Please ensure Javascript is enabled for purposes of website accessibility

Osvrt na prepreke u procesu izgradnje integriranih sunčanih elektrana


Sunčane elektrane su u 2023. godini proizvele 297 GWh električne energije, što je jednako ukupnoj proizvodnji ostvarenoj u razdoblju od 2019. do 2022. godine, a sa sadašnjim izgrađenim kapacitetima, njihov udio u ukupnoj proizvodnji mogao bi u 2024. doseći i do 4,4%. To je dobra vijest nakon višegodišnjeg čekanja na investicije, ali stanje na kraju godine od oko 400 MW instaliranih sunčanih elektrana daleko je od onoga što smo mogli i trebali napraviti. Po instaliranom kapacitetu po stanovniku i dalje smo debelo na začelju Europske unije. Istaknuli smo neke od najvažnijih prepreke koje stoje na putu brže i uspješnije solarizacije Hrvatske.

Iskustvo koje smo stekli kroz PVMax projekt potaklo nasje da iznesemo prepreke na koje smo naišli u izgradnji integriranih sunčanih elektrana. Na razini projekta, različiti klijenti iz privatnog i javnog sektora potpisali su ugovore za izgradnju oko 50 projekata integriranih sunčanih elektrana koji će svojom provedbom sukladno standardiziranoj ugovornoj dokumentaciji rezultirati ukupnom instaliranom snagom oko 24 MWp. Završetak procesa izgradnje ovih elektrana, tj. puštanje u pogon očekuje se do kraja 2024. godine, ovisno o veličini i kompleksnosti izvedbe. Trenutačno su objavljene i oko 33 javne nabave različitih predstavnika javnog sektora koje čekaju ocjenu pristiglih ponuda, odabir izvođača te potpis ugovora za izgradnju isto toliko integriranih sunčanih elektrana, ukupne instalirane snage oko 4 MWp.

Uredba Vlade Republike Hrvatske o zamrzavanju cijena električne energije

Uslijed energetske krize uzrokovane raznim geopolitičkim situacijama, Vlada Republike Hrvatske odlučila je zamrznuti cijene električne energije, prvenstveno za kućanstva i javni sektor. Ovim potezom, iako je na određeno vrijeme „poštedjela“ javni sektor od poskupljenja, Vlada je zapravo stopirala veći broj investicija uslijed znatnog pogoršavanja tehno-financijskih parametara analize procjene potencijala za izgradnju sunčanih elektrana na krovovima ustanova. Po donošenju uredbe,  u komunikaciji s predstavnicima javnog sektora diljem Republike Hrvatske, 2022. i 2023. godine dobili smo poveći broj odbijenica nastavka procesa izgradnje sunčanih elektrana do daljnjega. Možda je tu bitno napomenuti da je ovdje jedino rješenje ukinuti spomenutu uredbu Vlade, pogotovo jer ta odredba propisuje cijenu električne energije koja je veća od trenutačne tržišne cijene električne energiji na burzama.

Vrijeme trajanja ishođenja elektroenergetske suglasnosti ili puštanja u pogon izgrađenih sunčanih elektrana

Za vrlo veliki broj klijenata, nakon izrade idejnog rješenja ili idejnog projekta, proveli smo duži period čekanja na ishođenje elektroenergetske suglasnosti ili izradu elaborata o tehničkom rješenju priključka, sve u skladu s Pravilnikom o priključenju na distribucijsku mrežu (u ovom slučaju mrežu HEP ODS-a). S druge strane, kod nekih klijenata njihove elektrane su bile dužne proći pokusni rad kako bi mogle biti puštene u trajni pogon ili se čekao HEP ODS kako bi opremio trafostanice potrebnom opremom na svojoj strani mreže. Vrlo često je cjelokupan proces ishođenja potvrde o trajnom pogonu bio, iz naše perspektive, predug čime se kočilo korištenje obnovljive električne energije na lokacijama i zapravo dekabonizacija postrojenja/ustanova naših klijenata. Rješenje se u ovom slučaju može pronaći u požurivanju operatera distribucijskog sustava i ažurnijem rješavanju tekućih zahtjeva predanih u standardnim procedurama, no – sukladno zakonu i pravilnicima, operater uvijek odradi sve u zakonski definiranim rokovima.

Visoki troškovi priključenja određenih sunčanih elektrana na distribucijsku mrežu

Nastavno na prethodnu prepreku, veže se i vrlo česta pojava koja klijente odbija od nastavka procesa izgradnje sunčane elektrane, a radi se zapravo o vrlo visokim troškovima priključenja na distribucijsku mrežu koje definira operater distribucijskog sustava (HEP ODS) paralelno uz proces izdavanja elektroenergetske suglasnosti za jednostavnije priključke ili Elaboratom o tehničkom rješenju priključka za složenije priključke. To je posljedica trenutačne elektroenergtske infrastrukture u Republici Hrvatskoj koja je zastarjela i neadekvatna u velikom dijelu države za prihvat sunčanih elektrana. To i ne bi bio problem da postoji zakonska obveza s kojom bi HEP ODS, kao dio „javnog servisa“, služio dionicima tržišta u najvećoj mogućoj mjeri u omogućavanju što jednostavnijeg i jeftinijeg priključenja. No, suprotno rečenome, HEP ODS zapravo cjelokupne troškove priključenja koji uključuju potrebnu niskonaponsku ili srednjenaponsku opremu te radove naplaćuje korisniku distribucijske mreže, u ovom slučaju klijentima projekta PVMax, a istu zadržava u potpunosti u svom vlasništvu. Spomenutu proceduru i podjelu troškova vrlo teško očekivati budući da je propisana važećim zakonodavnim okvirom..  Bez promjene zakona, stanje bi se moglo promijeniti kad bi HEP ODS bio spreman službeno odrediti okvirne troškove priključka prije početka projektiranja.

„Grant addiction“ tj. „ovisnost“ klijenata o iskorištavanju sufinanciranja

Jedan je od najvećih problema u trajanju realizacije projekata izgradnje integriranih sunčanih elektrana generalan stav i privatnog i javnog sektora da se obavezno moraju iskoristiti neki dostupni načini sufinanciranja procesa izgradnje. Zbog te „ovisnosti“, klijenti su često voljni čekati i po pola godine, a nekada i dulje, na izgradnju elektrane čime zapravo samo odgađaju početak korištenja dobrobiti sunčane elektrane na svojim krovnim površinama te i dalje plaćaju opskrbljivačima električnu energiju koju su mogli osigurati iz vlastitog postrojenja. Dodatno, ostvariti sufinanciranje kao da predstavlja stvar prestiža o čemu se odmah radi promocija kako se uspjelo u naumu da klijent ne plati cjelokupnu investiciju. Iz svega navedenoga, nužno je raditi na poticanju klijenata na odluke o vlastitom financiranju, komercijalnim kreditimaa ili korištenje alternativnih modela nabave poput PPA modela. S druge strane, učestala je pojava da se objavljivanjem subvencija posljedično poskupljuje oprema budući da izvođači na tržištu znaju kako će investitori dio troškova izgradnje pokriti „tuđim“ novcem tj. subvencijom.

Uvjeti raznih natječaja za sufinanciranje izgradnje integriranih sunčanih elektrana

Usko povezano s prethodnom preprekom nalaze se i zahtjevi natječaja putem kojih se sufunancira izgradnja integriranih sunčanih elektrana, bilo za privatni ili za javni sektor, a radi se o uvjetu predaje glavnog projekta u sklopu prijave. Ovaj zahtjev na nekoliko načina otežava provedbu projekata te ih usporava. S jedne strane, traženjem glavnog projekta kao zasebne aktivnosti tj. predaje istog se direktno dovodi u opasnost izvedba samog projekta, jer se vrlo često dogodi da projektirana oprema nije dostupna na tržištu ili ju podosta izvođača jednostavno nema.. U tom slučaju, investitori moraju ići u proces doprojektiravanja tj. korekcije glavnog projekta što opet iziskuje vrijeme i novac, a iste promjene se moraju odobriti od strane provoditelja natječaja. Ovo je pogotovo relevantno ukoliko se uzme u obzir činjenica da se rezultati pojedinih natječaja čekaju i po 6 mjeseci. Pod pretpostavkom da je isto toliko trebalo za izradu kvalitetnog glavnog projekta, gotovimo o rasponu od godine dana od odluke koja oprema će ići na krov do samog početka realizacije. Budući da je sektor sunčanih elektrana vrlo dinamičan, nitko ne može garantirati da će tražena oprema biti dostupna, a još manje da će imati istu cijenu kao u izrađenom troškovniku. Svi ovi problemi se zapravo rješavaju uvođenjem uvjeta prijave na natječaj s idejnim projektom i ishođenom elektroenergetskom suglasnosti tj. omogućavanjem korištenja modela izgradnje Projektiraj & Gradi (engl. Design & Build) kroz koji investitor kroz jedan ugovor, kada dobije rezultate natječaja, ugovara projektiranje glavnog projekta te izvedbu izgradnje. Na ovaj način se, s jedne strane, mitigiraju dodatni troškovi doprojektiranja budući da će izvođač u projektu koristiti opremu koju trenutno ima, a s druge strane se smanjuju troškovi same dokumentacije jer je taj trošak izrade glavnog projekta ukomponiran u cjelokupni iznos investicije, te samim time i subvencioniran.  

Zastarjele (neadekvatne) krovne površine prijavljenih klijenata

Za kraj, jedan je od razloga odustajanja od investicije kod nekih klijenata zastarjela krovna površina na kojoj se ne preporučuje izgradnja sunčane elektrane budući da bi ona na krovu trebala biti u pogonu oko 25 godina. U protivnom, kod svake sanacije krovne površine je potrebno zaustaviti rad elektrane, demontirati je i potom ponovno vratiti u pogon što iziskuje određena financijska sredstva, a uzrokuje i gubitak zbog prekida pogona. Stoga je vrlo važno osigurati kvalitetnu i stabilnu krovnu površinu. No, sama obnova krovne površine je kompleksan i skup proces zbog kojeg se klijenti često odlučuju odustati od investicije. Rješenje ovog problema može se naći u izgradnji sunčane elektrane pri sveobuhvatnoj obnovi  u kojoj se mijenja krovište građevine  te u poticanju obnove krovišta i izgradnje sunčane elektrane  jednim ugovorom, prvenstveno korištenjem PPA modela na dugoročni rok ugovaranja. Na ovaj način, izvođač može osigurati kvalitetnu krovnu površinu na koju će instalirati svoju sunčanu elektranu iz koje će vlasniku lokacije prodavati električnu energiju – situacija u kojoj svi pobjeđuju ako se uspiju dogovoriti oko cijene električne energije i trajanja ugovora.

 

tim odjela Energija

 

 

image_print

Sviđa vam se naš rad?
Slobodno podijelite

Scroll to Top