Please ensure Javascript is enabled for purposes of website accessibility

Što nam poručuje Europsko izvješće o klimatskim rizicima (EUCRA report)?


Većina se ovih dana u Hrvatskoj bavi dominantno temom, parlamentarnim izborima i folklorom koji je uvijek oko njih prisutan. Taj je folklor ovaj put možda i izraženiji no inače, a kako smo u tzv. super izbornoj godini toga ćemo se nagledati i naslušati. Kako će različiti izbori nailaziti otvarati će se brojne teme, no ona koja je po mišljenju mnogih, pa i mom najvažnija, spominjati će se rijetko ili neće. Klimatske promjene nisu tema na kojoj se izbori dobivaju ili gube u Hrvatskoj, barem ne još, no morala bi se penjati na ljestvici prioriteta i u javnom diskursu jer činjenica je da nam se, ukoliko ubrzo ne počnemo razmišljati drugačije i poduzimati brže i inovativnije aktivnosti, loše piše!

Mnogi će reći da je i prije bilo toplo, čak i vruće, i prije su se javljale poplave, nevremena, suše. To je sve istina, samo što se učestalost značajno povećala, intenzitet se povećao, kao i izloženost. Ja vjerujem u znanost i vjerujem u ono što vidim i zapažam. Radio sam prošli tjedan u svom vrtu, razmatrao što ću sve sijati i saditi kada je naišao moj tata. Govorim ja njemu što planiram, a on uglavnom meni govori, nemoj – prerano je za to, znaš kako je baka uvijek govorila… Kažem ja njemu, ali ja sam slušao predavanje na Agronomskom fakultetu o tome kako se moraju prilagođavati sjetveni režimi, kako se određene sorte mogu i moraju saditi ranije, no nije mi ni dao da završim rečenicu, samo je rekao, ma pusti ti to… Ljudi se teško mijenjanju, teško prihvaćaju nove činjenice i spoznaje ili ih ne žele prihvatiti jer im je tako lakše. Možda zato klima ne nalazi svoje mjesto u predizbornim programima? Tko zna…

Kao što naslov članka govori, izašao je novi EUCRA izvještaj (European Climate Risk Assessment) – Europsko izvješće o klimatskim rizicima, izdano od strane Europske agencije za okoliš, na kojem su radili najeminentniji zananstvenici. Cijelo izvješće ima preko 400 stanica, sažetak 40, no dovoljno je pročitati prve dvije stranice sažetka da vam sve bude jasno i da se zamislite. U nastavku ću navesti samo najbitnije.

  • Klimatske promjene uzrokovane ljudskom djelatnošću (čitaj povećanjem emisija stakleničkih plinova) utječu na globalnu klimu. 2023. godina najtoplija je u povijesti i premašili smo Pariškim sporazumom zacrtanih 1.5C!
  • Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava, a dio Europe u kojem se mi nalazimo – Mediteranski bazen, još brže od ostatka Europe, i to za 20%! Ekstremne vrućine postaju češće, a oborinski režimi se mijenjaju. Ekstremni vremenski događaji (nevremena, poplave…) poprimaju sve veće razmjere s katastrofalnim posljedicama – sjetite se samo nevremena u srpnju prošle godine!

 

Zašto se oko toga moramo brinuti? Klima nije izolirani sustav koji možemo gurnuti u neki silos (kao što to obično radimo na ovim prostorima) i dati tamo nekim stručnjacima da proučavaju, bave se time kako znaju i umiju i tu i tamo na nekom skupu poslušati do kakvih su zaključaka došli, pojesti neki održivi ručak, popričati s ljudima koje dugo niste vidjeli i vratiti se svojoj svakodnevici. Učinci klimatskih promjena u kombinaciji s okolišnim i socijalnim čimbenicima predstavljaju najveći izazov današnjice. Oni, vrlo konkretno, utječu na dostupnost hrane i vode, energetsku sigurnost i financijsku stabilnost i zdravlje, te općenito na socijalnu komponentu naših života i stabilnost.

Klimatske promjene djeluju tako da, osim što donose nove, pojačavaju postojeće rizike i krize. Klimatski rizici prelijevaju se iz jednih sustava u druge, iz jednih regija u druge. Klimatski rizici predstavljaju sustavne rizike i utječu na društvo u cjelini, a osobito na najranjivije skupine što će dovesti do još većeg raslojavanja. Dijelovi Španjolske, primjerice, bore se s dugotrajnom sušom, već više od 3 godine nije bilo ozbiljnije kiše, rezervoari vode su na 15% popunjenosti i ako u sljedećim mjesecima ne padne ozbiljnija kiša u glavni grad Barcelonu dnevno će morati dovoziti 2 broda vode – to je nešto što biste vjerojatno povezali s nekim našim udaljenim otocima. Tuširanja su ograničena na ispod 4 minute, navodnjavanja poljoprivrednih površina smanjena za 80%, svjetski poznate fontane u Barceloni ne rade… I ne, ovo nije izvadak iz nekog znanstveno fantastičnog romana, to je realnost Katalonije, a uskoro i sve većeg dijela jugoistočne Europe, to nam govori ovaj izvještaj.

Izvješće nam govori i da su neki od rizika već na kritičnim razinama, a ukoliko uskoro ne poduzmemo odlučne i brze aktivnosti većina će rizika do kraja stoljeća doseći stupanj kritičnih ili katastrofalnih. Stotine tisuća ljudi umirati će godišnje od posljedica toplinskih valova, a štete od poplava dosezati vrijednosti od 1 trilijuna eura, da dalje ne nabrajam.

Klimatski rizici koji utječu na ekosustave, ljude i gospodarstvo ovise i o onim aktivnostima koje nisu nužno povezane s klimatskim promjenama direktno. Učinkovite javne politike i aktivnosti na Europskoj, ali i na nacionalnim, regionalnim i lokalnim razinama mogu pomoći u ublažavanju klimatskih rizika. Naša učinkovitost mjeriti će se u tome koliko uspješno smanjujemo emisije stakleničkih plinova i koliko brzo i učinkovito povećavamo otpornost društva na neizbježne učinke klimatskih promjena. Za sada nismo baš uspješni, spremnost društva na klimatske promjene je niska jer implementacija politika i aktivnosti kaska za brzo rastućim razinama rizika i potreban nam je koordiniran i brz pristup svih razina upravljanja, i svih dionika u društvu koji imaju određenu ulogu.

Većina politika i aktivnosti vezanih uz povećanje otpornosti društva na učinke klimatskih promjena ima jako dug period implementacije i njihovi učinci će se mahom očitovati u budućnosti. Sada je nužno da politike i odluke koje donosimo budu utemeljene na činjenicama, brze i da adresiraju učinke očekivanih klimatskih promjena, ponajviše one koje su vezane uz prostorno planiranje i dugoročno korištenje infrastrukture. Moramo spriječiti da odluke koje danas donosimo, a tiču se prilagodbe društva u cjelini, u budućnosti ne dovedu do još katastrofalnijih posljedica, a granica je tanka.

 

Miljenko Sedlar dipl. ing.

Voditelj odjela – Klima

 

image_print

Sviđa vam se naš rad?
Slobodno podijelite

Scroll to Top