
Platforma za dijalog o nacionalnim energetskim i klimatskim politikama
O projektu
Lokalne i regionalne vlasti imaju potencijal postati pokretači energetske tranzicije, pomažući Europi u ostvarenju ciljeva klimatske neutralnosti i energetske neovisnosti. EU je jasno definirala gradove i regije kao predvodnike europske energetske tranzicije, kroz europske urbane inicijative poput Sporazuma gradonačelnika i Misije 100 klimatski neutralnih i pametnih gradova.
Članak 11. Uredbe o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime nalaže državama članicama uspostavu pravog višerazinskog dijaloga o klimi i energiji. Međutim, prve verzije Nacionalnih energetskih i klimatskih planova (NECP) predane 2020. godine nisu dovoljno uključile lokalne i regionalne vlasti i dionike. Za sljedeću verziju ažuriranih NECP-ova, EU inzistira pravilnu primjenu Članaka 11.
Ažuriranje NECP-ova je trenutno u tijeku: prva verzija mora biti predana najkasnije do lipnja 2023. godine, a konačna godinu dana kasnije, u lipnju 2024. Tijekom ovog razdoblja, projekt NECPlatform će podržati šest država članica EU-a (Bugarsku, Hrvatsku, Francusku, Italiju, Portugal i Rumunjsku) u uspostavljanju i upravljanju trajnih višerazinskih dijaloga o klimi i energiji te doprinijeti vertikalnoj i horizontalnoj integraciji energetske i klimatske politike.
U Hrvatskoj:
Gdje stojimo
- NECP i dugoročna ambicija
Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine temelji se na postojećim nacionalnim strategijama i planovima i pruža pregled trenutačnog energetskog sustava i situacije u energetskoj i klimatskoj politici. Također daje pregled nacionalnih ciljeva za svaku od pet ključnih dimenzija energetske unije, kao i odgovarajućih politika i mjera za postizanje tih ciljeva. Posebna se pozornost posvećuje ciljevima do 2030. godine, uključujući smanjenje emisija stakleničkih plinova, poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, energetske učinkovitosti i međupovezanosti u elektroenergetskom sustavu.
Sljedeća tablica sadrži najvažnije ciljeve koje je postavio hrvatski NECP za 2030. godinu:
Pokazatelj | Cilj |
Smanjenje emisija stakleničkih plinova za ETS sektor, u usporedbi s 2005. | barem 43%* |
Smanjenje emisija stakleničkih plinova za sektore izvan ETS-a, u usporedbi s 2005. | barem 7% |
Udio OIE u bruto izravnoj potrošnji energije | 36,4 % |
Udio OIE u izravnoj potrošnji energije u prometu | 13,2 % |
Potrošnja primarne energije (ukupna potrošnja energije bez neenergetske potrošnje) | 344,38 PJ |
Izravna potrošnja energije | 286,91 PJ |
* Navedeni cilj za Republiku Hrvatsku je indikativan i obvezujući na razini EU ETS sustava.
Uloga gradova prepoznata je u predloženim mjerama hrvatskog NECP-a, kroz mjere vezane za:
- Preduvjete prostornog planiranja za korištenje obnovljivih izvora energije (OIE) – Cilj mjere je analizirati trenutnu situaciju, definirati smjernice i kriterije specifičnih elemenata prostornog planiranja za planiranje OIE-a na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.
- Promicanje integriranog i inteligentnog transporta na lokalnoj i regionalnoj razini –Naglašava se važnost lokalnih razina u kontinuiranom stvaranju i provedbi Planova održive mobilnosti u gradovima.
- Poboljšanje održivosti urbanih okoliša – Cilj mjere je potaknuti gradove na sagledavanju načela održivosti u projektima obnove i pri razvoju novih urbanih područja.
NECP također spominje Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju kao organizacijsku mjeru u kojoj su gradovi definirani kao izvršna tijela za smanjenje potrošnje energije i emisija stakleničkih plinova. Također, navedeno je kako su lokalne i regionalne vlasti sudjelovale u izradi Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za Republiku Hrvatsku i u izradi svih ključnih strateških dokumenata. Ključna tijela za provedbu aktivnosti definirana u NECP-u uglavnom su nadležna ministarstva i ostali relevantni entiteti zavisno od specifičnosti mjere.
Kamo idemo
Primarne potrebe
Sudjelovanjem lokalnih vlasti u procesu izrade NECP-a osigurava se dotok vrijednih informacija, posebno za faze provedbe. Kontinuirana komunikacija između više razina vlasti tijekom uspostavljenih dijaloga može poboljšati specifičnost mjera koje su prilagođene lokalnim potrebama. Također, lokalne vlasti trebaju dodatnu podršku u jačanju kapaciteta, kako u pogledu osoblja, tako i financija, kako bi se ojačala provedba energetskih i klimatskih mjera.
Prilike
Trenutni kontekst energetske krize stavio je više fokusa na provođenje mjera na lokalnoj razini što je prilika za jačanje višerazinskog dijaloga o klimi i energiji. Njihova uspostava osigurava uključivost različitih dionika i osigurava sveobuhvatan dijalog o mjerama predviđenim u energetskoj i klimatskoj politici.

Konzorcij koji stoji iza NECPlatforme
Projekt vode Energy Cities i IEECP. Nacionalni partneri u 5 ostalih država članica uspostavit će i provoditi platforme za dijalog u svakoj zemlji:
Bugarska: Eneffect
Hrvatska: REGEA
Francuska: Energy Cities
Italija: Coordinamento Agenda 21
Portugal: Zero
Rumunjska: OER – Asociația Orașe Energie în România

Kontakt:
REGEA: Miljenko Sedlar (msedlar@regea.org), Tomislav Novosel (tnovosel@regea.org)
Energy Cities: Thibaut Maraquin (thibaut.maraquin@energy-cities.eu )
IEECP: Giulia Pizzini (giulia@IEECP.ORG)
https://energy-cities.eu/project/life-necplatform/
Pratite #NECPlatform na društvenim mrežama
