Please ensure Javascript is enabled for purposes of website accessibility

Zgrade kao važan ključ energetske transformacije društva


Zgrade su odgovorne za otprilike 40% potrošnje energije i više od polovice potrošnje prirodnog plina u EU (prvenstveno kroz energiju koja se troši na grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode) te za 36% emisija stakleničkih plinova koje se vežu na potrošnju te energije. Taj podatak dovoljno govori o važnosti i ulozi zgrada u energetskoj tranziciji i dostizanju klimatske neutralnosti. A koliko su zgrade zapravo bitne ljudima govori podatak da otprilike 90% svog života ljudi provedu u zgradama – u njima se rađaju, odrastaju, uče, rade, druže se, zovu ih svojim domom.

Jasna je stoga ambicija Europske komisije vezana za obnovu i gradnju novih zgrada, koja se jasno i očituje u konstantom dizanju standarda i traženih performansi za obnovu postojećih zgrada i gradnju novih. Cilj je povećati stopu obnove zgrada (sa trenutno prosječnih 1% na 3%) te za nove zgrade prijeći sa trenutno važećeg nZEB (nearly zero energy building – zgrade gotovo nulte energije) standarda na ZEB (zero emission building– zgrada s nultom emisijom). Ključna tema prilikom projektiranja treba biti tema održivosti te sagledavanje emisija i troškova u cjeloživotnom ciklusu zgrade, korištenja prirodnih, razgradivih materijala sa malim ugljičnim otiskom. Zgrade trebaju biti klimatski otporne i energetski učinkovite s niskom potrošnjom energije koja se podmiruje iz obnovljivih izvora na samoj lokaciji zgrade, te po mogućnosti i umrežene, dio šire energetske mreže, dijeleći energiju unutar svog susjedstva. One su bitne i kao temelj odnosno platforma za energetske zajednice – model uključivanja svih građana u investiranje i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

Krajem 2023. usvojena je i revizija Direktive o energetskim svojstvima zgrada, koja će zgrade s nultom emisijom učiniti novim standardom za gradnju novih zgrada. Prema njoj, sve nove stambene i nestambene zgrade moraju imati još bolja energetska svojstava i nulte emisije fosilnih goriva na lokaciji zgrade ili biti priključene na učinkovite centralizirane sustave daljinskog grijanja, od 1. siječnja 2028. za zgrade u javnom vlasništvu i od 1. siječnja 2030. za sve ostale nove zgrade, uz mogućnost posebnih izuzeća. Države članice također će morati osigurati da su nove zgrade spremne za solarnu energiju, što znači da moraju biti prikladne za krovne fotonaponske ili solarne toplinske instalacije. Ugradnja solarnih instalacija postat će norma za nove zgrade. Za postojeće javne i nestambene zgrade solarnu energiju trebat će postupno instalirati, počevši od 2027. godine, tamo gdje je to tehnički, ekonomski i funkcionalno izvedivo. Takve će odredbe stupiti na snagu u različitim vremenskim trenucima, ovisno o vrsti i veličini zgrade. Direktivu će u nacionalno zakonodavstvo transponirati nadležno Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

REGEA provodi aktivnosti i projekte vezane za zgrade; za naše županije osnivače, gradove, općine i ostale klijente vodimo baze podataka za sustavno upravljanje energijom (ISGE, SMIV), sudjelujemo u pripremi, vođenju te upravljamo projektima obnove i građenja zgrada. Kroz navedene aktivnosti radimo tehničko, financijsko i pravno savjetovanje te vršimo kontrolu tokom cijelog procesa. U 2023. bilježimo završetke, realizacije mnogih od tih projekata, pripremu novih projektnih zadataka, izradu projektne dokumentacije, dobivanje odluka o sufinanciranju i korištenju EU sredstava iz NPOO, kao i samo izvođenje radova u Karlovačkoj županiji, Krapinsko-zagorskoj županiji, Zagrebačkoj županiji i Gradu Zagrebu te mnogim općinama i gradovima unutar njih. U ovom trenutku uključeni smo na aktivnosti pripreme, vođenja projekata ili nadzora na više od 100 zgrada, čiji projekti su u različitim etapama realizacije.

Bogato iskustvo u vođenju projekata ugradili smo u REGEA Smjernice gradnje/obnove zgrada prema značajkama Europskog zelenog plana (Green Deal projektne smjernice) za izradu projektno-tehničke dokumentacije. Smjernice koje konstantno ažuriramo u skladu s EU regulativom, služe kako bi podigli standarde i ustrajali na većoj kvaliteti u projektiranju i izvođenju, stoga ih ugrađujemo u projektne zadatke. U suradnji sa domaćim i europskim partnerima provodimo mnogobrojne transnacionalne projekte financirane iz EU programa i sredstava. Pomoću njih nastojimo ukloniti postojeće barijere na svim razinama, olakšati i  pospješiti procese u građevinskom sektoru, kako bi ih učinili efikasnijima, te pritom povezati sve potrebne dionike i ostvariti potrebne sinergije. U 2023. nastavljen je rad na projektima CrossCert i SRI-ENACT koji tematiziraju novu generaciju energetskih certifikata za zgrade i indikatore spremnosti zgrada za prihvat pametnih tehnologija a započeti su novi projekti MESTRI-CE i CROSS koji tematiziraju baze i podatke o zgradama, sustave upravljanja, standarde obnove i gradnje te financijske modele i pripremu investicija obnove zgrada te INHERIT posvećen zgradama sa statusom kulturnog dobra te naprednim rješenjima za njihovu revitalizaciju i obnovu.

Naš imperativ i cilj uvijek su, pa tako i u očito još ambicioznijoj novoj 2024., konkretni provedbeni projekti s ciljem stvarne transformacije zgrada u održive, klimatski otporne i energetski učinkovite te u one koje same proizvode potrebnu energiju iz obnovljivih izvora, doprinoseći time dostizanju klimatske neutralnosti i poboljšanju kvalitete života u mjestima u kojima živimo.

 

Marko Zlonoga dipl. ing. ahr.

Voditelj odjela – Zgrade

 

image_print

Sviđa vam se naš rad?
Slobodno podijelite

Scroll to Top