Please ensure Javascript is enabled for purposes of website accessibility

Potres kao maraton


Ova nesretna situacija oko potresa me podsjetila na moj prvi maraton. Bilo je to doduše u Ljubljani, ne u Zagrebu. Svakako je to bio događaj koji je ostavio trag, posljedicu, bol, ali i ono najvažnije, iskustvo. To iskustvo je univerzalno, zato jer ga, kao i sve moje kolegice i kolege u REGEA-i, primjenjujemo svakodnevno. Znati koliko je bitno planirati, izraditi strategiju, program i plan, dugotrajno se pripremati, napraviti promjene, ojačati te izvještavati o postignutome, je neprocijenjivo.

Tako je naša REGEA dugo i temeljito pripremala projekt rekonstrukcije i uređenja Dvorca Bračak kod Zaboka, pojedinačno zaštićeno kulturno dobro. Dvorac Bračak izgrađen 1889. g. upravo na ruševinama starije kurije srušene u strašnom potresu koji je pogodio Zagreb 1880. g., te je obnovljen 2015. g. po principu integralne obnove. Nedavni potres zgrada je pretrpjela bez oštećenja, čak bez manjih. No, što je to integralna obnova?

Integralnim pristupom utječe se na sve temeljne zahtjeve za građevinu, sa naglaskom na mehaničku otpornost i stabilnost, sigurnost u slučaju požara, gospodarenje energijom i očuvanje topline, značajno se produžuje životni vijek građevine te se omogućuje prenamjena korisnog prostora sukladno novim zahtjevima. Integralnim pristupom se može ostvariti i znatno veći potencijal energetskih ušteda i time smanjiti period povrata investicije gledano kroz cjeloživotni vijek trajanja građevine. Integralnom obnovom se bitno utječe na isporučenu energiju, ne samo na toplinsku energiju. Primjenom obnovljivih izvora energije te integracijom centralnog nadzornog i upravljačkog sustava može se dodatno značajno smanjiti potrebna isporučena energija.

Prije nego smo krenuli u rekonstrukciju Dvorca Bračak (Slika 1. Dvorac prije rekonstrukcije) gotovo da u praksi nije bilo primjera integralne obnove, koja bi uključivala ne samo energetsku obnovu već i poboljšanje drugih temeljnih zahtjeva za građevinu. Nadalje, u vrlo malom broju slučajeva je primijenjena upotreba obnovljivih izvora energije. U nekim primjerima nije se npr. izvodila nužna hidroizolacija i prekid kapilarne vlage iako je za to postojala potreba, zatim se nije rekonstruirala krovna konstrukcija iako je dotrajala i dr.

Potres kao maraton REGEA 01

Da nismo prilikom rekonstrukcije izveli nove temelje, zamijenili sve međukatne konstrukcije novima sa nosivim čeličnim profilima spregnutim armirano betonskom pločom debljine svega 5 cm i zategama koje obuhvaćaju vanjske zidove po obodu te ih učvršćuju u nove spregnute AB ploče na svim razinama etaža, scenarij bi bio isti ili gori kao u većine zgrada u Donjem i Gornjem Gradu. Bilo je tu i postojećih zidova koji su “prošlicani” te učvršćeni vertikalnim i horizontalnim serklažima. Da ne zaboravim dimnjake! Većina je srušena, gotovo 90%. Oni koji su ostali zbog konzervatorskih zahtjeva zaliveni su betonom i ojačani, dok stare stropne drvene grede koje su ostale nemaju više svoju prvobitnu nosivu ulogu (Slika 2. Faze statičkog ojačanja).

Potres kao maraton REGEA 02

Nove međukatne ploče bile su ključne (nužne), jer je njima također povezana kula, kojoj je već u početku radova bila narušena statika. Europska komisija je također shvatila nužnost integralne obnove i novom Direktivom (EU) 2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada i Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti nalaže ne samo mjere za gospodarenje energijom i očuvanje topline već i druge mjere kojima se utječe na poboljšavanje temeljnih zahtjeva na građevinu, a koje bi uključivale i sanaciju, ojačanje konstrukcije u odnosu na potres, implementiranje mjera za poboljšanje sigurnosti od požara, poboljšanje kvalitete unutarnjeg zraka te ostale mjere. Da podsjetim, spomenuta Direktiva je zadnjim izmjenama i dopunama Zakona o gradnji prenesena u pravni poredak Republike Hrvatske.

Nadalje, u skladu sa novom Direktivom (EU) 2018/844 financijski mehanizmi, poticaji i mobilizacija financijskih institucija za energetske obnove u zgradama trebali bi zauzimati središnje mjesto u nacionalnim dugoročnim strategijama obnove te bi ih države članice trebale aktivno promicati. Takve bi mjere trebale uključivati poticanje energetski učinkovitih hipoteka za certificirane energetske obnove zgrada, promicanje ulaganja javnih tijela u siguran i energetski učinkovit fond zgrada, na primjer putem javno-privatnih partnerstava ili ugovora o energetskom učinku.

Samim time nameće se potreba stvaranja zajedničkog izvora financiranja (jedinstveni kohezivni izvor-fond) kojim bi se mogla financirati integralna energetska obnova sa svim potrebnim mjerama za obnovu i revitalizaciju zgrada. U tom smislu potrebno je povezivanje i zajednički sinergijski pristup na ostvarenju toga cilja između nadležnih ministarstava (ministarstva nadležnog za regionalni razvoj i fondove Europske unije, ministarstva graditeljstva, ministarstva nadležnog za kulturnu baštinu, ministarstva gospodarstva, ministarstva energetike i zaštite okoliša i drugih), ali i državnih tijela te regionalnih i lokalnih uprava i samouprava.

Možda će upravo potres na njih djelovati kao na mene moj prvi maraton. Nadam se mojem slijedećem istrčanom u sigurnom i još ljepšem Zagrebu, sa smiješkom na licu, jer sada znam kako se to radi!

Srećko Vrček, mag. ing. aedif. 

 

image_print

Sviđa vam se naš rad?
Slobodno podijelite

Scroll to Top
Scroll to Top