Danas sam vidjela prvog leptira ove godine u svojoj ulici. Dišem punim plućima i uživam u prirodi koja se budi. Divno je ponovno čuti glasnu svađu ptica oko dobrih pozicija za gnijezda. Cvatu šareni grmići po gradu, japanske trešnje i magnolije, lista drveće, zrak je čist i neobično je tiho. Nema onog stalnog tutnjavog zvuka, pozadinske buke prometa, na ulicama nema gužve. Promet je pao i u Italiji i u Kini, a kvaliteta zraka u velikim gradovima, inače problem broj jedan za zdravlje ljudi koji smo iskusili i sami ove zime u Zagrebu, značajno se poboljšala. Uzrok je ozbiljan, ali ova posljedica je pozitivna. Vidim priliku za promjenu, za transformaciju gradova na bolje, baš poput onog bijelog leptira od jutros koji se transformirao iz gusjenice.

Zamislite da cijele godine zrak bude tako čist, da punim plućima udišemo svježinu i mirise prirode, da se čuju ptice, a gradom zuje pčele, leptiri i lastavice. Zamislite da gradskim ulicama i fasadama buja zelenilo, a samo glavnim prometnicama prođe poneko vozilo ili još bolje, samo ono javnog prijevoza koji je jeftin, pouzdan i pogonjen strujom, strujom s naših krovova. Svi krovovi u gadu proizvode struju koju trošimo, a višak puni baterije elektrovozila.

Zamislite da na ulicama i trgovima bude više ljudi nego automobila, više djece koja se igraju na zraku, da se biciklisti i pješaci ne mrze i ne sudaraju međusobno jer svatko ima svoj prostor za hodanje ili vožnju. Zamislite da su prigradska mjesta povezana brzom željeznicom umjesto autobusima i da nema prometnih gužvi. Raspoloženje bi bilo bolje, a zrak uvijek svjež. Manje ljudi bi hrlilo u centar, više bi nas živjelo u okolici gradova pa bi se epidemije poput ove koju proživljavamo teže širile jer bi gustoća ljudi na jednom mjestu bila manja. Vidim priliku za reorganizaciju grada na bolje, tražimo promjene u GUP-u.

Sutra i naredne tjedne mnogi od nas ne idemo u ured, djeca ne idu u školu. Ali posao i učenje neće stati. Krećemo u eksperiment takozvane distribuirane kolaboracije. Povezat će nas tehnologija, virtualne učionice i uredi, sastanci i konferencije. Možda u početku neće sve biti savršeno, ali uigrat ćemo se, nećemo ugrožavati naše i tuđe zdravlje, a izbjeći ćemo jako puno emisija iz prometa koji doprinosi gotovo trećini ukupnih emisija ugljika te tako još više zagrijava atmosferu i mijenja klimu osim što zagađuje zrak.

Otkazane su i sve konferencije, sastanci i putovanja. Od samo jednog, od tri planirana putovanja unutar Europe na koja sam trebala otići ovaj mjesec, uštedjet ću sama 250 kg ugljika. Četvrt tone! Ako znamo da bi ukupna godišnja emisija po stanovniku Zemlje trebala biti najviše dvije tone ugljika, jer toliko nam dopušta budžet ugljika koji planet može probaviti bez pregrijavanja, onda je ušteda od četvrt tone po putovanju jako puno, jer je i putovanja jako puno. Vidim priliku.

Zamislite da se sve one konferencije i sastanci na koje vas pozivaju sve više i sve češće odvijaju isključivo u virtualnom prostoru? Tehnologiju za to imamo i radi odlično. Zamislite koliko bi tona ugljika godišnje manje zagrijavalo atmosferu i koliko bi svog vremena uštedjeli. Bili bi manje odvojeni od obitelji, manje vremena proveli na putovanjima koja iscrpljuju i potrošili manje novca u skupim barovima odmorišta na autocestama ili aerodromskih čekaonica! Vidim priliku. Zove se virtualni ured i distribuirana kolaboracija. Kako se to strukturirano radi, naučite iz the Edge Ryders Distributed Collaboration Manual.

U epidemiji poput ove ne vidim priliku za dodjelu novih suglasnosti vlade na ugovore o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na novih sedam istražnih polja. Nafta, plin i ugljen trebaju ostati trajno ispod zemlje, jer onaj ugljik koji danas izgaramo kao energent, ostat će još 20 godina u atmosferi i pojačavati globalno zagrijavanje. Ne možemo u 2020. godini tek pokretati istraživanja, dok predsjedamo Vijećem EU i kao dio Europe se određujemo prema klimatski-neutralnom kontinentu koji će u 2050. godini imati nultu emisiju ugljika. Nulta znači bez ugljika. Ne možemo se slikati i rukovati s pokretačicom globalnog pokreta mladih za klimu i u isto vrijeme tvrditi da moramo istražiti nova naftna i plinska polja, odbiti izglasati zabranu jednokratne plastike i ignorirati upozorenja znanstvenika o opasnostima klimatskih promjena.