REGEA u tome ima nekoliko uloga. Okuplja voditelje sektora u regijama, gradovima i općinama kako bi razgovarali o odgovoru na sve jače klimatske pritiske. Stručnjaci iz odjela za prilagodbu klimatskim promjenama istražuju kako poboljšati i olakšati procese donošenja odluka, pri čemu stvaraju podatke na kojima ih mogu temeljiti. Poseban fokus su djelatnici u javnoj službi, jer oni oprativno nude rješenja koja na kraju planiraju, provode, financiraju i održavaju. Dodatno, pažnja se posvećuje i tome da se mladima otvore vrata kako bi počeli graditi iskustvo I karijeru kroz kreativna događanja poput klimatskog hackatona.
Tekuća godina u projektu ARCADIA to dobro pokazuje. U projektu osam europskih regija traži načine da priroda preuzme dio posla koji danas obavljaju beton i cijevi: da drveće hladi ulice, a zelene površine upijaju kišu i poboljšaju bioraznolikost. Projekt financira program Obzor Europa, a REGEA u njemu vodi hrvatske partnere i pilot područja. Za REGEA-u to znači novo znanje i više alata pomoću kojih može olakšati rad gradovima, općinama i županijama. Razvija nove metode za procjenu klizišta i toplinskih otoka, a na terenu skuplja iskustva ljudi koji s tim problemima žive. Time nastaje podloga za bolje planiranje od Zagreba do Zagorja, a kroz razmjenu i u slovenskom Podravju.
U središtu projekta su dva osnivača REGEA-e. Grad Zagreb pilot pristup radi na Parku Novi Zagreb. To je prostor od oko 70 hektara između Travnog i Sigeta, koji bi trebao postati prvi novi veliki gradski park u posljednjih dvadesetak godina. Stanovnicima okolnih kvartova park bi trebao donijeti hlad i prostor za odmor te ublažiti posljedice toplinskih valova i obilnih kiša. Krapinsko-zagorska županija u svom se laboratoriju Desinić-Pregrada-Hum na Sutli bavi klizištima, a Grad Zabok je pilot za toplinske otoke i bioraznolikost. REGEA vodi rad oba laboratorija i daje im stručnu podršku. Zagorska razvojna agencija (ZARA) nosi mobilizaciju gradova i općina u Krapinsko zagorskoj županij. Sveučilište u Zagrebu, pomaže istraživačkim radom i izradom stručnih podloga za rješenja temeljena na prirodi.
Zelenilo u gradu opstaje tek kad postane dio redovne nabave i održavanja. Tako radi Maribor, čiji su katalog stabala i urbane opreme krajem svibnja upoznali predstavnici Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, ZARA-e i Županijske uprave za ceste. Na istoj stručnoj posjeti vidjeli su kako retencijski bazen u ptujskom parku Ljudski vrt štiti grad od poplava. U Vitomarcima su vidjeli klizište koje je nakon sanacije postalo i prostor za rekreaciju.
Kišnica nije problem jednog odjela, nego posao cijelog grada. To je najvažnija pouka iz Odensea, gdje su u kolovozu domaćini bili Sveučilište Južne Danske i Grad Odense. Komunalno poduzeće, gradski odjeli za vode, ceste i zelenilo te udruge i mjesne zajednice ondje zajedno osmišljavaju, financiraju i održavaju rješenja za oborinske vode, i to kao dio redovnog posla. Umjesto ležećih policajaca postavljeni su zeleni elementi koji usporavaju promet, a istodobno upijaju vodu, hlade ulicu i privlače ptice i oprašivače. Na parkiralištima se uređuju zelena udubljenja koja skupljaju kišnicu, a kvart u kojem većina građana odluči zadržavati kišnicu na privatnom zemljištu ima veće šanse da mu grad prvi obnovi ulicu. Prilikom razmjene danski partneri podijelili su planske dokumente i metodologiju odabira biljaka, a svoja iskustva predstavili su i hrvatskim komunalnim poduzećima i planerima putem online formata.
Za dobre odluke o prostoru potrebno je iskustvo ljudi koji u njemu žive i rade. Zato su REGEA i partneri u veljači i ožujku organizirali fokus grupe u Pregradi i Zaboku te anketu. Sudjelovalo je više od 30 ljudi uživo i 153 online. Okupili su se predstavnici gradova i općina, Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda, komunalnih poduzeća, vatrogasaca i udruga te građani. Radionica predstavnika Pregrade, Huma na Sutli i Desinića pokazala je da se klizišta se danas saniraju tek kad se dogode, a znanje o njima raspršeno je po institucijama. Rješenja temeljena na prirodi prihvaćena su od strane svih dionika kao dopuna klasičnim mjerama sanacije i prevencije posebice u slučajevima kad se dokažu da su sigurna i isplativa. U Zaboku su sudionici upozorili na vrućinu u gušće izgrađenim dijelovima grada i na zelene površine koje postoje, ali nisu dovoljno povezane.
Nove ideje često donose oni koji tek ulaze u struku. Na Climathonu u Ptuju u travnju studenti iz Hrvatske i Slovenije dva su dana razvijali rješenja za toplinske otoke Ptuja, Maribora i Hajdine. Mentori su im bili stručnjaci REGEA-e, ZRS Bistra i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pobijedila je ekipa hrvatskih studenata krajobrazne arhitekture s prijedlogom koji zelenu infrastrukturu uvodi u prostorno planiranje i smanjuje toplinsko opterećenje cijelog grada. Njihova rješenja danas služe kao primjeri u razgovorima s lokalnim vlastima.
Do kraja projekta Grad Zabok imat će jasnu sliku toplinskih pritisaka na svom području. Pregrada, Desinić i Hum na Sutli dobit će nove pristupe klizištima, utemeljene na tipologiji koja svaki tip klizišta povezuje s klasičnim, prirodnim ili kombiniranim mjerama. Građani bi to trebali osjetiti kroz više hlada u ulicama, manje štete od obilnih kiša i sigurnije ceste i kuće na padinama.
Posla je puno. Prilagodba mora biti brža i okretnija, ali još je važnija je suradnja unutar gradova i općina kod gospodarenja prostorom, infrastrukturom, resursima i ljudskim potencijalima. Nijedna institucija to ne može sama. Otpornost raste kad svatko u svojoj ulozi, od građana do onih koji donose odluke, rastu i rade u istom smjeru.
Projekt ARCADIA financira se iz programa Obzor Europa u okviru Misije prilagodbe klimatskim promjenama.
