Mnogi će se pitati, čitajući naslov ovog članka, što li će pročitati. Nije ovo ni bajka ni basna, već ono što naša Agencija uspješno radi, a to su upravo međunarodni projekti, oni koji će ostaviti neizbrisiv trag na energetskom tlu Republike Hrvatske, oni koji će barem malo probuditi našu uspavanu ljepoticu – zvanu energetska politika. Uvijek slušamo iste priče, Hrvatska ima potencijal za obnovljive izvore energije, zašto mi onda taj potencijal ne koristimo? Zašto godinama samo slušamo, a po tome ne radimo ništa… Znate što ću Vam reći? Mi volimo slušati, ali još više volimo raditi i konkretno provoditi projekte u praksi, ne samo na papiru. REGEA upravo projektima Europske unije želi pridonijeti razvoju inovativnih koncepata financiranja energetskih projekata i pružiti dodatnu potporu u njihovom razvoju i provedbi na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.
Energetski je najintenzivniji sektor Europske Unije, na koji otpada oko 50 % potrošnje finalne energije, grijanje i hlađenje. S druge strane, iako postoji više od 7.000 centraliziranih toplinskih sustava u Europi, ovi sustavi pokrivaju samo 13 % europskih toplinskih potreba. Ovaj podatak pokazuje njihovu izrazito neravnomjernu distribuciju i značajne potencijale za širenje. Europska komisija nedavno je prepoznala važnost ovog problema te predstavila prvu strategiju za grijanje i hlađenje u kojoj naglašava iznimnu važnost korištenja centraliziranih toplinskih sustava, upravo u svrhu uštede primarne energije i smanjivanja utjecaja na okoliš. Kako bi se spomenute uštede mogle postići u što većem stupnju, potrebno je implementirati obnovljive izvore energije. Republika Hrvatska predstavlja jednu od zemalja s najvećim udjelom šuma i šumskih površina u ukupnoj kopnenoj površini u Europskoj uniji te taj udio iznosi oko 47 %. Usprkos tome, u Hrvatskoj je iskorištavanje šumske odnosno drvne biomase za proizvodnju toplinske energije u sustavima područnog grijanja i manjim kotlovnicama na niskom stupnju. Najveći dio biomase kao energenta za grijanje, u prvom redu ogrjevnog drva, koristi se u kućanstvima u ruralnim dijelovima Hrvatske pretežno u starim i neučinkovitim pećima. Energetsko iskorištavanje biomase donosi niz dobrobiti odnosno širu društvenu korist od same proizvodnje energije te ima za posljedicu široki spektar različitih društvenih i gospodarskih pozitivnih posljedica, posebno u razvoju izoliranih i ruralnih područja. Kao posebno važno može se istaknuti zapošljavanje (otvaranje novih i zadržavanje postojećih radnih mjesta), porast lokalne i regionalne gospodarske aktivnosti, ostvarivanje dodatnog prihoda u poljoprivredi, šumarstvu i drvnoj industriji prodajom biomase – goriva. Uz to, uspostavljaju se novčani tokovi u lokalnoj zajednici (investicije–zarade–porezi) umjesto odljeva sredstava zbog kupovine fosilnih goriva. Utjecaj na zapošljavanje te ostali navedeni socijalno–gospodarski aspekti predstavljaju najveću prednost primjene biomase u odnosu na ostale energente. Razvijene države Europske unije i svijeta svjesne su ovih pozitivnih učinaka i stoga u znatnoj mjeri pomažu projekte primjene energije biomase. Trenutno oko 14 % proizvedene toplinske energije u Hrvatskoj dolazi iz centraliziranih toplinskih sustava, no najčešće se kao energent koristi prirodni plin, uz zanemarivi udio obnovljivih izvora. Postojeći centralni toplinski sustavi, zbog njihove prosječne starosti i lošeg stanja zgrada, skupa su opcija grijanja. Sad se sigurno pitate zašto je tako? Zato što je Hrvatska na početku, uvijek samo na početku. A zašto? Zato što što nemamo jasnu viziju i energetsku strategiju, a najveća je prepreka izgradnji većeg broja sustava područnog grijanja i toplana na biomasu u manjim naseljima nedostatak prikladnih poticajnih financijskih mehanizama. Postojeći poticaji za iskorištavanje obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj odnose se u prvom redu na poticanje proizvodnje električne energije te proizvodnje biogoriva. Poticaji za proizvodnju toplinske energije odnose se isključivo na proizvodnju toplinske energije u kogeneracijskim postrojenjima, odnosno uz istovremenu proizvodnju električne energije. Za sustave područnog grijanja te zasebne toplane koje koriste obnovljive izvore energije nisu predviđeni poticaji.
Iz svega navedenog, budućnost energetike je komunalna energetika – proizvodnja energije tamo gdje se i troši. Zbog toga, ali i kako bi se uspješno obuzdale klimatske promjene, potrebno je mijenjati i način života, potičući lokalne zajednice da većinu svoje energije koriste i proizvode iz lokalnih izvora – obnovljivih izvora energije, u prvom redu biomase. Krajnji je cilj svih nastojanja u primjeni obnovljivih izvora energije energetska neovisnost pojedinih objekata, lokalne zajednice te ukupnog društva.
Uvidjevši potencijale (čitati: ne na papiru, nego u stvarnosti) koje Hrvatska ima za razvoj takvih projekata, kao i činjenicu da razvojem bioenergetskih naselja dolazi i do sprečavanja sveprisutne deruralizacije hrvatskih sela, Agencija se odlučila uključiti u provedbu projekta BioVill, trogodišnjeg projekta koji se provodi uz potporu Europske unije u okviru programa Obzor 2020 (Horizon 2020). Projekt BioVill, vrijedan 1,998.917,50 eura, usmjeren je na promociju i poticanje energetski samoodrživih naselja prateći iskustva i primjere dobre prakse iz Njemačke i Austrije, svojevrsnih predvodnika u osnivanju energetskih naselja.
U Hrvatskoj je Upravni odbor Projekta kao pilot‑projekte odabrao dvije općine.Perušić i Lekenik postat će prosperitetna bioenergetska naselja budućnosti. Osnovni koncept projekta zasniva se na izgradnji toplovoda i pripadajućih toplinskih podstanica za priključenje potrošača, a toplinska bi se energija proizvodila u postrojenjima (kotao/kogeneracija) na biomasu. Procijenjena vrijednost projekata za oba naselja iznosi oko 13 milijuna eura. Uz osnovni koncept, aktivnosti su na projektu, uz klasične tehno-ekonomske analize i studije, uključivale i mjere koje za cilj imaju poticanje interesa općina i njihovih građana za razvoj obnovljivih izvora energije i jačanje kapaciteta za razradu projekata te daljnju prijavu na natječaje fondova EU-a.
Podsjetimo se da je projekt počeo u ožujku 2016. godine i da polako ulazi u završnu fazu. U formalnom je smislu to završnica jednog projekta, ali u realnom tek početak jedne lijepe priče koja će se predstaviti na zajedničkoj konferenciji EU Obzor2020 projekata BioVill i CoolHeating. Projekti BioVill i CoolHeating usko su vezani uz područje centraliziranih toplinskih sustava. Projekt CoolHeating koji provode kolege sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje bavi se malim održivim i modularnim centraliziranim toplinskim i rashladnim sustavima za manje gradove i općine. REGEA će u suradnji s Fakultetom strojarstva i brodogradnje udružiti snage, predstaviti postignuća projekata koji se bave poticanjem, promoviranjem i uspostavljanjem energetski samoodrživih naselja pomoću modularnih centraliziranih toplinskih i rashladnih sustava, a čiji je glavni cilj potaknuti dionike, kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini, da djeluju energetski održivo.
Dragi čitatelju, draga čitateljice, pridružite nam se 24. listopada 2018. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu u Velikoj vijećnica južne zgrade na promociji projekata održivog razvoja i podržite svojim aktivnim sudjelovanjem ovo događanje! Saznajte iz prve ruke konkretna tehnička i edukativna rješenja projekata o uspostavi bioenergetskih naselja, koja danas predstavljaju stvarnost, ne znanstvenu fikciju, te koja su uvjet našeg opstanka i nezamjenjivi resurs dugoročne energetske politike Republike Hrvatske.
PRIJAVE ZA KONFERENCIJU SU OTVORENE, A KONFERENCIJA I RUČAK SU BESPLATNI ZA SVE SUDIONIKE! Više o samoj konferenciji te kako se prijaviti možete naći na het.hr
Autorica: Martina Krizmanić
