Povodom Svjetskog dana energetske učinkovitosti Predsjednik Milanović sastao se sa čelnicima hrvatskih regionalnih energetskih agencija.
Svakog 5. ožujka obilježava se Svjetski dan energetske učinkovitosti u cilju senzibiliziranja ljudi o potrebama smanjenja potrošnje energije razumnim i održivim korištenjem energije.
Hrvatske regionalne energetske agencije posljednjih dvanaest godina djeluju na podizanju svijesti, ali i realizaciji brojnih EU projekata usmjerenih na energetsku obnovu javne infrastrukture, rekonstrukciju javne rasvjete onom pametnom, na lokalnoj razini daju tehničku i stručnu pomoć gradovima i općinama kako bi mogli pratiti sve ono što EU nalaže i traži od svakog grada unutar svake zemlje članice, jer do 2050. cilj je postići visoku stopu klimatske neutralnosti.
Bez energetske učinkovitosti nema ni učinkovite prilagodbe klimatskim promjenama, a klimatska kriza je potencijalno i najveća globalna kriza koja nas očekuje u budućnosti. Iskustva u postizanju obnovljive i učinkovite energije, te zaštite klime u Hrvatskoj, koju već imaju regionalne energetske agencije dobar su primjer svima u Hrvatskoj na lokalnoj, ali i nacionalnoj razini, da možemo i moramo još bolje kada je u pitanju energetska učinkovitost. Naša djeca moraju ići u bolje škole, zgrade u kojima živimo trebaju biti i sigurne i energetski učinkovite, naši gradovi zaslužuju postati energetski pametni. Ekonomski gubici od ekstrema povezanih s vremenom i klimom u EU iznose već 12 milijardi eura godišnje. Energetska učinkovitost ono je što nam može pomoći da se prilagodimo klimatskim promjenama, da ne gubimo radna mjesta već da ih stvaramo povećavajući standard života svakoga od nas. zaključak je predsjednika Zorana Milanovića nakon sastanka.
Hrvatske regionalne energetske agencije danas zapošljavaju 70 stručnjaka. Na razini EU razini djeluje ih preko 350.
Danas u EU-u ima četiri milijuna „zelenih radnih mjesta“. To uključuje oko 1,4 milijuna radnih mjesta u energetskom sektoru koja se odnose na tehnologije proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i 900 000 radnih mjesta povezanih s aktivnostima u području energetske učinkovitosti pokazatelji sui z 2019., a danas zasigurno možemo govoriti o dodatnom povećanju. To je ono na što trebamo staviti fokus. Hrvatska ima znanje. Tome u prilog govori i činjenica kako samo hrvatske energetske agencije zapošljavaju 70 visoko kvalificiranih ljudi za temu i kako smo seprobijali i radili investicije na tom polju i dok je tema bila daleko izvan fokusa i interesa šire javnosti. Danas je važno da svatko od nas zna da energetska učinkovitost znači bolje za njega, a onda i za Zemlju. – naglasio je dr. sc. Julije Domac, posebni savjetnik Predsjednika RH za energiju i klimu
Svjetski dan energetske učinkovitosti obilježava se od 1998. kada se prvi put među energetskim stručnjacima postavilo pitanje energetske krize. 23. godinu za redom svjedoci smo vremena u kojem je to pitanje aktualnije nego ikad, a kada je zajedničko djelovanje imperative. Pod jasnom direktivom EU da nikoga ne izostavimo iz procesa tranzicije, da nitko ne ostane iza.
Povodom obilježavanja Svjetskog dana energetske učinkovitosti čelni ljudi regionalnih energetskih agencija dali su svoj osvrt i pogled na temu kojom se svakodnevno bave posljednjih trinaest godina.
Međimurska energetska agencija d.o.o., MENEA, svoje poslovanje u proteklih 13 godina temelji između ostalog na provedbi principa „prvo energetska učinkovitost“ koji se sastoji od nekoliko koraka, počevši s kvalitetnim planiranjem projekata koji doprinose energetskoj učinkovitosti, pronalaska izvora financiranja za planirane projekte te u konačnici samih radova na infrastrukturi koji za posljedicu imaju smanjenje potrebe za energentima, ali i smanjenje negativnog utjecaja na okoliš. Dan nakon Svjetskog dana energetske učinkovitosti 2021. godine, 6. ožujka MENEA slavi svoj 13. rođendan, odnosno 13 godina doprinosu pozitivnom učinku održivom razvoju na regionalnoj razini, a u suradnji s nacionalnim i međunarodnim partnerima i šire. Do sada je u infrastrukturnom smislu realizirano 15 projekata, odnosno obnovljeno je 18 javnih zgrada na području Međimurske županije čija investicija premašuje 73 milijuna kuna. Pripremljeno je dodatnih 5 projekata, ukupno 8 zgrada te bi se dodatni investicijski ciklus od preko 64 milijuna kuna trebao pokrenuti čim budu objavljeni javni pozivi, odnosno natječaji za sufinanciranje u novom programskom razdoblju.
Na sjeveru Hrvatske ljudi su oduvijek bili štedljivi i ne treba im puno objašnjavati financijske koristi od ušteda, međutim novi ciljevi smanjenja emisija štetnih plinova koje je EU postavila do 2030. godine za sve nas predstavljaju izazov koji neće biti moguće riješiti na jednostavan način. Financijska isplativost svih dosadašnjih projekata bez obilnog sufinanciranja iz nacionalnih ili EU izvora je upitna pa će ukupni trošak za dostizanje ciljeva biti ogroman jer vremena je malo, a ciljevi ekstremno izazovni. Zato je obavezno potrebno dio dostupnih sredstava usmjeriti u inovacije i pilot projekte kako bi se odmaknuli od tradicionalnih (i još uvijek skupih) rješenja. Istovremeno, potrebno je značajno smanjiti stopu sufinanciranja za sve korisnike, od građana do javne uprave, kako bi postigli uravnoteženu provedbu projekata i ublažili tržišnu distorziju koja je dobrim dijelom uzrokovana osjećajem priljeva „besplatnog“ novca iz EU. U posljednjih pet – šest godina mogli smo jako puno naučiti, međutim, upravo zbog tog besplatnog novca bit će teško promijeniti svijest svih građana čija će očekivanja biti barem jednaka kao i do sada i njihovo prvo pitanje bi u budućnosti trebalo umjesto „Mogu li dobiti neke poticaje?“ biti „Koliko i kako mogu postići uštede, ne samo novim prozorima ili boljom izolacijom, nego i promjenama u ponašanju?“. Puno nas posla čeka i dalje, a energetske agencije svakako bi trebale imati jednu od ključnih uloga u tom procesu.
Posebno je važno napomenuti da mjerama energetske učinkovitosti utičemo pozitivno na okoliš, jer smanjujemo emisiju stakleničkih plinova.
Stoga, sa stručnog aspekta gledano, energetska učinkovitost se može smatrati i novim energetskim izvorom. Također upotrebom čistih energenata, tj. sunca, vjetra, termalnih izvora i drugih, pokušava se nadomjestiti velika upotreba fosilnih goriva i time smanjenja emisija stakleničkih plinova koji itekako utiču na klimatske promjene.
IRENA- Istarska Regionalna energetska Agencija d.o.o. Labin svojim djelovanjem i preko EU projekata ukazuje zajednici primjerima kako koristiti prirodne resurse i učinkovito koristiti energiju.
Treba podržavati proizvođače opreme, materijala i tehnologije, bez kojih ne bi bilo očekivanih rezultata na poboljšavanju energetske učinkovitosti i zaštite okoliša, samim time zaštite zdravlja i kvalitete života na Zemlji.
Valter Poropat, IRENA
Regionalna energetska agencija Kvarner već više od desetak godina provodi projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije na području Primorsko-goranske županije. Puno je projekata iz energetske učinkovitosti koji su provedeni i na koje smo ponosni, ali posebno bih izdvojio pilot projekt cjelovite energetske obnove višestambenih zgrada koji smo započeli još davne 2010./2011. godine na području grada Rijeke. Prvi neboder u Rijeci energetski je saniran nakon skoro dvije i pol godine, ali su se u tom roku paralelno rješavale sve administrativne prepreke. Ministarstvo graditeljstva je dobilo sve podloge i procedure i to je vrlo brzo postao nacionalni projekt energetske obnove višestambenih zgrada u RH. Dogodio se i tzv. domino efekt i natjecanje među suvlasnicima višestambenih objekata tko će prije u proceduru, u uređenju okoliša, u uređenju i kulturi stanovanja unutar zgrada – uz osnovnu dodanu vrijednost – ugodnost stanovanja, manji računi za grijanje i hlađenje i povećana vrijednost nekretnine.
Foto: Ured Predsjednika RH, Marko Beljan
