Pogled na klimatsku 2024.

Europska je komisija 2022. godine pokrenula platformu Misija za prilagodbu na klimatske promjene – ambicioznu inicijativu za potporu povećanju održivosti europskih regija. To je važan korak na razini EU-a koji ima potencijal stvaranja veza i sinergija između raznih sektora, kako na razini EU-a, tako i na razini pojedinih zemalja. Uz horizontalno povezivanje dogodilo se i vertikalno pa su tako aktivnosti misije spuštene i na razinu država članica, samim time i na Republiku Hrvatsku, a lokalno taj proces podupire i koordinira REGEA. Cilj je misije poduprijeti proces povećanja otpornosti gradova i regija na klimatske promjene, a REGEA konkretno kroz rad u sklopu misije podupire nekoliko županija i gradova u njihovim naporima u izradi strateških dokumenata.

Ključni moment u 2024. godini bit će prelazak iz faze strateškog planiranja u fazu provedbe konkretnih projekata i aktivnosti jer vremena je sve manje. Nužno je razlikovati dvije glavne grupe projekata, one koji su isključivo u ulozi prilagodbe na učinke klimatskih promjena i sve ostale projekte koji nužno moraju proći proces tzv. klimatskog potvrđivanja. Projekti kojima je glavna svrha povećanje otpornosti na klimatske promjene od početka su kreirani s isključivom svrhom zaštite određene infrastrukture, neke od sastavnica ekosustava i sl. Samim time njihova je funkcija mnogo jasnija i od početka planiranja usmjerena. Za projektni je razvoj znatno zahtjevnija druga grupa, koja je i mnogo veća obuhvatom, potrebama za financiranjem i svim ostalim atributima koje obično povezujemo s projektnim ciklusom. Svi ti projekti iz druge grupe nužno moraju proći proces tzv. klimatskog potvrđivanja. Što to zapravo znači? Klimatsko potvrđivanje je proces u kojem se analiziraju glavni rizici i ranjivosti koji su posljedica klimatskih promjena, a mogu utjecati na bilo koju od sastavnica projekta. Ključni moment u ovom procesu je vrijeme kada se ti rizici uzimaju u obzir. Nužno je da se to dogodi čim ranije u procesu razvoja projekta, jer je, ako se isto radi u fazi kada već imamo glavni projekt, prekasno. Prekasno je zato što navedeni rizici moraju biti adresirani u mapama projekta kako bi pokazali na koji se način postiže održivost.

Osnovni pokretač svega prethodno navedenog je, naravno novac, i to novac Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Europa je, mnogo prije nego mi, shvatila da svaki uloženi euro mora biti održiv. To nas dovodi do ključne činjenice, a to je da će svi infrastrukturni projekti koje ćemo željeti financirati iz strukturnih fondova morati proći proces klimatskog potvrđivanja. Taj proces će biti dosta zahtjevan, kako za upravljačka tijela, tako i za nositelje projekata, jer u sustavu je mnogo nepoznanica, ali i nespremnosti da se taj proces uopće provodi, a da o kapacitetima i ne govorimo. Najporaznije je od svega što mi o održivosti investicija i infrastrukture razmišljamo samo zato što moramo, tj. samo zato što želimo osigurati financiranje iz strukturnih fondova, a trebalo bi biti obrnuto.

U fokusu će opet mahom biti općine, gradovi i županije, kao možda i najdominantnija skupina korisnika strukturnih i investicijskih fondova. Tranzicija iz sfere planiranja i razvoja strateških dokumenata k implementaciji bilo kojeg iz one dvije skupine projekata kod njih će biti najzahtjevnija. Već spomenuta nužnost sektorske sinergije i povezivanja, kao i rušenja silosa, morat će sada, možda i više nego ikada prije, biti izražena, a složit ćemo se da to i nije najjača strana javne i lokalne uprave. Stavimo li to u kontekst nužnosti povezivanja s proračunskim planiranjem i izvješćivanjem, javne nabave i spremnosti privatnog, prije svega građevinskog sektora, da odgovori na sve zahtjeve, jednadžba se dodatno komplicira.

Godina pred nama, kada govorimo o prilagodbi na klimatske promjene i povećanju otpornosti, bit će svakako izazovna, no nada da će se brojne stvari ipak pokrenuti postoji. Sama činjenica da je velik dio problema već prepoznat, da rješenja i znanja postoje na brojnim razinama upućuje na to da možemo upravljati procesom koji će omogućiti razvoj i implementaciju održivih projekata s ciljem povećanja održivosti društva u cjelini. Nužno je samo ljudima koji imaju znanje i viziju dati mandat i odgovornost da vode proces i budu za njega odgovorni.

 

Miljenko Sedlar dipl. ing.

Voditelj odjela – Klima