Izvor: www.spacenews.com
Europska Komisija je 30.11.2016. objavila tzv. Zimski paket mjera i prijedloga za izmjenu zakona kojima bi Europska unija zadržala konkurentnost u globalnom procesu tranzicije prema čistoj energiji. Ovim potezom Komisija ne želi od Europske unije jednostavno prilagođavanje energetskoj tranziciji već želi da ona i predvodi taj trend. Kao dokaz tome Europska unija se obvezala do 2030. godine srezati emisije CO2 za čak 40%, što je dvostruko ambiciozniji cilj od onog do 2020. godine. Uštede nisu jedini cilj Komisije koja uz povećanje energetske održivosti želi da članice istodobno za svoje građane otvaraju i nova radna mjesta kroz uvođenje novih tehnologija.
Zimski paket je usmjeren na tri osnovna cilja – postizanje ambicioznih energetskih ušteda, globalno liderstvo na području obnovljivih izvora energije i pravedni odnos prema potrošačima. Upravo su potrošači glavni i centralni sudionici nove energetske politike EU za budućnost kojima se mora omogućiti liberalnije pravo na korištenje energetskih usluga, informiranost oko cijena energije i mogućnost da proizvode i prodaju vlastitu električnu energiju. Povećanje transparentnosti i bolja regulacija trebali bi dati civilnom društvu veću priliku za aktivno sudjelovanje na energetskom tržištu. Posebna pozornost trebala bi se posvetiti rastućem problemu energetskog siromaštva i zaštiti najranjivijih skupina građana.
Potpredsjednik Europske komisije za Energetsku uniju, Maroš Šefčovič i Povjerenik za klimatsku i energetsku politiku Miguel Arias Cañete izrazili su uvjerenje kako Europska unija nikako ne smije biti suzdržano ambiciozna kako bi se prilagodila okviru Pariškog sporazuma, već doista u punom potencijalu predvoditi nužne promjene koje za naš planet znače opstanak. Od 2021. godine očekuju da će javne i privatne investicije u energetsku učinkovitost na godišnjoj razini mobilizirati do 177 milijardi eura te 900.000 novih radnih mjesta. Također, umjesto tržišta energije koja su značajno bila izložena državnim intervencijama Europska komisija želi otkloniti svako ograničenje cijena te ga potpuno prepustiti mehanizmima potražnje i ponude.
Međutim, nisu svi tako optimistični i zadovoljni novim prijedlogom mjera – mnogi stručnjaci smatraju kako je Komisija napravila veliki kompromis kojim će pokušati umiriti države članice i energetske kompanije koje žele nastaviti s fosilnim gorivima te čine vrlo malo po pitanju zajedničke odgovornosti i korištenja dobrobiti energetske tranzicije. Posebnu zabrinutost stvara deregulacija tržišta električne energije koja u osnovi predstavlja ukidanje subvencioniranja cijena fosilnih goriva, odnosno ukidanje socijalne cijene struje za kućanstva. Ipak, za očekivati je da će Komisija od vlada zemalja članica zatražiti da ranjive potrošače zaštite kroz razne oblike socijalnih mjera. Slobodna prodaja i kupovina električne energije označila bi i kraj prava prvenstva otkupa struje energetskih kompanija od proizvođača energije iz obnovljivih izvora.
Kako će novi paket mjera pokrenuti tržište obnovljivih izvora energije i hoće li u konačnici biti usvojen od strane Europskog parlamenta i Vijeća tek treba vidjeti.
