1

Pregled godine

Prošla je godina, nažalost, završila potresom. Potresom koji je do kraja osvijestio činjenicu da Hrvatskoj treba cjelovita obnova – i ona protupotresna i ona energetska.

Dio REGEA tima sudjelovao je u pregledima objekata po Banovini, a kroz godinu smo davali konkretne prijedloge kako trebamo razmišljati i raditi da bismo ovakve ili neke slične situacije u budućnosti prevenirali na vrijeme. Jedna od inicijativa na koju smo ponosni je i definiranje okvira poslije-potresne obnove Zagreba – u okviru projekta poznatog pod nazivom Blok-19, REGEA je bila zadužena za zelenu infrastrukturu.

Novi europski Bauhaus

Priču cjelovite obnove, revitalizacije kulturne baštine, održivo življenje počeli smo graditi sve glasnije u trenutku kada nas je Europska komisija potvrdila kao prvog hrvatskog partnera Novog europskog Bauhausa.

Novi europski Bauhaus inicijativa je pokrenuta u siječnju ove godine koja želi kao interdisciplinarni i kreativni pokret spojiti znanost, tehnologiju i inženjerstvo sa kulturom i umjetnošću. S osnovnom namjerom da mjesta u kojima živimo učinimo ljepšima, održivijima i uključivijima te da pritom „nikoga ne ostavimo po strani“.

Krajem listopada, Ministarstvo kulture i medija i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja zajedničkom odlukom imenovali su nas nacionalnim koordinatorom Nacionalne platforme za Novi europski Bauhaus. Zadaća je okupljanje zainteresiranih sudionika koji bi kroz platformu zajednički djelovali u aktivnostima i projektima. Za nas veliko priznanje koje uvijek znači dodatnu motivaciju i vjetar u leđa.

Sunčana revolucija

Uz Novi europski Bauhaus kao široku temu koja će u budućnosti povezivati sve dijelove našeg društva, u 2021. godini započeo nam je projekt PVMax.

1. srpnja krenula je naša sunčana revolucija. Bio je to dan kada smo s Europskom investicijskom bankom potpisali naš drugi projekt financiran iz programa ELENA. Naš drugi projekt – nakon što smo bili prvi s projektom Newlight u Hrvatskoj, sada smo i prvi i jedini na razini cijele EU s odobrena dva projekta iz ovog prestižnog programa kojim se potiču velike investicije.

Ukupna vrijednost dodijeljene tehničke pomoći od oko 15 milijuna kuna pomoći će nam da u iduće tri godine pokrenemo investicije u sunčane elektrane na tisućama zgrada – u industriji, na školama i bolnicama, kod građana.

PVMax je donio još jednu značajnu i veliku inicijativu. Na petoj sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba jednoglasno je usvojen naš prijedlog programa “Sunčani krovovi”. Od 2022. do 2024. plan je izgraditi integrirane sunčane elektrane kapaciteta 50MW. Ako uzmemo u obzir trenutno stanje u Hrvatskoj od oko 150 MW kapaciteta sunčanih elektrana ambicija je više nego očita.

Pametna javna rasvjeta

U 2021. nastavili smo s još jednim velikim projektom – RePubLEEc.

Grad Zagreb pokreće investiciju u iznosu preko 318 milijuna kuna u javnu infrastrukturu, odnosno u rekonstrukciju oko 40% postojeće javne rasvjete.

Putem Ugovora o energetskom učinku (ESCO model) Grad za realizaciju projekta neće morati planirati povećanje rashodovne strane proračuna već njegovo smanjenje.

Rezultat rekonstrukcije javne rasvjete bit će i smanjenje emisija ugljičnog dioksida za oko 5.000 tona na godišnjoj razini.

Energetske obnove

2021. energetski smo obnavljali škole i vrtiće, a neki od najznačajnijih su oni na području Zagrebačke županije. Područna škola Rakov Potok zahvaljujući energetskoj obnovi ostvarivat će uštede toplinske energije za grijanje od čak 84% dok će Srednja škola Velika Gorica nakon energetske obnove ostvarivati 81% ušteda godišnje potrebne energije za grijanje.

Energetski je obnovljena i Osnovna škola Stjepana Basaričeka u Ivanić-Gradu. Nakon energetske obnove ova škola, koju pohađa više od 300 učenika te još 90-ak učenika glazbene škole, može računati na godišnju uštedu od 118.000 kuna na računu za grijanje, što je ušteda od čak 70% u odnosu na prijašnje stanje.

Brojne projekte energetskih obnova provodili smo i za ostale osnivače – u Krapinsko – zagorskoj  i Karlovačkoj županiji. U Prirodoslovnoj školi u Karlovcu predstavili smo i pionirski projekt ugradnje senzora i digitalnog praćenja i upravljanja potrošnje energenata i kvalitetom zraka.

Suradnja OiV, tvrtke Končar, Karlovačke županije i Grada Karlovca uz asistenciju našeg tima dokaz je da se u Hrvatskoj i te kako može.

Konferencije i radionice

Uz projekte, pokretanje inicijativa, organizirali smo i brojne online radionice te nekoliko značajnijih konferencija.

Jedna od njih zasigurno je SMAFIN okrugli stol o financiranju mjera energetske učinkovitosti i cjelovite obnove zgrada javne namjene. Govorili smo o novim financijskim instrumentima, novom financijskom okviru te kako potaknuti privatni kapital i povezati javno i privatno. Standardizacija dokumentacije nam u Hrvatskoj hitno treba, a kombinirano financiranje jest moguće, bio je zaključak konferencije.

U listopadu smo održali i drugi Nacionalni okrugli stol o financiranju mjera energetske učinkovitosti u Republici Hrvatskoj, SEIF, u organizaciji Europske Komisije, a uz potporu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Umrežavanje, dijeljenje iskustva dobre prakse, no i dijeljenje izazova te ideja kako izazove rješavati uvijek su osnovni ciljevi konferencija koje organiziramo ili u čijoj organizaciji sudjelujemo.

Pametna sela

Još jedna hrabra i ambiciozna ideja našega tima – Buševec transformirati u prvo samoodrživo naselje slijedeći koncept razvoja pametnih sela, dok u području Varaždinske Županije (u Općini Vidovec) slijedimo isti cilj – razvoj ruralnih dijelova. Osim koncepta uvođenja obnovljivih izvora energije i poboljšanja društvene i energetske infrastrukture, pametnih sela prije svega uključuju lokalno vođenje zajednice i povećanje društvenih aktivnosti u javnim prostorima kroz interakciju lokalne samouprave sa stanovnicima i poticanje gospodarskog razvoja.

Osim djelovanja na lokalnoj razini, kroz suradnju s našim osnivačima započeli smo razvoj digitalizacije tj. identifikaciju mogućih projekata pametnih Županija s naglaskom na energetiku, zgradarstvo i poljoprivredu.

Centralizirani toplinski sustavi

Kada govorimo o dekarbonizaciji našeg energetskog sustava, često se misli samo o uvođenju komponente proizvodnje električne energije, primjerice putem sunčanih elektrana. Međutim, zgrade su najveći potrošač energije u Europi – 36% emisija stakleničkih plinova u EU i 40% potrošnje energije te se vežu za izuzetno gusto naseljena područja gradova. Dio potrošnje koji se odnosi grijanje je trenutno vezan najvećim dijelom na korištenje fosilnih goriva, kako u RH, tako i u Europi. Dugoročno rješenje za dekarbonizaciju grijanja je promocija i modernizacija sustava daljinskog grijanja tj. centraliziranih toplinskih sustava (CTS).

Kroz suradnju s Gradom Karlovcem smo proveli integraciju energetskog i klimatskog s prostornim planiranjem. Ovim korakom naglašavamo važnost razvoja niskougljičnih zona, obveze spajanja na CTS ili drugi adekvatan sustav grijanja (i hlađenja), obvezu integracije OIE i dr.

Osim aktivnosti u dijelu prostornog planiranja, svjesni smo važnosti integracije rješenja za toplinarstvo u urbanim sredinama, stoga u suradnji s Zagrebačkom Županijom, Gradom Zaprešićem i HEP Toplinarstvom od srpnja 2020. godine razvijamo pilot projekt integracije solarnih kolektora za potrebe grijanja javne zgrade s planom implementacije u 2022. godini.

Informiranje

Ove godine, na 14. Weekend Media Festivalu, prvi put u njegovoj povijesti govorilo se o temama zelenog i održivog. Još jedan dokaz da teme o kojima pričamo sve više dobivaju na važnosti. Komuniciranje i adekvatno pružanje informacija nužno je da bi izbjegli manipulaciju koja nas može odvesti potpuno krivim putem.

Zelena je nova žuta bila je tema našeg panela kojim smo se htjeli poigrati sa poznatim medijskim žutilom naglašavajući da teme energetske tranzicije nikako ne smiju otići u žutilo.

Listopad je obilježio i prvi GreenCAJT festival u Hrvatskoj kojeg smo otvorili panelom jedan na jedan dr. Julija Domca i Nevene Rendeli Vejzović – 10 do 12 – vremena je sve manje, ali vremena ima!

Osim prvog održanog zelenog festivala, održana je prvi put i konferencija ARHIBAU. Bilo je tu još puno drugih medijskih i konferencijskih događanja na kojima smo se trudili o temama energije i klime pričati jasno i konkretno uvijek komunicirajući Kako se nešto može, a ne kako se nešto ne može napraviti.

Nagrade i priznanja

Mobilnost u urbanim sredinama rješava se sustavno i zahtijeva značajne napore od sudionika iz raznih sfera djelovanja. Promet je uz zgradarstvo sektor na kojem treba najviše raditi kako bismo smanjili emisije stakleničkih plinova, stoga je jedno od strateških opredjeljenja REGEA-e da se uz energetsku tranziciju i prilagodbu na klimatske promjene intenzivnije počne baviti i urbanom mobilnošću.

Partnerstvo u EIT Urban Mobility KIC-u otvorit će nam vrata za nove projekte.

14. listopada započeli smo s EIT Climate-KIC Pioneers into Practice programom u Hrvatskoj. Uz pomoć programa educirat ćemo 18 osoba iz 13 hrvatskih gradova – od Vukovara d Dubrovnika.

Cilj programa je omogućiti zaposlenim ljudima da na radnom mjestu primjenjuju znanje o klimatskim promjenama, a ove smo godine orijentirani na edukaciju profesionalaca koji su zaposleni u području razvoja gradova.

U travnju 2021. godine Općoj bolnici Zabok uručena je nagrada “Hrvoje Požar”, koju je dobila za realizaciju projekta fotonaponske elektrane na krovu bolnice, a čiji smo projekt vodili upravo mi omogućivši tako da OB Zabok bude prva bolnica u Hrvatskoj sa sunčanom elektranom na krovu.

Na samom kraju godine, projekt Renew Heat nagrađen je kao najbolji EU financirani projekt u Hrvatskoj i to velikom nagradom publike te nagradom stručnog žirija za doprinos razvoju poduzetništva. Zahvaljujući ovom projektu ugrađena je kotlovnica na biomasu u Srednju školu Duga Resa, a Karlovačka županija je time prva u RH potaknula razvoj inovativnih modela ugovaranja prodaje topline iz biomase između javnog sektora i privatnih poduzetnika stavljajući naglasak i važnost na poticanju gospodarstva, lokalnog i regionalnog poduzetništva te razvoju inovativnih modela i pristupa dosadašnjoj praksi ugovaranja.

Bila je to još jedna dobra godina za REGEA-u, najuspješnija u ovih 13 godina postojanja. U idućoj očekujemo da će teme energije i klime Hrvatskoj donijeti još mnogo dobrih projekata i inicijativa s ciljem poboljšanja uvjeta života svih nas uz čuvanje jedinog doma kojeg imamo – planeta Zemlje.