Please ensure Javascript is enabled for purposes of website accessibility

Pametna sela


Posljednjih godina koncept pametna sela prepoznat je kao model koji omogućava osnaživanje, revitalizaciju i povećanje atraktivnosti ruralnih zajednica. Sam koncept pametnih sela u svojoj srži podrazumijeva aktivno sudjelovanje lokalnog stanovništva u poboljšanju njihovih uvjeta stanovanja i življenja, jačajući lokalno gospodarstvo, koheziju zajednice i pritom smanjujući negativne utjecaje na okoliš i stvarajući otpornost na klimatske promjene.

Koncept pametnih sredina nije jednoznačno definiran, ali postoji nekoliko radnih definicija na razini Europske Unije. Pametne sredine uključuju ruralna područja i zajednice koje se razvijaju koristeći digitalna rješenja kako bi iskoristili svoje postojeće snage i resurse s naglaskom na tradicionalne usluge, ali i nova područja razvoja.

Slijedeći ovakvu definiciju te analizirajući trenutno stanje, prepoznaju se koraci integracije digitalnih rješenja u većini jedinica lokalne i regionalne samouprave. Kao prvi korak nameće se potreba za definiranjem sveobuhvatne strategije, koja nudi rješenja koja su univerzalno prihvaćena kao „pametna“, ali i koja su ujedno prilagođena svakoj pojedinoj lokaciji, uzimajući pritom u obzir sve lokalne uvjete i potrebe. Strateško opredjeljenje za „pametno“ ključan je prvi korak kako bi se osigurala sustavna i koordinirana provedba svih aktivnosti i mjera potrebnih za primjenu koncepta pametnog sela.

Prema Europskom forumu pametnih sela [2], pametne sredine fokusirane su na ljudske potencijale tj. lokalno stanovništvo. To su zajednice u ruralnim područjima koje koriste inovativna rješenja za poboljšanje svoje otpornosti, nadovezujući se na lokalne snage i mogućnosti. Uspješna tranzicija prema pametnim sredinama odvija se kroz 5 glavnih stupova prikazanih ispod (Slika 1). Implementacijom digitalnih rješenja problem udaljenosti od velikih sredina zapravo postaje prednost budući da ovakve pametne sredine mogu ponuditi kvalitetan životni standard s jedne strane, te s druge strane, mirnu i zdravu okolinu koju nudi život na selu.

Slika 1 Pet osnovnih stupova razvoja pametnih sredina (Izvor: https://smart-villages.info/)

Projekt „Pripremna akcija za pametna ruralna područja u 21. stoljeću (Smart Rural 21)“ je projekt podržan od strane Europske komisije (DG AGRI) te ima za cilj promicati razvoj i provedbu pristupa i strategija pametnih sredina. Osim metodološkog pristupa prikazanog ispod (Slika 2), projekt će po svom završetku krajem 2022. godine predstaviti zaključke svog djelovanja kao i program podrške budućim intervencijama. Prikazana metodologija će se koristiti kao podloga za daljnji razvoj prioritetnih mjera za koje se definira hodogram provedbe aktivnosti.

  1. Početak rada
  2. Mapiranje konteksta i dionika
  3. Uključivanje dionika
  4. Izrada strategije
  5. Strategija pametnog sela
  6. Planiranje akcija
  7. Pronalaženje rješenja
  8. Generiranje radnji
  9. Financiranje
  10. Praćenje

Slika 2 Metodologija projekta “Smart Rural 21” (Izvor: https://www.smartrural21.eu/wp-content/uploads/Smart-Rural_Infographic.pdf)

Osim definicija na europskoj razini, postoji podosta razvijenih dokumenata na temu razvoja pametnih sredina u Republici Hrvatskoj. Neki od primjera koji se mogu izdvojiti jesu „Program razvoja pametnih sela u Zagrebačkoj županiji do 2030. – akcijski plan“[3] kao i primjer metodologije korištene u analizi Grada Jastrebarskog[4] – određena jedinica lokalne ili regionalne samouprave smatra se pametnom sredinom ukoliko ima barem jedan čimbenik koji se odnosi na jedan ili više sljedećih obilježja te pripadajućih čimbenika prikazanih ispod (Slika 3).

Slika 3 Obilježja i čimbenici pametne sredine (Izvor: https://hrcak.srce.hr/file/359862)

Vizija u razvoju pametnih sela / općina

Svaka općina, grad ili regija kao primjer dobre prakse razvoja ruralne sredine ima za cilj podići razinu kvalitete života lokalnog stanovništva koristeći prednosti digitalnih tehnologija i uključenosti lokalnog stanovništva kroz gospodarski rast, razvoj inovativnih rješenja i povećanja učinkovitosti javne samouprave. U Hrvatskoj primjena koncepta pametnih sela pruža značajne mogućnosti za revitalizaciju sela i poljoprivrede te za povećanje atraktivnosti života na selu. Pametna sela usko su povezana i s pametnom poljoprivredom, koja otvara vrata hrvatskim poljoprivrednicima prema optimizaciji proizvodnje i potrošnje resursa kao i osnaživanju malih gospodarstava dajući im kroz primjenu digitalnih tehnologija lakši pristup tržištu.

Rast i razvoj mora se temeljiti na iskorištavanju trenutnih dostupnih potencijala, prvenstveno u poljoprivredi, razvoju kulturnih i sportskih sadržaja te intenzivnoj uključenosti lokalnog stanovništva kroz civilna društva. Na temelju dostupne literature, koncept razvoja trebao bi služiti kao podloga za definiciju vizije sukladno trenutnim potrebama i generalnim ciljevima te predstavlja paletu mogućnosti tj. mjera s kojima se utječe na odabrana glavna funkcionalna područja koja su međusobno vrlo povezana (Slika 4).

Slika 4 Koncept pametne sredine

Sukladno trenutnoj analizi stanja tj. identifikaciji snaga, slabosti, prilika i prijetnji te predstavljenim konceptima razvoja pametnih sredina, definiraju se strateška područja u razvoju sveobuhvatnog razvoja. U tablici u nastavku prikazana je klasifikacija navedenih područja u kontekstu šest stupova odnosno područja djelovanja te pripadajuće prioritetne mjere koje se mogu uzeti u obzir. Područja djelovanja uključuju utjecaj trenutnog zakonodavnog okvira s ciljem prilagodbe već započetim projektima i inicijativama umjesto stvaranja kompletno novih odredbi. Mjere su međusobno povezane budući da je svaka mjera prožeta integracijom nekog dijela digitalne infrastrukture i/ili zahtjeva interakciju sa središnjom bazom podataka na temelju koje će se izrađivati potrebne digitalne komponente predviđenih mjera.

Tablica 1 Klasifikacija glavnih funkcionalnih područja pametne sredine

Digitalna infrastruktura 1.1. Web portal
1.2. GIS baza podataka
1.3. Širokopojasna mreža
1.4. Sustav senzora
1.5. Javna WiFi mreža
1.6. Info zasloni
Pametna javna uprava 2.1. Portal za interakciju s građanima
2.2. Otvoreni podaci – pristup
2.3. Postavljanje kamera
2.4. Baza mjera
2.5. Transparentno upravljanje javnim zgradama
2.6. Usklađivanje izvještavanja s digitalizacijom
Upravljanje potrošnjom energije i javnim uslugama te zaštita okoliša 3.1. Praćenje potrošnje energije
3.2. Praćenje kvalitete zraka
3.3. Sustav pametne javne rasvjete
3.4. Digitalizacija gospodarenja otpadom
3.5. Digitalizacija sustava upravljanja vodama
3.6. Digitalizacija sustava navodnjavanja
Pametno lokalno stanovništvo 4.1. Organizacija lokalnog inkubatora / radne grupe
4.2. Edukacija stanovništva u IKT području
4.3. Razvoj poduzetničkog inkubatora
4.4. Poticanje rada savjeta mladih
4.5. Organizacija sustava korištenja javnih prostora
4.6. Edukacija stanovništva u području javne uprave i dostupnih alata
4.7. Pametne klupe i pametna solarna stabla
4.8. Energetska zadruga
4.9. Sustav mobilnog zdravstva
4.10. Dostava hrane i lijekova
Obrazovanje 5.1. Dodijeljeni dio platforme za obrazovanje
5.2. Specijalizirane radionice i edukacije (poljoprivreda)
5.3. Specijalizirane radionice i edukacije (financiranje projekata)
5.4. Opremljenost škola i vrtića
5.5. Suradnja s lokalnom industrijom
5.6. Edukacijske aktivnosti na temu održivog razvoja i pametnih sredina
5.7. Potpora razvoja sporta, kulture i civilnog društva
Pametno gospodarstvo 6.1. Kružno gospodarstvo
6.2. Digitalizacija poljoprivrednih aktivnosti i karti
6.3. Upravljanje seoskim zajednicama
6.4. Poslovno savjetovanje za OPG
6.5. Integracija OIE u poljoprivredu
6.6. Dodijeljeni dio platforme za specijalizirane edukacije i aktivnosti
6.7. Digitalizacija turističke ponude
6.8. Suradnja s lokalnim stanovništvom
6.9. Poticanje IT sektora
Pametna mobilnost 7.1. Cestovna infrastruktura
7.2. Regulacija prometa i sigurnost
7.3. Pametne čekaonice
7.4. E-punionice
7.5. Sustav javnih električnih vozila

 

Koncept pametnih sela više nije koncept budućnosti. Pametna sela su rješenje današnjice za bolju i zdraviju budućnost koje selo, seljaka i poljoprivredu osnažuju, čine otpornijima i konkurentnijima doprinoseći pritom sveukupnom gospodarskom razvoju i zaštititi okoliša i klime

image_print

Sviđa vam se naš rad?
Slobodno podijelite

Scroll to Top