Poznati pojam “misli globalno – djeluj lokalno” korišten je u različitim kontekstima, ali nigdje nije točniji nego kada je u pitanju suzbijanje klimatskih promjena. No, što se zapravo može učiniti lokalno, u našim zajednicama i gradovima diljem kontinenta, kako bi se Europi ubrzala energetska tranzicija?
Autori: Michal Pavlik, Interreg Danube Transnational Programme i Magaly Dao, Interreg Mediterranean program
Smanjenje poreza od 70% za kupnju električnog automobila potaknulo je Francisca Javiera Soler Colla iz Španjolske da promijeni svoje dosadašnje vozilo (s unutarnjim izgaranjem, na benzin) na čišću alternativu.
Htio sam dati sve od sebe tj. maksimalan doprinos, pa sam pomislio kupiti hibridni automobil. Konačno sam napravio iskorak kad se pokazalo da mogu uštedjeti novac na porezu na vozila i gorivu.
Mješavina tehnologija obnovljive energije primjenjivih u urbanim sredinama učinila je poslovnu zgradu u Varni, Bugarska samodostatnom, pokazujući kako je čista energija sigurna i učinkovita za zadovoljavanje potreba javnih i privatnih (stambenih) zgrada.
Kako vlasnici zgrada u Varni sve više traže alternative za smanjenje ovisnosti o elektroenergetskoj mreži, sada mogu vidjeti kako fotonaponski sustav i sustavi grijanja na biomasu rade u praksi, objašnjava Viktor Buzev, glavni arhitekt u općini Varna.
Što je zajedničko za ova dva vrlo različita primjera? U oba slučaja prijelaz na zeleniju energiju rezultat je poticaja koje pružaju općine i temelje se na preporukama i alatima iz projekata Interrega.
Prijelaz energije započinje lokalnim rješenjima
Europski zeleni plan postavio je cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. godine kako bi Europa postala prvi klimatski neutralni kontinent na svijetu do 2050. Međutim, prelazak na obnovljive izvore energije je izazov koji uključuje više sektora, posebno za srednje i manje gradove te otoke gdje vlasti ne posjeduju dovoljno znanja o mogućnostima promjena tj. poboljšanja u energetskom sektoru u kombinaciji s ograničenom autonomijom nacionalnih vlada u donošenju novih ekoloških propisa.
S različitim instrumentima, ali istim ciljem ubrzanja energetske tranzicije u regijama EU -a na lokalnoj razini, dva su europska projekta stvorila rješenja za rješavanje tog pitanja. Na području Mediterana, projekt LOCAL4GREEN osmislio je preporuke za promicanje obnovljivih izvora energije na lokalnoj razini provedbom zelenih fiskalnih politika. City Storage and Sector Coupling – CSSC LAB projekt u podunavskoj regiji radi na poboljšanju lokalne održivosti kroz upoznavanje općina i manjih gradova s inovativnim tehnologijama, povezujući uz proizvodnju, pohranu i korištenje električne energije iz obnovljivih izvora u svim sektorima.
Ozelenjavanje lokalnih politika
Organizacije uključene u ove projekte djeluju u zemljama s različitim propisima u vezi s zelenim oporezivanjem, ali nailaze na iste poteškoću: propisi su centralizirani u nacionalnim vladama, ostavljajući lokalne vlasti gotovo nemoćnima uvesti nove ekološke poreze/pristojbe ili izmijeniti postojeće one.
Ipak, općine imaju ključnu ulogu. Zato ih je LOCAL4GREEN usmjerio kao glavne dionike projekta i pomogao im razraditi političke preporuke za poboljšanje njihovih kapaciteta za reguliranje zelenog oporezivanja.
Gradski pravilnici guraju ili blokiraju promjenu. U ovom slučaju, donošenje zakona koji motiviraju promjenu u korištenju energije stavljajući je u središte gradske agende dodana je vrijednost projekta LOCAL4GREEN.
Bartolomé Nofuentes, vijećnik u Quart de Poblet, Španjolska, pilot općina LOCAL4GREEN
Tijekom projekta, 10 partnera iz 9 mediteranskih zemalja (Albanija, Hrvatska, Cipar, Grčka, Italija, Malta, Slovenija, Španjolska do Portugal) surađivalo je na promicanju korištenja obnovljivih izvora energije na svojim teritorijima. Transnacionalna suradnja omogućila je partnerima da upoznaju različite nacionalne propise koji se odnose na zeleno lokalno oporezivanje i zakonodavne prepreke za njihovu provedbu.
Ukupno je u projekt bilo uključeno 78 mediteranskih pilot općina smještenih u ruralnim područjima i na otocima. Osmišljene su 173 zelene lokalne fiskalne politike za promicanje obnovljivih izvora energije, a 34 jedinice lokalne samouprave odobrile su 79 formuliranih legislativnih planova. Većina planova podrazumijeva smanjenje poreza na imovinu, naknade za izgradnju novih zgrada/obnovu, naknade za korištenje ili zauzimanje javnog zemljišta, porez na gospodarske aktivnosti, prihode od najma/najma općinskih zgrada i naknade za prikupljanje otpada i rasvjetu. Konkretno, svaki porezni obveznik koji se potrudi koristiti obnovljivu energiju dobiva smanjenje poreza od 50-70%.
S druge strane, ako općine žele postaviti fotonaponske ploče na svoj krov, bile bi nagrađene subvencijama. Što se tiče privatnog sektora, poduzeća su također uspjela uštedjeti novac zahvaljujući projektu. Na primjer, Rolster SME u regiji Valencija izvijestio je o uštedi do 20% troškova ugradnje fotonaponskih panela.
Na kraju, gotovo 900.000 poreznih obveznika imalo je pristup fiskalnim poticajima za promicanje obnovljivih izvora energije ili ih je fiskalnim mjerama potaknulo na prebacivanje na zelenije izvore energije.
Mijenjamo mentalitet u našoj zajednici o korištenju obnovljivih izvora energije. Projekt nam je pomogao da nagradimo ljude koji su učinili nešto ne samo za svoju zajednicu, već i za Europu.
Noel Formosa, gradonačelnik San Lawrenza na Malti
Demonstracija održive energije
Ozelenjavanje gradske energije, posebno u slučaju grijanja, prometa i proizvodnje, zahtijeva uvođenje mnogih novih tehnologija. Tu bi moglo pomoći spajanje sektora (eng. „sector coupling“), koje se odnosi na integraciju obnovljivih izvora energije, skladištenje i potrošnju. U manjim gradovima procesi povezivanja se suočavaju s raznim izazovima, uključujući nedostatak informacija o opcijama koje su na raspolaganju i njihovim prednostima.
Projekt City Storage and Sector Coupling (CSSC Lab) traži načine da im pomogne. Projekt je razvio je matricu u kojoj se ocjenjuju različita rješenja spajanja elektroenergetskog sektora u urbanim sredinama u pogledu učinkovitosti za male i srednje gradove. “Na taj način općinama u Podunavlju postaje lakše odabrati rješenja za svoj specifični lokalni kontekst, oslanjajući se na iskustvo drugih gradova sa sličnim karakteristikama”, objašnjava vodeći voditelj projekta CSSC Lab, Marko Čavar iz Regionalne Energetske Agencija Sjeverozapadne Hrvatske.
Kako bi se pokazalo kako se nove tehnologije mogu primijeniti u realnom kontekstu općina i manjih gradova u Podunavlju, projekt uključuje izgradnju CSSC demo-centra u četiri partnerske zemlje. U prvom takvom objektu, pokrenutom u travnju 2021. godine u Varni, u Bugarskoj, mješavinom fotonaponskih sistema, baterijskog sustava od 23 kWh i sustava grijanja na biomasu i prirodni plin, poslovna zgrada u Varni pretvorena je u 100% energetski samodostatnu.
Zadovoljavajući potrebe svih svojih pet zaposlenika, a istovremeno, puneći dva električna automobila parkirana pored njega, demo centar služi kao primjer dobre prakse za pokazivanje kako čak i manje općine mogu postaviti sustave za povećanje svog doprinosa ispunjavanju klimatskih ciljeva EU-a. Partnerica na projektu u Bugarskoj, Marijana Kančeva, izvršna direktorica Unije bugarskih crnomorskih lokalnih vlasti (UBBSLA):
Budući da je lokalna uprava grada Varne u velikoj mjeri predana poboljšanju kvalitete zraka u gradu, vjerojatno je da će upravo ovaj model energetski samodostatna zgrada u kombinaciji sa stanicom za punjenje za javnu uporabu biti repliciran replicirati i na ostalim potencijalnim lokacijama.
Takvi su projekti vrlo važni jer omogućuju suradnju velikog broja partnera u mnogim zemljama, omogućujući prijenos znanja i zajedničko iskustvo učenja, uzimajući u obzir i različite lokalne i regionalne kontekste.
Marko Čavar, vodeći voditelj projekta CSSC Lab, Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske
Autori
Michal Pavlik radi u odjelu za komunikacije u Interreg Danube Transnational Programme.
Magaly Dao radi kao administrativna i komunikacijska asistentica u Interreg Mediterranean Programme.
Ovaj članak dio je serije o tome kako transnacionalna suradnja doprinosi Zelenom sporazumu EU.
