Prikupljanje energetskih podataka (potrošnja energije, instalirani kapaciteti i sl.) ključan je korak energetskog planiranja, ali i veliki izazov koji otvara cijeli niz pitanja. Pri prikupljanju podataka treba voditi računa o vlasništvu podataka i pravima njihova ustupanja, nedostatka znanja i razumijevanja osoba uključenih u proces prikupljanja podataka, nedostacima sustava vođenja evidencije o podacima, nedostacima jedinstvene klasifikacije energetskih sektora i podsektora, nepostojanje sustava za praćenje energetske potrošnje i pokazatelja na području gradova…
U trenutku kad se u europskim institucijama naveliko raspravlja o novom energetskom paketu Clean Energy for All Europeans, prikupljanje energetskih podataka ključno je dakle, za identificiranje trendova energetske potrošnje u ciljanim sektorima na osnovu kojih se definira energetska politika i korištenje obnovljivih izvora energije. Očito je i da su ulazni energetski podaci kamen temeljac izrade svakog Akcijskog plana energetski održivog razvitka grada. Bez kvalitetnih ulaznih energetskih podataka sav posao energetskih planera je uzaludan. Nekvalitetni podaci često vode u krivom smjeru i otežavaju posao. Stoga je na razini gradova i regija nužno uvesti sustav energetske politike koji bi ishodište imao u pouzdanom informacijskom sustavu i koji bi uz primjenu suvremenih alata i metoda pružio pouzdanu, preciznu i pravodobnu informaciju o energetskoj potrošnji, ali i upozoravao na eventualne kvarove, pogreške u vođenju ili krive obračune potrošnje energije. Upravo to je i jedan od zaključaka završne konferencije EU projekta Data4action koja je održana 26. siječnja 2017. u Bordeauxu.
U sklopu poznate EU inicijative Sporazuma gradonačelnika kojoj je pristupilo sad već preko 7 200 gradova i općina, Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske izradila je preko 30 Akcijskih planova i izvještaja o njihovoj provedbi što se pokazalo kao dugotrajan i vrlo složen proces koji se sastoji od niza koraka. U ovome članku u fokusu je prvi korak koji je ujedno i najkompleksniji, a to je prikupljanje podataka koji su neophodni za izradu spomenutog dokumenta. Kada krenemo s poslom, odnosno kada krenemo prikupljati podatke prvo pitanje koje se automatski nametne je – Odakle početi? Proces prikupljanja energetskih podataka sastoji se od četiri koraka:
- prikupljanje podataka,
- obrada podataka,
- izrada energetske analize
- prezentacija, odnosno informiranje o dobivenim rezultatima energetske analize u sklopu Akcijskog plana energetski održivog razvitka grada.
Za osiguranje kvalitetnih podataka prije svega potrebno je educirati lokalnu/regionalnu upravu, energetske opskrbljivače i poduzetnike, uvesti sporazumne ugovore o suradnji i razmjeni potrebnih podataka između lokalne/regionalne samouprave i energetskim opskrbljivačima, uvesti sustav kontinuiranog praćenja potrošnje energije i procjenu učinaka provedenih energetskih politika uz primjenu metodologija kontinuiranog prikupljanja ključnih podataka u redovitim intervalima te ugraditi u zakonodavnu legislativu obvezu dostave podataka nadležnom Ministarstvu o energetskoj potrošnji od strane energetskih opskrbljivača.
Samo kvalitetni podaci usmjeriti će u pravom smjeru energetsku politiku gradske uprave čime će se sinergijski efekt prenijeti na građane i poduzetnike, a u konačnici pokrenuti proces promjene njihovog ponašanja te stvaranje osnova za osiguranje visoke kvalitete života u održivim gradovima, otpornim na klimatske promjene i privlačnim za život.
