Mali otok za velike ideje – Søren Hermansen ovogodišnji je dobitnik nagrade Roger Lėron
Po čemu je poznat danski otok Samsoe znaju svi koji makar malo prate teme energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Otok površine 114 četvornih kilometara, s malo više od 4.000 stanovnika, proslavio se kao svjetski lider u korištenju obnovljivih izvora energije. Iza cijele priče krije se gospodin Søren Hermansen, ovogodišnji dobitnik nagrade Roger Lėron. Søren Hermansen godinama vodi energetsku tranziciju na otoku Samsoe prema budućnosti bez fosilnih goriva.
Počeli su s ambicioznim ciljevima jer ni jedna velika ideja ne gradi se bez velikih snova. Nakon deset godina proizvode više energije nego što troše, a njihov je cilj sada još ambiciozniji – biti 100% bez fosilnih goriva do 2030. godine.
Za uspješnu realizaciju bilo je potrebno uključiti cijelu lokalnu zajednicu. Stvorili su uvjete da svi – i bogati i siromašni, mogu sudjelovati u energetskom prijelazu tražeći od banaka da im dostave dokumente o vlasništvu. Banke su dale zajmove svima koji su im se obraćali, jedino što su morali potpisati dokument o vlasništvu, koji banka zadržava dok vjetroelektrana ili sunčana elektrana ne vrate troškove zajma. Søren Hermansen imao je viziju i plan i znao je da neće uspjeti u realizaciji ako ne uključi svakog građanina. Nesudjelovanje je baš poput neznanja – stvara strah i otpor.
„Današnji je izazov ispuniti brojke. Što se tiče uštede energije, već smo se susreli sa 20-30 % uštede energije u kućama, što je najviše do sad. Što se tiče prijevoza, još ovisimo o trajektima i kamionima za dostavu i distribuciju robe, a ljudi žele putovati. Kupili smo novi trajekt, danski hibridni trajekt Kroner vrijedan 200 milijuna kruna, koji radi na UNP plin – koji je svojevrsni prethodnik naše vlastite proizvodnje goriva bez ugljika u budućnosti, bioplina, metana… Što se tiče električnih automobila, stanovništvo oklijeva zbog kapaciteta. Naime, doseg je većine električnih automobila još uvijek manji od 200 kilometara, a električni automobili su skuplji u usporedbi sa sličnim automobilima koji imaju motor s unutarnjim izgaranjem. Po mom mišljenju, vrlo je teško uvjeriti ljude da kupe električni automobil umjesto automobila koji ima motor s unutarnjim izgaranjem i visoku razinu učinkovitosti. Što se tiče vjetroelektrana, kapacitet vjetroelektrana danas raste. Sljedeća generacija vjetroelektrana bit će tri puta veća od današnje ili čak i više od toga. Ovo su neki od problema s kojima se susrećemo kako bismo ispunili ambicije koje imamo za 2030. godinu“, pojasnio je Søren Hermansen za Euronews nadodavši kako je za cjeloviti uspjeh, uz uključenost lokalne zajednice, potreban i pravni okvir: europski kontekst koji će funkcionirati po sistemu nagrade i kazne.
Danska je i u ovom slučaju odličan primjer koji valja slijediti. Svi proizvođači koji koriste fosilna goriva plaćaju na njih i visok porez. Taj se novac ulaže u zelene tehnologije te se na taj način uvijek iznova može financirati sljedeća generacija potrebne infrastrukture, no za to je potrebna politička moć.
„Ljudi trebaju djelovati, a politika je tu da da pravni okvir. Jedno bez drugog ne može“, zaključio je Søren Hermansen primivši prestižnu nagradu Roger Lėron na svečanoj dodjeli u Bruxellesu 9. listopada ove godine.