Please ensure Javascript is enabled for purposes of website accessibility

Porezna reforma – fiskalne mjere za energetske projekte


Izvor: www.wsj.com

Nakon nekoliko mjeseci burnih javnih rasprava Sabor je prihvatio reformu poreznog sustava koja obuhvaća izmjene čak 16 zakona i stupa na snagu 1. siječnja 2017. Većina rasprava očekivano su se koncentrirale na izmjene poreza na dohodak koji izravno utječe na svakodnevni život građana, ali pomalo u sjeni ostalo je pitanje učinka reforme na financiranje jedinica lokalne samouprave.

Svi se slažu s ocjenom da je bivši  porezni sustav bio izuzetno kompleksan, nepregledan i da je prvi i osnovni cilj reforme bio njegovo pojednostavljenje, podizanje transparentnosti, a u konačnici i povećanje učinkovitosti naplate poreza. Međutim, ako porezna reforma dovede do smanjenja ukupnih prihoda od poreza na dohodak to će svakako otežati funkcioniranje jedinica lokalne samouprave. Zabrinutost zbog uvođenja novih mjera bila je opipljiva na 8. Susretu gradonačelnika i poduzetnika u Puli tijekom kojeg su predstavnici Ministarstva financija obećali da će im dio proračunskog manjka ipak biti kompenziran izravno iz državnog proračuna.

Osim manjeg udjela poreznih prihoda gradovi i općine novom reformom iz svoje nadležnosti gube i dio lokalnih poreza, od kojih je najznačajniji komunalni doprinos. Ovaj proračunski prihod dosad se namjenski koristio za građenje i korištenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture poput javnih površina, nerazvrstanih cesta, groblja i javne rasvjete. Dio gradova u Hrvatskoj, među kojima se ističu Jastrebarsko, Samobor, Koprivnica i Požega, također je koristio mehanizam komunalne naknade za poticanje izgradnje niskoenergetskih stambenih zgrada i kuća na način da su investitori bili oslobođeni plaćanja dijela ove naknade.

Poreznom reformom ovaj doprinos će se 2018. godine zamijeniti jedinstvenim porezom na nekretnine koji će biti isključivi prihod jedinica lokalne samouprave. Prema prvim naznakama obračun ovog poreza vršit će se prema dva dodatna parametra: godini izgradnje i općem stanju same nekretnine, a gradovi i općine bi trebali određivati visine obračunskih koeficijenata. Iako za sada nema spomena o uzimanju kriterija energetske učinkovitosti zgrada pri određivanju poreznih koeficijenata za vjerovati je kako će država ostaviti mogućnost gradovima i općinama da nastave pozitivan trend poticanja niskoenergetske gradnje u svojim zajednicama.

A kako je u Europi? Prema izvještaju europskog građevinskog instituta BPIE instrumente fiskalne politike za promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u zgradarstvu uvelo je tek 14 zemalja članica. Najčešće se primjenjuju instrumenti poreznih olakšica, odobrenja ili smanjene stope poreza na dodanu vrijednost. Slijedeći europske trendove Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske nedavno je s konzorcijem međunarodnih partnera započela s provedbom europskog projekta Local4Green koji ima za cilj istražiti najbolje fiskalne modele za poticanje primjene obnovljivih izvora energije na lokalnoj i regionalnoj razini. Upravo će ova vrijedna iskustva poslužiti kao osnova za dijalog s kreatorima fiskalne politike s ciljem uvođenja energetske učinkovitosti kao jednog od budućih kriterija za oporezivanje nekretnina.

image_print

Sviđa vam se naš rad?
Slobodno podijelite

Scroll to Top