Please ensure Javascript is enabled for purposes of website accessibility

Završetak? – NE! … Ovo je tek početak jedne lijepe obnovljive priče


Mnogi će se pitati, čitajući naslov ovog članka, što li će pročitati. Nije ovo ni bajka ni basna, već ono što naša Agencija uspješno radi, a to su upravo međunarodni projekti, oni koji će ostaviti neizbrisiv trag na energetskom tlu Republike Hrvatske, oni koji će barem malo probuditi našu uspavanu ljepoticu – zvanu energetska politika. Uvijek slušamo iste priče, Hrvatska ima potencijal za obnovljive izvore energije, zašto mi onda taj potencijal ne koristimo? Zašto godinama samo slušamo, a po tome ne radimo ništa… Znate što ću Vam reći? Mi volimo slušati, ali još više volimo raditi i konkretno provoditi projekte u praksi, ne samo na papiru. REGEA upravo projektima Europske unije želi pridonijeti razvoju inovativnih koncepata financiranja energetskih projekata i pružiti dodatnu potporu u njihovom razvoju i provedbi na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Energetski je najintenzivniji sektor Europske Unije, na koji otpada oko 50 % potrošnje finalne energije, grijanje i hlađenje. S druge strane, iako postoji više od 7.000 centraliziranih toplinskih sustava u Europi, ovi sustavi pokrivaju samo 13 % europskih toplinskih potreba. Ovaj podatak pokazuje njihovu izrazito neravnomjernu distribuciju i značajne potencijale za širenje. Europska komisija nedavno je prepoznala važnost ovog problema te predstavila prvu strategiju za grijanje i hlađenje u kojoj naglašava iznimnu važnost korištenja centraliziranih toplinskih sustava, upravo u svrhu uštede primarne energije i smanjivanja utjecaja na okoliš. Kako bi se spomenute uštede mogle postići u što većem stupnju, potrebno je implementirati obnovljive izvore energije. Republika Hrvatska predstavlja jednu od zemalja s najvećim udjelom šuma i šumskih površina u ukupnoj kopnenoj površini u Europskoj uniji te taj udio iznosi oko 47 %. Usprkos tome, u Hrvatskoj je iskorištavanje šumske odnosno drvne biomase za proizvodnju toplinske energije u sustavima područnog grijanja i manjim kotlovnicama na niskom stupnju. Najveći dio biomase kao energenta za grijanje, u prvom redu ogrjevnog drva, koristi se u kućanstvima u ruralnim dijelovima Hrvatske pretežno u starim i neučinkovitim pećima. Energetsko iskorištavanje biomase donosi niz dobrobiti odnosno širu društvenu korist od same proizvodnje energije te ima za posljedicu široki spektar različitih društvenih i gospodarskih pozitivnih posljedica, posebno u razvoju izoliranih i ruralnih područja. Kao posebno važno može se istaknuti zapošljavanje (otvaranje novih i zadržavanje postojećih radnih mjesta), porast lokalne i regionalne gospodarske aktivnosti, ostvarivanje dodatnog prihoda u poljoprivredi, šumarstvu i drvnoj industriji prodajom biomase – goriva. Uz to, uspostavljaju se novčani tokovi u lokalnoj zajednici (investicije–zarade–porezi) umjesto odljeva sredstava zbog kupovine fosilnih goriva. Utjecaj na zapošljavanje te ostali navedeni socijalno–gospodarski aspekti predstavljaju najveću prednost primjene biomase u odnosu na ostale energente. Razvijene države Europske unije i svijeta svjesne su ovih pozitivnih učinaka i stoga u znatnoj mjeri pomažu projekte primjene energije biomase. Trenutno oko 14 % proizvedene toplinske energije u Hrvatskoj dolazi iz centraliziranih toplinskih sustava, no najčešće se kao energent koristi prirodni plin, uz zanemarivi udio obnovljivih izvora. Postojeći centralni toplinski sustavi, zbog njihove prosječne starosti i lošeg stanja zgrada, skupa su opcija grijanja. Sad se sigurno pitate zašto je tako? Zato što je Hrvatska na početku, uvijek samo na početku. A zašto? Zato što što nemamo jasnu viziju i energetsku strategiju, a najveća je prepreka izgradnji većeg broja sustava područnog grijanja i toplana na biomasu u manjim naseljima nedostatak prikladnih poticajnih financijskih mehanizama. Postojeći poticaji za iskorištavanje obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj odnose se u prvom redu na poticanje proizvodnje električne energije te proizvodnje biogoriva. Poticaji za proizvodnju toplinske energije odnose se isključivo na proizvodnju toplinske energije u kogeneracijskim postrojenjima, odnosno uz istovremenu proizvodnju električne energije. Za sustave područnog grijanja te zasebne toplane koje koriste obnovljive izvore energije nisu predviđeni poticaji.

Iz svega navedenog, budućnost energetike je komunalna energetika – proizvodnja energije tamo gdje se i troši. Zbog toga, ali i kako bi se uspješno obuzdale klimatske promjene, potrebno je mijenjati i način života, potičući lokalne zajednice da većinu svoje energije koriste i proizvode iz lokalnih izvora – obnovljivih izvora energije, u prvom redu biomase. Krajnji je cilj svih nastojanja u primjeni obnovljivih izvora energije energetska neovisnost pojedinih objekata, lokalne zajednice te ukupnog društva.

Uvidjevši potencijale (čitati: ne na papiru, nego u stvarnosti) koje Hrvatska ima za razvoj takvih projekata, kao i činjenicu da razvojem bioenergetskih naselja dolazi i do sprečavanja sveprisutne deruralizacije hrvatskih sela, Agencija se odlučila uključiti u provedbu projekta BioVill, trogodišnjeg projekta koji se provodi uz potporu Europske unije u okviru programa Obzor 2020 (Horizon 2020). Projekt BioVill, vrijedan 1,998.917,50 eura, usmjeren je na promociju i poticanje energetski samoodrživih naselja prateći iskustva i primjere dobre prakse iz Njemačke i Austrije, svojevrsnih predvodnika u osnivanju energetskih naselja.

U Hrvatskoj je Upravni odbor Projekta kao pilot‑projekte odabrao dvije općine Perušić i Lekenik postat će prosperitetna bioenergetska naselja budućnosti. Osnovni koncept projekta zasniva se na izgradnji toplovoda i pripadajućih toplinskih podstanica za priključenje potrošača, a toplinska bi se energija proizvodila u postrojenjima (kotao/kogeneracija) na biomasu. Procijenjena vrijednost projekata za oba naselja iznosi oko 13 milijuna eura. Uz osnovni koncept, aktivnosti su na projektu, uz klasične tehno-ekonomske analize i studije, uključivale i mjere koje za cilj imaju poticanje interesa općina i njihovih građana za razvoj obnovljivih izvora energije i jačanje kapaciteta za razradu projekata te daljnju prijavu na natječaje fondova EU-a.

Podsjetimo se da je projekt počeo u ožujku 2016. godine i da polako ulazi u završnu fazu. U formalnom je smislu to završnica jednog projekta, ali u realnom tek početak jedne lijepe priče koja koja se je predstavila 24. listopada na zajedničkoj konferenciji EU Obzor2020 projekata BioVill i CoolHeating na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Projekti BioVill i CoolHeating usko su vezani uz područje centraliziranih toplinskih sustava. Projekt CoolHeating koji provode kolege sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje bavi se malim održivim i modularnim centraliziranim toplinskim i rashladnim sustavima za manje gradove i općine. REGEA je u suradnji s Fakultetom strojarstva i brodogradnje udružila snage, predstavila postignuća i rezultate  projekata koji se bave poticanjem, promoviranjem i uspostavljanjem energetski samoodrživih naselja pomoću modularnih centraliziranih toplinskih i rashladnih sustava, a čiji je glavni cilj bio potaknuti dionike, kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini, da djeluju energetski održivo. Na konferenciji je zaključeno da bioenergetski projekti moraju biti od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku i jedini put koji vodi prema svjetlijoj i ugodnijoj budućnosti te su jedini izlaz iz današnjeg neodrživog svijeta koji se oslanja na fosilna goriva Ovim putem zahvaljujemo svim gostima, učesnicima, pozvanim predavačima, stručnjacima koji su sa svojim prisustvom uveličali i doprinijeli na važnosti završne konferencije projekata BioVill I CoolHeating.

Dragi čitateljice i dragi čitatelju VELIKO FINALE tek slijedi – projekti BioVill i CoolHeating održat će svoju završnu konferenciju u Bruxellesu. Predstavljanje rezultata, umrežavanje i nove ideje čekaju vas 28.11.2018.

PRIJAVE ZA KONFERENCIJU SU OTVORENE, A KONFERENCIJA I RUČAK SU BESPLATNI ZA SVE SUDIONIKE!

Prijaviti se možete OVDJE:

image_print

Sviđa vam se naš rad?
Slobodno podijelite

REGEA-BIJELI-01

Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske

GLAVNI URED
Andrije Žaje 10
10 000 Zagreb
T +385 1 3098 315
F +385 1 3098 316

URED KARLOVAC
Jurja Haulika 14
47 000 Karlovac
T +385 (0)47 649 450

URED BRAČAK
Bračak 4
49210 Zabok
T +385 (0)49 658 550

KONTAKT ZA MEDIJE
Ivana Belić
ibelic@regea.org
 

OIB/VAT broj: HR93298204867
IBAN:HR8423600001101998301,  Zagrebačka banka d.d.
SWIFT: ZABAHR2X

Pratite nas!

Prijavi se na newsletter

Scroll to Top