotermalnom proizvodnjom bušotine KRT-1 ostvarila bi se ušteda kupnje plina za potrebe grijanja u iznosu od 4.152.667,00 kuna na godišnjoj razini (sezoni grijanja). Geotermalni potencijal mogao bi se iskoristiti i u agrotermalne svrhe grijanjem 12 staklenika, sveukupne površine 12.000 m2.
Izrađena studijska i tehnička dokumentacija u sklopu projekta postati će podloga za pokretanje daljnjih istraživačkih radnji propisanih Zakonom o ugljikovodicima za pridobivanje prava za istraživački prostor. Nakon završetka svih obveza istražne faze investitor može zatražiti eksploatacijsku dozvolu, a koja je baza za izgradnju toplinarskih postrojenja i konačno korištenje geotermalne energije.
Prirodne izvore energije potrebno je koristiti na pametan i održiv način, jer energetska tranzicija jedini je ispravan put kojem može ići bilo koja naša županija, a odgovornost je na svima nama.
Autor članka: Martina Krizmanić Pećnik, mag.oec, REGEA, voditeljica projekta
