Pozivamo da se uključite u javnu raspravu o Okvirnoj strategiji pametnog Grada Zagreba – Zagreb Smart City, dokumentu koji bi kao malo koji prije njega trebao odrediti budućnost Grada Zagreba. Ovaj strateški dokument rezultat je rada preko 50 stručnjaka, djelatnika znanstvenih i stručnih institucija, predstavnika gospodarskih subjekata iz ovog područja, djelatnika gradskih ureda i službi te REGEA-e koja je bila stručni izrađivač za Grad Zagreb.
Okvirna strategija pametnog Grada Zagreba – Zagreb Smart City na temelju pregleda trenutnog stanja postavlja ciljeve i određuje strateška područja budućeg razvoja Grada Zagreba u smjeru pametnog grada te za svako strateško područje definira prioritetne mjere i aktivnosti koje je potrebno provesti u svrhu ostvarenja ciljeva.

Povodom javne rasprave ponavljamo i veliki intervju o nacrtu Smart City Strategije Grada Zagreba koji smo prije manje od godinu dana imali s pročelnicom Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša gospođom Mirkom Jozić.

Što po Vašem mišljenju treba zadovoljavati jedan grad da bismo ga nazvali pametnim gradom?

Pametni grad mora u sve aktivnosti maksimalno uključiti građane koji su i krajnji korisnici usluga, mora koristiti inovativne informacijsko–komunikacijske tehnologije, rješenja, mora imati viziju razvoja koja obuhvaća holistički pristup sektorima – povezivanje i objedinjavanje sektora u cilju što lakše uporabe, upravljanja i mjerenja. To je u biti i smisao pametnoga grada – pametno i što pristupačnije upravljanje uz stvaranje poticajnog okruženja za poduzetnike i njihove inovacije.

Grad Zagreb nije nov na ovom području i već su rađeni neki smart projekti. Možete li nam ih nabrojati?

U posljednjih nekoliko godina ostvaren je znatan napredak u smislu uvođenja pametnih rješenja u nizu sektora kao što su:

• odgoj i obrazovanje – primjerice rješenja kao što su e-Matica odgoja i obrazovanja – elektronički sustav premještanja i upisa djece u dječje vrtiće, evidencije učenika, nastavnika, obrazovnih programa te objekata i opreme; Elektronički sustav plaćanja smještaja u dječjim vrtićima; Elektronički sustav preuzimanja podataka o visini primanja članova zajedničkog kućanstva djece i učenika iz Porezne uprava; Elektronički sustav potpore kod nabave udžbenika; Elektronički sustav nabave potrošnog materijala za kuhinje i sl. odgojno-obrazovnih ustanova; Elektronički sustav plaća zaposlenika u dječjim vrtićima; Elektronički popis dječjih vrtića uz prikaz lokacija na Geoportal karti te popis slobodnih mjesta u gradskim vrtićima.
• socijalna skrb i uključenost – Aplikacije Socijalni programi, DOGMA i Socijalne iskaznice te Audio deskripcija za slijepe i slabovidne osobe i GPS Navigacija za slijepe i slabovidne osobe;
• pilot projekt inovativni grad – pokrenut početkom travnja 2017. godine u svrhu uspostave sustava upravljanja inovacijom u upravi Grada Zagreba, Zagrebačkom holdingu d.o.o. i svim gradskim poduzećima
• StartUp Factory Zagreb – Grad Zagreb i Razvojna Agencija Zagreb – TPZ d.o.o. kao poduzetnička potporna institucija pokrenuli su programe StartUp Factory Zagreb, a također je u prostoru 1. kata paviljona 12 Zagrebačkog velesajma otvoren Inkubator za visoke tehnologije
• Niz podružnica i tvrtki u okviru Zagrebačkog holdinga d.o.o. proveo je u zadnjih nekoliko godina veći broj projekata i aktivnosti u smislu ugradnje pametnih rješenja i uređaja te je značajan broj projekata u provedbi i fazi planiranja.

Grad Zagreb razvija svoju Strategiju pametnog grada (izrada je u završnoj fazi, dovršenje predviđeno u siječnju 2018.) za razdoblje od 10 godina, koja ima za glavni cilj odrediti smjer razvoja ključnih sektora uz direktnu povezanost s naprednim integriranim digitalnim i komunikacijskim tehnologijama. Strategija će, po uzoru na napredne europske gradove, usmjeriti Grad Zagreb k implementaciji inovativnih načina korištenja resursa i novih tehnologija, boljoj koordinaciji gradske uprave te aktivnom uključivanju građana u razvoj Grada, u svrhu postizanja optimalne kvalitete života građana, razvoja gospodarstva i smanjenja utjecaja na klimatske promjene.

Trenutačno se radi na izradi Smart City Strategije. Tko sve sudjeluje?

U izradu Strategije, uz REGEA-u kao glavnog izrađivača, uključeni su i djelatnici svih gradskih ureda i relevantnih sastavnica ZGH-a, ali i vodeći hrvatski stručnjaci i tvrtke s područja razvoja i implementacije pametnih rješenja i aplikacija.

Financiranje provedbe mjera predviđeno je iz raznih izvora, uključujući Strukturne i investicijske fondove Europske unije, razne programe Europske komisije (Obzor 2020, INTERREG i dr.), EIB grupu, EBRD, HBOR te Proračun Grada Zagreba i druge.

Što će ona konkretno značiti za same građane? Koje promjene u pozitivnom smislu nas očekuju?

U svrhu ostvarenja vizije u sklopu Strategije definirano je 6 strateških područja: Razvoj digitalne infrastrukture , Učinkovita, transparentna i pametna gradska uprava, Pametno upravljanje energijom, Obrazovanje, Gospodarstvo – pametna rješenja za tvrtke i Održiva urbana mobilnost.

Strategija sadrži 27 prioritetnih mjera podijeljenih na navedena strateška područja, neki primjeri konkretnih mjera su:

• Platforma za naprednu vizualizaciju, interpretaciju i statističku analizu planiranja, izgradnje i eksploatacije digitalne infrastrukture – Platforma za agregaciju podataka treba biti temeljena na konceptu integrirane platforme koja će omogućiti prikupljanje, obradu, pohranu i dijeljenje podataka iz svih važnih sektora među uključenim dionicima pametnog grada.
• Gigabitna korisnička širokopojasna infrastruktura – Implementacija pametnih tehnologija i rješenja zahtijeva robusnu, pouzdanu, pristupačnu širokopojasnu mrežu. Glavni cilj ove mjere je izgradnja kvalitetne gradske širokopojasne infrastrukture koja je nužan preduvjet za ostvarenje usluga i provedbu rješenja pametnog grada.
• Ubrzanje razvoja digitalnih javnih usluga i povećanje apsorpcije digitalnih tehnologija u gradskoj upravi Grada Zagreba.
• Pametna električna mreža – cilj je uspostaviti, odnosno izgraditi elektroenergetski sustav koji inteligentno integrira i koordinira radnje svih korisnika priključenih na mrežu, a to su proizvođači, opskrbljivači, te potrošači i oni koji predstavljaju oboje s ciljem da se učinkovito osigura održiva, ekonomski isplativa, ekološki prihvatljiva i sigurna opskrba električnom energijom.
• Pametni centralizirani toplinski sustav – cilj ove mjere je za krajnje korisnike osigurati minimum gubitaka, pravilnu raspodjelu potrošnje, plaćanje po stvarnoj potrošnji, a sve s ciljem smanjenja CO₂ i povećanjem učinkovitosti.
• Uvođenje suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u osnovne i srednje škole – Cilj mjere je razvoj digitalne pismenosti, povećanje kvalitete i učinkovitosti procesa učenja i stvaranje jednakih mogućnosti za učenike osnovnih i srednjih škola.
• Razvoj poduzetničkih vještina – ciljevi mjere su Povećanje potencijala uključivanja stanovništva u poduzetničke aktivnosti, smanjivanje rizika neuspjeha poduzetničkog pothvata te povećanje zaposlenosti u djelatnostima s višom dodanom vrijednosti.

Imamo li gradove koji nam u Smart City priči služe kao dobri primjeri na koje smo se ugledali i čija ćemo pozitivna iskustva i sami pokušati primijeniti?

Prilikom izrade Strategija vodili smo se uzorom Beča, Amsterdama, Londona, Chicaga, Singapura koji su već daleko odmakli ne samo u izradi već i provedbi pametnih rješenja i tehnologija. Beč ima izvrsnu komunalnu infrastrukturu, Amsterdam je napravio iskorak u postavljanju cijele priče online, London je najbolji primjer za odlično korištenje velike količine podataka na način da su građanima na raspolaganje stavili samu analitiku preko koje ljudi mogu dobiti vrlo korisne informacije poput u kojem naselju nedostaje zaposlenika, gdje ima slobodnih mjesta u školama i slično. Naša Strategija ide upravo u tom smjeru – umrežavanje i objedinjavanje podataka.

Koliku ulogu imaju privatni poduzetnici, a koliku šira javnost da bi zaživio bilo koji Smart City koncept?

Šira javnost kao korisnik usluga ima nezamjenjivu ulogu jer što god se napravi, a ako to šira javnost neće koristiti onda to i nema smisla. Dakle, ona nam je ključna. S druge strane poduzetnici su jednako toliko važni jer njihova nam je inovacija, kooperativnost ključna u samoj provedbi. Smart City i jest posao koji zahtijeva sinergiju.

Autor: Ivana Belić, dipl. novinar