Europska komisija izašla s prvim prijedlogom Višegodišnjeg proračunskog okvira za razdoblje 2021 – 2027.

Datum 2. svibnja 2018. bio je posebno važan za Europsku uniju jer je toga dana Europska komisija izašla s prvim prijedlogom Višegodišnjeg proračunskog okvira za razdoblje 2021-2027., a koji je izrađen u svjetlu povlačenja Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije. Europska komisija predložila je dugoročni proračun u iznosu od 1135 milijardi eura, što predstavlja 1,11 posto bruto nacionalnog dohotka 27 država članica EU, kao i uključivanje Europskog razvojnog fonda u proračun Unije.

Prijedlog proračuna odražava nove političke prioritete, potrebe za odlučnijom migracijskom politikom te povećanom fleksibilnosti proračuna. Financijske alokacije predviđene u samom višegodišnjem financijskom okviru su veće u odnosu na sadašnje proračunsko razdoblje (2014.-2020.), ali s pet posto manjim iznosima predviđenim za kohezijsku politiku i poljoprivredu. Pri tome su energetika i prilagodba klimatskim promjenama prepoznati kao jedni od prioriteta Unije čemu svjedoči porast financijske alokacije na 320 milijardi eura, što je povećanje od 114 milijardi u odnosu na trenutno razdoblje.

U tom kontekstu, FEDARENE – Europsko udruženje regija i energetskih agencija za energiju i okoliš je nedavno objavilo i svoje preporuke za financijsko razdoblje 2020 – 2030. Kako se proračun EU upravo raspravlja, ovo je odličan trenutak da lokalne i regionalne razine vlasti i upravljanja pruže rješenja i svoje viđenje proračunskih izazova. Trenutni pregovori o proračunu EU mogli bi odrediti novi zamah za vodstvo EU u rješavanju klimatskih promjena i provedbi energetske tranzicije. To u prvom redu znači da države članice, regije, općine i građani rade zajedno. Osnovne poruke iz FEDARENE su:

1. Energetska tranzicija je pokretač Europske kohezije. Energetska tranzicija nije nešto što treba dovoditi u pitanje i na što se treba gledati kao na trošak budžeta Europske unije već naprotiv. Energetska tranzicija je ključni dio rješenja koji može maksimizirati utjecaj i stvoriti dodatne prihode. To je pokretačka snaga koja donosi prednosti svim sektorima i na svim razinama društva kroz otvaranje novih radnih mjesta, održivih radnih mjesta i novih investicijskih mogućnosti, poboljšanje zdravlja i kvalitete života rješavajući pri tom i socijalne nejednakosti.
2. Dodana vrijednost financijskih programa Europske unije vidljiva je i opipljiva kroz lokalne i regionalne inicijative. Lokalne i regionalne inicijative pokazuju da je kohezijska politika poticatelj ulaganja i pokretač za korisnike da podignu svoje ambicije i preuzmu odgovornost za europske ciljeve, posebno one energetske unije.
3. Pristupačnost sredstava preduvjet je učinkovitosti. Postojeća pravila i procedure otežavaju procese za lokalne i regionalne vlasti i organizacije koje žele financirati svoje klimatske i energetske akcijske planove. Temeljni princip za proces pojednostavljivanja procedura trebao bi biti promatranje istih s gledišta potencijalnih korisnika.
4. Dopunjavanje programa financiranja može se postići zajedničkim okvirom i lokalnim i regionalnim platformama. Međusobno povezivanje istraživanja i inovacija u Europi kao i povećanje ulaganja u održivu energiju moguće je postići samo usklađenim financijskim programima i kroz teritorijalno pozicionirane platforme čija je svrha prikupljanje projekata, interakcija s raznim EU financijskim programima i inicijativama te osiguravanje pouzdane komunikacije između investitora, projektnih začetnika i građana.
5. Financijski programi moraju biti dostupni za sve razine. Programi istraživanja i inovacija trebali bi biti posebno strukturirani kako bi se omogućila aktivnost na lokalnoj i regionalnoj razini i trebali bi i dalje omogućavati koordinaciju, umrežavanje, širenje te korištenje znanja.

Podsjetimo, FEDARENE je i u lipnju 2017. objavilo svoju Berlinsku deklaraciju Zajedno za ujedinjenu Europu. Oba dokumenta ponavljaju isto – Europska unija i konstruktivna suradnja njezinih članica jedini su način učinkovite borbe protiv klimatskih promjena, postizanja viših zajedničkih standarda za suvremenu ekonomiju s niskom razinom ugljika i osiguranje održive budućnosti za sve. Pregovori o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru od najveće su važnosti za europske regije i gradove, budući da računaju na potporu za financiranje klimatskih i energetskih planova.

Energetsku tranziciju moramo početi gledati kao stvaratelja prihoda i gospodarskog rasta, a ne kao rashod, objašnjava Julije Domac, predsjednik FEDARENE i ravnatelj Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske i dodaje – Regije i gradovi računaju na učinke proračuna EU kako bi postigli svoje dugoročne ciljeve o klimi i energiji i pridonijeli međunarodnim obvezama Europe. Michael Geissler, glavni tajnik FEDARENE-a i glavni izvršni direktor Berlinske energetske agencije, objasnio je kako lokalne i regionalne vlasti i njihove energetske agencije imaju jedinstven položaj za podršku provedbi strategija održivog razvoja. Od ključne je važnosti da se proračun Europske unije i dalje osnažuje ako želimo postići naše ciljeve o energiji i klimi.

Novi proračun Europske unije nesumnjivo predstavlja napredak za lokalne i regionalne zajednice koje moraju zadovoljiti rastuće potrebe i obveze iz sektora energetike i zaštite okoliša. Objavom prijedloga Višegodišnjeg proračunskog okvira službeno je započelo novo razdoblje programiranja i pregovora s Europskom komisijom oko alokacije sredstava na razini država i prioritetnih osi. Preduvjet za uspješno pregovaranje s Europskom komisijom izrada je Nacionalne razvojne strategije do 2030. kojom se određuju strateški ciljevi te smjernice i prioriteti za korištenje EU sredstava u novoj financijskoj perspektivi, a u čijoj Tematskoj radnoj skupini za energiju i održivi okoliš sudjeluje i Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske.

Potpuni dokument – Preporuke FEDARENE pročitajte na linku