Please ensure Javascript is enabled for purposes of website accessibility

Novi portal na medijskom tržištu


Ekonomski lab novi je portal kojeg je pokrenuo Velimir Šonje, jedan od najuglednijih domaćih ekonomista i ekonomskih analitičara.

Gospodin Šonje djelovao u Hrvatskoj narodnoj banci, Raiffeisen banci, Svjetskoj banci, radio je na obrazovnim institucijama i danas je samozaposlen kao ekonomski savjetnik. Imali smo priliku zagnjaviti ga s nekoliko pitanja o novom portalu – zašto i zašto baš sada?

  • Kako vam se i zašto javila ideja napraviti portal?

Prvo, u zadnjih godinu dana ugašena su tri referentna web mjesta na kojima se progovaralo o ekonomskim temama i gdje su se ljudi informirali o trendovima i ekonomskim politikama – banka.hr, limun.hr i Forbes. Nastala je velika praznina na tržištu. Drugo, u redovnom poslu koristimo mnoštvo statistika i pratimo velik broj izvora, a tu je i širok krug vanjskih suradnika okupljenih oko različitih projekata Arhivanalitike. Ideja se naprosto naslonila na redovni posao kojim se bavim.

  • Koliko suradnika broji vaš portal i kakve su prve reakcije čitatelja?

U prvih mjesec dana uz mene se pojavilo još pet autora među kojima i u javnosti dobro poznata imena poput Vuka Vukovića i Ive Bićanića. Cilj je taj broj dovesti do desetak suradnika u ovoj prvoj fazi, i to ćemo vrlo brzo postići. Kriterij je kvaliteta, a ne kvantiteta. Čitatelji su nas jako nagradili. Preko 26,000 jedinstvenih ulazaka na stranicu u prvih mjesec dana i dalje raste. Mislim da smo pogodili jednu tržišnu nišu koja je ljudima baš trebala.

  • Kojim temama ćete se baviti?

Vidi se prema rubrikama koje smo istaknuli na stranici: konkurentnost i rast, povijest i razvoj, novac i bankarstvo, financijska tržišta, fiskalna politika, praćenje odabranih izdanja novih knjiga i business. No, te rubrike imaju fleksibilne granice. Zanima nas sve što je ekonomski relevantno i dobro analizirano.

  • Što sadržaje na vašem portalu razlikuje od ostali portala?

Ekonomski lab nije ni stručni ni znanstveni časopis, ali ni financijski news portal ni novina. Pojednostavljeno, zamislite stručnjaka koji ima dobar tekst koji ne udovoljava kriterijima znanstvenog rada (ili naprosto prepričava neki znanstveni ili stručni rad), a prekompliciran je za novine. Mi smo tu za takve među-forme teksta. Mreža za tu vrstu rijetkih leptira. Zato i ne možemo objavljivati pet novih sadržaja dnevno, tolike ponude adekvatno obrađenih ekonomskih i financijskih tema naprosto nema.

  • Kada biste mogli, kako biste u tri riječi opisali ono što želite poručiti ili način na koji želite informirati svoje čitatelje?

Dobra tema, argument i analiza.

  • Kažu da je najveći posao komplicirane stvari ispričati jednostavnim jezikom, onim koji je svima razumljiv. Kako vi u tome uspijevate?

Drago mi je što mislite da uspijevamo. Suradnike Ekonomskog laba odlikuje mnogo godina iskustva u bavljenju temama o kojima pišemo i duboko poznavanje materije. Pišemo samo o stvarima koje znamo i bavimo se njima dugi niz godina, a onda ta neka sposobnost da se i složene teme iskažu na jednostavan način dođe spontano.

  • Koji je vaš stav o iskorištavanju EU fondova u Hrvatskoj?

Konačno je krenulo. U prošloj godini preko 6,5 mlrd HRK, ove godine po svim projekcijama mnogo više. Akumulirana su neka znanja, uhodane procedure. Bit će problema i spoticanja, ali malo pomalo, kreće.

  • Što mislite tko je zakazao – politika, uprave i administracije, nezainteresirani građani? Koliko su mediji odradili ili nisu odradili svoje po tom pitanju?

Ako me pitate specifično za EU fondove, ne vidim da je tu neka osobita odgovornost građana i medija. Taj vremenski pomak u odnosu na mogućnosti, nazovimo ga popularno «kasno paljenje» viđen je i drugim zemljama koje su ranije ušle u EU, a kod nas je dodatno zakompliciran lošom administracijom i slabim upravljačkim kapacitetima političke elite.

  • Koji je vaš recept – kako širu javnost zainteresirati o važnim političkom, gospodarskim, a i energetskim temama?

Recept ima tri bitna sastojka: stručnost, upornost i komunikacije. Stručnost znači relevantnost. Komunicirate sadržaj koji je nov, ili star ali komuniciran na neki nov način. Upornost znači da ste stalno prisutni, pa makar se ponekad i ponavljali. Znanstvenici i stručnjaci generalno imaju jedan ozbiljan problem, a taj je da su sami sebi dovoljni, objavljuju i pričaju u nekakvim zatvorenim krugovima, jer valjda misle da ih nitko drugi ne može ili ne treba razumjeti. A kunst je otvoriti se. Ne nužno prema općoj javnosti, ali prema dijelovima javnosti koji onda dalje prenose razumijevanje nekog problema. To je teško i nikoga se ne uči tome, ali za razvoj društva odnosno publike to je ključno. Ustrajnost u tome nas dovodi do trećeg sastojka – komunikacija. Živimo o svijetu komunikacija, moramo upravljati komunikacijama, ali mnogi ljudi to još nisu shvatili, osobito u Hrvatskoj. Svaka ozbiljnija institucija, svaki fakultet, svaka veća tvrtka, a o državnim institucijama da ne govorimo, trebali bi imati odjel za komunikacije, prepoznavati bitne javnosti, takozvane dionike i ciljano komunicirati, nuditi informacije, nametati se u tom virtualnom prostoru. Nevjerojatno je koliko ljudi kod nas to još ne razumije i živi u zatvorenim svjetovima kakvi su strukturirani pred 100 ili 200 godina. Možda je problem u tome što je kvalitetno komuniciranje teško, iziskuje velik napor. Lakše je u sigurnosti zaklona.

image_print

Sviđa vam se naš rad?
Slobodno podijelite

Scroll to Top