Prema preliminarnim podacima, svijet je upravo imao najtopliji tjedan u povijesti (prvi tjedan srpnja). Imali smo najtopliji lipanj dosad, a prošli tjedan zabilježen je kao najtopliji u povijesti s do sada neviđenom temperaturom površine mora i rekordno niskom površinom antarktičkog ledenog pokrova.

Rekordno visoke temperature na kopnu i u oceanu potencijalno imaju razorne posljedice na ekosustave i okoliš. One ističu duboke promjene koje se događaju u Zemljinom sustavu kao rezultat klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.

Iznimna toplina u lipnju i početkom srpnja dogodila se nastankom i razvojem El Niña, za koji se očekuje da će dodatno potaknuti toplinu i na kopnu i u oceanima te dovesti do ekstremnijih temperatura i morskih toplinskih valova , rekao je Prof. Christopher Hewitt, direktor WMO-a za klimatske usluge.

Nalazimo se na neistraženom području i možemo očekivati da će padati više rekorda kako se El Niño bude dalje razvijao, a ti će se utjecaji proširiti na 2024. , rekao je. Ovo su zabrinjavajuće vijesti za planet , rekao je.

Prema privremenim analizama temeljenim na podacima reanalize iz Japana pod nazivom JRA-3Q, prosječna globalna temperatura 7. srpnja iznosila je 17.24 stupnjeva Celzijusa. To je 0.3°C više od prethodnog rekorda od 16.94 °C zabilježenog 16. kolovoza 2016. – godine jakog El Niño fenomena.

Japanski podaci reanalize dostupni su WMO-u i još nisu potvrđeni. No, oni su u skladu s preliminarnim podacima iz Copernicus ECMWF ERA5 skupa podataka.

Usporedbe dnevnih globalnih prosječnih temperatura obično su dostupne samo kombiniranjem satelitskih promatranja i slično, sa simulacijama računalnih modela u sklop skupa podataka nazvanih reanalize. WMO koristi kombinaciju skupova podataka reanalize s globalnim promatranjima s kopnenih stanica i brodova za svoje izvješće o stanju klime i procjeni globalnih temperatura.

Prema različitim skupovima podataka naših partnera iz različitih dijelova svijeta, prvi tjedan srpnja postavio je novi rekord u pogledu dnevnih temperatura,  rekao je dr. Omar Baddour, voditelj praćenja klimatskih promjena WMO-a. WMO i šira znanstvena zajednica pomno prate ove dramatične promjene u različitim komponentama klimatskog sustava i temperaturama površine mora , rekao je na brifingu za medije.

Najtopliji lipanj

Izvješće Službe za klimatske promjene Copernicus Europske unije – koja blisko surađuje sa Svjetskom meteorološkom organizacijom – pokazalo je da je lipanj 2023. bio nešto više od 0,5 °C iznad prosjeka 1991.-2020., čime je srušen prethodni rekord iz lipnja 2019.

Prema Copernicusu, rekordno visoke temperature u lipnju zabilježene su diljem sjeverozapadne Europe. Dio Kanade, Sjedinjenih Američkih Država, Meksika, Azije i istočne Australije bio je značajno topliji od uobičajenog.

Lipanj nije bio najtopliji svugdje, zapravo je bio hladniji od prosjeka na nekoliko mjesta, uključujući zapadnu Australiju, zapadne Sjedinjene Američke Države i zapadnu Rusiju.

Izvješće Službe za klimatske promjene Copernicus, koje provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze, ističe da su temperature površine mora sjevernog Atlantika nevjerojatno visoke.

Globalne temperature površine mora bile su rekordno visoke za ovo doba godine i u svibnju i u lipnju. To dolazi s određenom cijenom. Utjecat će na distribuciju ribarstva i općenito cirkulaciju oceana, s posljedičnim učincima na klimu. Ne radi se samo o površinskoj temperaturi, već se cijeli ocean zagrijava i apsorbira energiju koja će ostati tamo stotinama godina. Alarmi za uzbunu posebno glasno zvone zbog visokih temperatura površine mora u sjevernom Atlantiku.

Temperature u sjevernom Atlantiku su do sada neviđene i izazivaju veliku zabrinutost. Temperature su puno više od onoga što su modeli predvidjeli, rekao je dr. Michael Sparrow, voditelj Svjetskog odjela za istraživanje klime WMO-a. Ovo će utjecati na ekosustave i ribarstvo te na naše vrijeme, dodao je.

Sjeverni Atlantik je jedan od ključnih pokretača ekstremnih vremenskih uvjeta. Zagrijavanjem Atlantika sve je veća vjerojatnost nastanka uragana i tropskih ciklona. Temperatura površine mora sjevernog Atlantika povezana je s obilnom kišom ili sušom u zapadnoj Africi, rekao je dr. Baddour.

Prema mjesečnom izvješću o klimatskim promjenama Copernicus, u lipnju su zabilježeni iznimni toplinski valovi oko Irske, Ujedinjenog Kraljevstva i u Baltičkom moru.

Prema procjeni Službe za klimatske promjene Copernicus, toplina u sjevernom Atlantiku uzrokovana je kombinacijom kratkoročnih anomalija cirkulacije u atmosferi i dugoročnih promjena u oceanu. Ne vjeruje se da je povezana s El Niñom, koji se tek počinje razvijati u tropskom Pacifiku i očekuje se da će utjecati na temperature kasnije ove godine i tijekom 2024. godine.

Morski led

Antarktički morski led dosegao je najniži nivo u lipnju od početka satelitskih pomatranja, točnije 17% ispod prosjeka, čime je značajno oboren prethodni lipanjski rekord.

Tijekom cijelog mjeseca, dnevna količina antarktičkog leda ostala je na vrlo niskim vrijednostima za to doba godine.

Došlo je do gubitka otprilike 2,6 milijuna četvornih kilometara antarktičkog leda u usporedbi s dugoročnim prosjekom satelitske ere i gotovo 1,2 milijuna kilometara kvadratnih u odnosu na prethodni rekord iz 2022. godine.

To je doista dramatično smanjenje površine leda na Antarktici, rekao je dr. Baddour.

Površina leda na Arktičkom moru bila je nešto ispod prosjeka, ali znatno iznad lipanjskih vrijednosti u proteklih osam godina.

Istaknuto

Prema Službi za klimatske promjene Copernicus, lipanj 2023. bio je sušniji od prosjeka u većem dijelu Sjeverne Amerike, uvjeti koji su pogodovali i održavali ozbiljne šumske požare. Sušnije je bilo i u Rusiji, na Rogu Afrike, većem dijelu južne Afrike, Južnoj Americi i regijama Australije.

Na većem dijelu južne Europe, zapadnom Islandu i sjeverozapadnoj Rusiji bilo je više oborina od prosjeka, što je dovelo do poplava.

Uvjeti sušniji od prosjeka zahvatili su i veliki pojas od zapada prema istoku koji se proteže preko središnje i istočne Europe te Skandinavije, kao i zapadnu obalu Crnog mora.

Izvantropske regije s obilnijim oborinama od prosjeka uključivale su zapadnu Sjevernu Ameriku, regije jugozapadne Azije, Japan, Južnu Afriku, Brazil, Čile, Novi Zeland i veliko područje Australije; Japan i Pakistan su pogođeni tajfunom Mawar, odnosno ciklonom Biparjoy.

Hrvatska

Globalni trendovi vidljivi su i u Hrvatskoj, a očituju se u vrlo visokim temperaturama u većem dijelu zemlje te u lokalno snažnim nevremenima. Jučer, 17.7. zabilježene su najviše dnevne temperature zraka, a u većem dijelu Hrvatske izostalo je i noćno ohlađivanje. To je rezultiralo rekordnom potrošnjom električne energije, koja se velikim dijelom koristila za hlađenje. Nevremena praćena tučom i snažnim vjetrovima, vrlo velikim količinama oborine u kratkom vremenskom razdoblju uzrokovala su vrlo velike štete na građevinama i ponajprije u poljoprivredi u sjevernim i zapadnim dijelovima zemlje te u Slavoniji. Vremenski ekstremi, uzrokovani globalnim klimatskim promjenama biti će sve češći i preostaje nam samo da jačamo otpornost društva u cjelini i prilagođavamo se novim situacijama.